Aoga:Talafaasolopito

Tupu o Egelani Edward VII: tala fa'asolopito, laupapa, faiga fa'apolokiki

I lenei mataupu o le a tatou e vaai i taimi i Egelani, ina ua pulea e le Tupu o Edward VII. Talaaga, accession i le nofoalii, o le tupu o le faiga faavae e fai lava si mananaia. E tatau ona maitauina o ia o se tasi o nai tama matutua matutua o Uelese, o le na mulimuli ane amata ona pulea le atunuu. O Edward VII sa ola i se olaga pisi ma fiafia, ae o le auiliiliga o mea uma o le a faamatalaina i lalo.

Tamaititi ma talavou o le tama'i tamaititi

O Edward VII na fanau ia Novema 1841 i Lonetona. O le a'oga o le tamaititi la'itiiti sa matuā fa'amaoni lava. Mai lava i lona la'ititi sa taumafai lona tama e maua se a'oga lelei mo se tamaititi, na o tagata e fa'aaloalo. I le auala, o lenei a'oga lava ia. Ae ui i lea, e le ogatasi Eduard ma lenei mea. Na ia a'oga i le fale, ma e masani ona logoina e le aloalii ia lona tama e uiga i le amio le mama a le tama. I le mauaina o se aoaiga ogaoga, na faatoafilemu Eduard mo sina taimi puupuu.

E tatau ona maitauina o ia teteega na i ai mafuaaga lelei. I le natura, sa fiafia le perenise ma fiafia e faia mea e fiafia i ai, faapea foi ma faafiafiaga. Ae o lana pulega o le aso mai lava i lona laitiiti na valiina i le minute. Ma oi latou uma o vasega. O le maualuga na faatagaina e Etelani o se savali filemu i totonu o le paka. E seasea ona i ai lesona o le tietiega ma le tietiega. E le faatagaina le taaalo ma tupulaga i le lumanai. E oo lava i tusi mo le faitauga sa filifilia ma le faaeteete. E manino lava, o le mafuaaga lena na le fiafia ai le tupu e manatua lona laitiiti.

Soifuaga matutua o le suli i le palealii o Egelani

O le isi olaga o le Prince Crown sa fuafuaina foi. E ui lava na manao Edward e avea ma se fitafita, ae na tonu ia te ia e alu i le iunivesite pe a uma le faaiuga a lona tama. Na fa'alogo o ia i nisi vasega i totonu o fa'alapotopotoga fa'alauiloa ma fa'aaloalo. Oxford na tuuina atu ia te ia le malamalama i le mataupu faasaienisi, i Edinburgh, sa auai le Prince i se vasega i kemisi kemisi, ma i Cambridge na ia aoaoina ai gagana, talafaasolopito ma tusitusiga. O le ola o le suli i le nofoalii na matua malosi lava, e pei ona ta'u mai e lona talaaga. O le Tupu o Edward VII, ina ua uma ona ia vaaia se ola saoloto, e tele atu isi mea na sau mai lalo o le leo a ona matua.

I le 1860, na alu ai le Prince i se malaga i le konetineta o Amerika, e ta'ua i atunuu e pei o Kanata ma le Iunaite Setete. O lenei malaga na avatu ia te ia le saolotoga ua leva ona faatalitali i ai. I lona toe foi mai, na ia maua ai se tusi mai le Masiofo Tina, o le na lipotia mai ua avea nei o ia ma tagata matua ma mafai ona ola e aunoa ma se matua. Na tofia o ia i se fale - le Fale o Whitelight, lea sa i le itumalo o Serrei.

O le Aiga o Prince of Wales

E tatau ona maitauina o le perenise e sili ona matagofie ma e toatele fafine na tilotilo atu ia te ia. E le gata i lea, sa ia te ia se uiga lelei, ma o le vafealoaloai o lona uiga autu lea. Edward VII i soo se kamupani na avea ma ana lava. Ma o ia kamupani ma faafiafiaga sa i ai le tele o le perenise. Ina ua uma ona lele o ia mai le faamoega a matua, sa i ai sana uo alofa.

E le gata i lea, o le perenise sa taitaia se olaga le masani ai mo lona aiga. O tagata uma o lona ituaiga e fiafia e tautua i le neivi, ae na filifilia e Eteua se galuega o le autau, ma sa lelei lona fesootai atu i ana taitai. O nei mea uma na fenumiai ai le aiga o le perenise. I le fono a le aiga, na tonu loa ia te ia e vave faaipoipo atu ia te ia.

O le na filifilia o se tama'ita'i aloa'ia Europa, ma e manaia lava. Na alofa le suli ma Alesana (o lona igoa lea). O se lagona sili ona malosi, ma fegalegaleai. O le faaipoipoga i le va o tagata palealii na faia i le aso 10 o Mati, 1863 i le lotu a St. George i Windsor. Ina ua maea le faaipoipoga, na siitia le ulugalii i Sandrigem. Ina ua mavae se taimi, o lenei nofoaga ua avea ma taulaiga o le soifuaga lautele ola i Egelani e pei o pule Koroleva Viktoriya, le tina o Edward, sa amata ona e ola i se tuua toatasi mavae le oti o lona toalua, lea na tupu i le 1961.

Uiga aga'i i tamaiti ma le to'alua

O le ulugalii e toalima le fanau: e to'alua atalii - Albert Victor ma Siaosi, ma afafine e to'atolu - Louise, Vitoria ma Magdalene (e tasi le isi, o le lona ono o le tama na fanau mulimuli, ae na maliu o ia i le aso talu ona fanau mai). E tatau ona maitauina o le fananau mai o tamaiti na aafia ai le ola o Alexandra, na amata ona alu ese mai, ma na fiafia lona to'alua ia te ia, e ui sa alofa o ia i tamaiti ma ua'i atu ia i latou. Ae ui i lea, o le alo tamaitai na masani lava ia te ia e aua nei gauai i ai. E alofa Eteuati i lana fanau ma e fiafia tele ia Alesana, ia faaali atu ia te ia i meaalofa taua ma tuu atu ia te ia le gauai.

ua avea ma se matai o le suli i le nofoalii se tauemuga. I lona soifuaga atoa, e faaopoopo atu i le faanunununu pupuu ma feiloa'iga faifaipea ma tamaitai, sa i ai ia te ia ni tamaitai tumau, ma o lenei sootaga sa umi lava le umi.

Avanoa i le nofoalii

I luga o le nofoalii, na faatoa ulufale mai ai le Tupu o Edward VII ina ua maliu le tina, ina ua tupu i le 1901. A o le'i faia lena mea, na te le'i fa'alavelave i mataupu o le pulega o le setete, talu ai lona tina na manatu o lona alo e matua le fiafia lava. O le mea moni, e leai. I le taimi o lona taimi avanoa, pe a fa'atapula'a ana gaoioiga mo le atunu'u i mea fa'alelalolagi, na ia mauaina le tele o tagata masani masani, ao ia faimalaga tele. O lenei mea na fai ma sui ina ua mae'a ona ulufale atu i le nofoalii.

Na avea le tupu ma suli i le 59 ona tausaga. O le sauniga o le fa'auuina o ia lava na faia i le aso 9 o Aokuso, 1902. Ae ui i lea, o le taimi muamua na tofia ai o ia i le aso 26 o Iuni i le tausaga lava lena, ae na foliga mai o Eteuati na osofaia se afifi, ma o lea na tolopo ai lea tulaga mo le lua masina. E tatau ona maitauina na tupu lenei mea mo le taimi muamua.

Na faamoemoe tagata uma na faapaleina le suli e pei o Albert Edward I, talu ai o lona igoa muamua o Albert (sa ta'ua o ia o Bertie o se tamaitiiti). Ae ui i lea, o le toatele na latou manatu o lenei igoa Siamani, ma o le mea lea, ina ia aloese mai feteenaiga, na faapaleina le suli i le nofoalii e avea ma Edward VII. Na sau foi o ia mai se isi aiga, o lea la o le mana na pasi ai le malo o Saxe-Coburg-Gothic.

Galuega fa'apolokiki a le Tupu

O le nofoaiga a le Tupu Edward VII ua faailogaina i uiga lelei ma le mana'o mo le filemu i totonu o le atunuu ma le lalolagi atoa. Na mafai ona ia pulea mataupu a le malo, talu ai na ia a'oa'oina lelei le gagana afa-afa ma le afa-hints, lea e sili ona lauiloa i se sosaiete fa'avaomalo, lea e faia ai mataupu taua i lenei auala. I le faaopoopo atu i le masani a le tagata lava ia ma ulu o le setete, o lana kata o le pu, o le pulea lelei lea o le tele o gagana ese. O nei mea uma na aafia ai lana matafaioi i faiga faaupufai i le lalolagi. E ui o lona tina, o Vitoria, ma na ia manatu o lona atalii e matua le atoatoa lava.

O le mea moni, o le Tupu ei ai uiga taua. Ae ina ua ulufale atu o ia i le nofoalii ina ua mavae le maliu o lona tina, na tupu lona taleni tauva. I Europa, na manatu o ia o le tupu-faatupu filemu. Na te le'i taumafai lava e tau. O lenei mea o lo'o molimauina e le mataupu lea. I le 1903, ina ua tulai mai se feteenaiga faaauupegaina i le va o Farani ma Peretania Tele, o Edward lea na ia tauanauina Farani Peresetene Laube ia aua nei amataina se taua. O lenei fonotaga na a'afia ai faiga fa'avae a atunuu e tolu, ma o se taunuuga o le tuufaatasia o setete e tolu - le Entente - na faia. E aofia ai le Malo Tele, Farani ma Rusia.

O se feeseeseaiga laitiiti ma le leaga o sootaga i le va o Rusia ma Egelani na tupu i le taimi o le Taua Russo-Iapani. I lenei taimi, e ui lava i fuafuaga, na tu'uina atu e Peretania ana tau'ave i Iapani. Na o le tolu tausaga talu ona mae'a le fa'alavelave, na o'o ai i le pati se maliega. Na alu atu le Tupu o Eteuati i Rusia e feutagai ma Nicholas II, ma na latou o mai i se maliliega na faamalieina uma ia setete.

E le gata i lea, o le Tupu o Egelani e feso'ota'i ma le toetoe lava o ali'i uma i Europa na pule i lena taimi. O nisi taimi na taua ai foi o ia "Uncle of Europe".

Edward Awards ma nisi tulaga

Edward VII, Tupu o Egelani, ao faagasolo lona olaga na maua ni taui. I le aso 28 o Me, 1844, na ia maua ai le Poloaiga a St. Andrew le Muamua-Valaauina, ma i le 1901 na ia maua ai le pine Albert i le Royal Society of Arts.

E le gata i lea, o le Tupu o Egelani o se ali'i sili o le United Grand Lodge o Egelani. Sei o tatou fai atu, na te le'i nanaina lona naunau mo Freemasonry, o nisi taimi na faia lauga faalauaitele i luga o lenei autu. I le amataga o le 1908, na tatala ai e le Tupu ia Taaloga Olimipeka o le Olimipeka, lea na faia i Lonetona.

Tau talu ai nei

O tausaga mulimuli o le soifuaga o le tupu sa faailogaina i ma'i faifaipea - o le bronchitis i se tulaga faapitoa. E masani foi ona i ai ona osofaiga o le tale tiga ma le vevela. Ioe, o nei mea uma e le mafai ona afaina ai le tulaga masani o lona tino. Sa vaivai o ia i aso uma, ae sa ia taofimau. A o maliu o ia, o ona aiga uma lava e oo lava i lana pele mulimuli o Alice Keppel (faatasi ai ma le faatagaga a le masiofo) sa i ai lata ane. maliu Edward VII i le lona ono o Me, 1910 i Buckingham maota. O le sauniga o le falelauasiga sa matua paia lava, ma e tele le faamafanafanaga faamaoni, talu ai o le tupu maliu na alofaina ma faaaloalogia.

O mea e fiafia i ai e uiga i le soifuaga o le Tupu o Edward VII o Egelani

O le tupu, e faaopoopo atu i mataupu i fafo, sa matua fiafia lava i mataupu tau vaalele. E manino lava, e leai se faalavelave lona igoa - "le Tupu o Edward VII o le" - sa igoa vaatau a Peretania, o le faasologa na sau mai i le 1900. O nei vaa na auai i le tele o feeseeseaiga a le tau, ma o se vaega foi o le Atelani Ata.

O ia foi o le uluai tausi mavaega o le falemai, lea na taua o lona igoa (Tupu Edward VII). O lo'o i ai pea le falemai. E tatau ona maitauina o le falemai o se tasi o le militeli, ma na faavaeina e se tasi o Tupu pele - Agnes Kaiser. O la latou sootaga e le'i taofia seia oo ina maliu Edward.

I le faaopoopo atu i lona tu'inanau mo se faanatinati, sa fiafia le tupu i tamaitai. Masalo, o lona isi osofa'iga ina ua mae'a femalagaaiga ma taua. Mai le taimi na ia laa ai i luga o le ala o le tutoatasi, e masani lava ona pele ia te ia, o nisi taimi e oo lava i le taimi e tasi. Le sili ona lauiloa o le e faatinoa ata tifaga Lillie Langtry, ma Sara Bernar. O ia foi sa fesootai ma Alice Keppel, lea na iu foi ina ua maliu le tupu.

Faaiuga

E pei ona mafai ona e va'aia, o le Tupu o Egelani e sili atu le tamaoaiga o lona ola ma se tala'aga lelei. Edward VII, o le talu mai le tamaitiiti na siomia e le faasaina, na iu lava ina lagona se tofo mo le ola ma e le'i tuulafoaia ai ana meaalofa. O le tupu o se tagata e sili ona to'afilemu, e sili ona alofagia ma fa'aaloalogia, e mafai ona fa'aalia i le taimi o lona maliu, pe a fa'apotopoto ona aiga e totogi le fa'aaloalo.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.delachieve.com. Theme powered by WordPress.