Aoga:, Talafaasolopito
Enver Pasha: Biography
O se taitai iloga turuma Turki, o Enver Pasha o se tasi o taitai o le suiga o le Turk Turk. Sa avea o ia ma tagata malosi o le pan-Turkism ma pan-Islamism, faapea foi ma se tagata atamai i le Armenian Genocide i le amataga o le 20 seneturi.
Enver Pasha: Biography
Novema 22, 1881 i Istanbul i le aiga o se tagata fai nofoaafi na fanau Ismail Enver, le lumanai Enver Pasha. O le tagatanuu o le tama o Enver o Turki, ma o lona tina o Gagauzka poo Albanka. O Enver o le ulumatua o le fanau e toalima, e toalima ona uso ma tuafafine e toalua. Talu mai lona laitiiti, na iloa e Enver o le a avea o ia ma fitafita, o lea na ia alu ai e suesue i se aoga faamiliteli. E tusa ai ma nisi o fa'amatalaga faasolopito, e le'i lelei lana su'esu'ega, ae na faauu mai le a'oga i le 1903 ma le igoa o le kapeteni, ma tolu tausaga mulimuli ane na maua ai le tulaga maualuga.
Na auina atu Enver i le auaunaga i Thessalonika. O iina na ia auai malosi ai i gaoioiga a le militeli ua faaigoaina "Homeland ma le Saolotoga", lea na potopoto faalilolilo i lalo o le ausiaina o le tele ma le sili atu o le filemu faaupuga "Unity and Progress".
Young Turks ma le Muamua Fouvalega
Ina ua mavae le maliega i le va Nicholas II ma Edward VII i luga o le suiga e tatau ai i Maketonia, sainia i le 1908, sa amata ona faitio le malosi Turkey, faaosoina e tala ma manatu lå mautinoa lelei e uiga i le vaega o le Ottoman Malo. O le gaioiga o le "Unite ma le Alualu i Luma" na amata ona valaauina o ia e le autalavou Turks ma taitaia amioga tetee ma osofaiga a le militeli e fuafua i le faatoilaloina o pulega o le Ottoman. Na amata ona auai ma le naunautai Enver i osofaiga, ma ina ua mavae sina taimi na mulimuli mai ai le faitau afe o tagata. O le talavou, malosi ma fa'afiafia, na avea o ia ma se tasi o ta'ita'i o le suiga o le Turk Turk.
I le 1908 i se tauaofiaga i Thessaloniki, na folafolaina ai e Enver Bey le toefuataiga o le tulafono a Turkish ma tautino ai Iulai 10 le aso o le amataga o le vaitaimi lona lua o le faavae o le Malo o Ottoman. Ina ua mae'a le osofa'iga manuia, sa ia fa'aaluina le lua tausaga e avea o se tagata Turki i Siamani, lea na ia talisapaia ai le a'oga a le militeli a Siamani ma amataina le galulue fa'atasi a le malo i le va o Take ma Siamani.
Le taua Italia-Turkish i Aferika
I le 1911, na amata ai ona lu'itauina e Italia le faatosinaga a Turkish i Tripolitania, le vaega o Libya i aso nei. tuua Enver Bey Berlin ma alu atu i Libya e taitai le autau Take. Na mafai e le taitai ona taitaia se taumafaiga sili ona lelei, ma na ia aoina le silia i le 20,000 fitafita, ae na faamalosia e tuua Libya ona o le maualuga o le Taua a Balkan. O se taunuuga, o le pulea o Tripolitania na siitia atu i le 'au a Italia.
O lenei ituaiga o taunuuga na mafua ai le le fiafia o tagata Turks ma le taofia o malosiaga faaupufai. O le "Lotogatasi ma le alualu i luma" na amata ona leai se lauiloa ma le lagolago, ma i le 1912 i le palota i le palemene, o le Liberal Union, lea na aveesea ai le malosi o le autalavou Turks, na manumalo ai.
Taua Balkan ma le tulai mai ai le mana
O Oketopa 1912, na faatoilaloina ai le autau a le Ottoman ina ua mavae le faatoilaloina i le Balkans, lea na mafua ai le taofia o le malo fou. O nei uiga na fa'aaogaina e le autalavou Turks ma o Ianuari 1913 na latou toe faia ai se isi tulaga o le fa'avae, fa'ato'ilaloina le fa'asalalauga saoloto ma fa'atuina le pule malosi o pasese e tolu. O le uluai manumalo na aofia ai:
- Ta'ita'i o Turks Talaatas Talaat Pasha, o ia o le alii sili vizier po o le palemia, faapea foi ma le faifeau o totonu;
- Iemal Pasha, o le pule sili o le auvaa;
- Enver Pasha, ta'ita'i o le vaegaau.
I le taimi o triumvirate aloaia iloiloina e le Sultan Sultan Mehmed V, ae faapouliuli le mana sa i le lima o le tolu pashas. Enver Pasha, o le talaaga o le Sultan faamaonia, e tusa lava faaipoipo le afafine o Prince Suleiman. O lea na avea ai o ia ma se vaega o le aiga tautupu.
Auai i le Taua Muamua a le Lalolagi
I le avea ai ma se tagata Siamiphili ma se paaga a Siamani, na masani lava ona tosina mai e le Ater Pasha ia Turki i le Taua Muamua a le Lalolagi, a'o savali e faasaga i manatu o ana uo. A aunoa ma le maliega a le Kapeneta a Minisita o Turki, na ia faatagaina ni vaalele se lua a Siamani e ulufale atu i Dardanelles ma sola ese mai le tuliloaina o le au Farani. Mulimuli ane, o nei vaa e lua na tuuina atu i le au turisi, o lona uiga o le faai'uga lata mai o se sootaga ma Siamani ma le aafia ai o Take i le taua.
I le taufa'aiuga o Oketopa, na ulufale atu ai nei vaa i le Sami Uliuli ma taia i atunu'u Rusia i Odessa, Sevastopol ma Feodosia. O se taunuuga o le osofaiga, na tautino Rusia taua i Turkey. Enver Pasha na fa'atuina se fa'au'uga fa'apitoa ma ave le post o le Minisita o Taua.
O le genocide o le Armenians ma le tagata Eleni
I le avea ai o se tagata malosi o pan-Islamism, na le fiafia ai Eseta Pasha mo tagata Armenia ma Eleni o nonofo i le Malo o Ottoman ma tautino mai o le faaKerisiano. E ui lava e le'i taofia ai le Pasha mai le aveina o fitafita Armenia i lana autau.
I le taimi o le Taua Muamua a le Lalolagi i luga o le Rusia-Turkish i luma, o le vaega lona tolu a Turki na taitaia e Enver Pasha na mafatia i le faatoilaloina o le taua i Sarykamysh. Ona toe foi lea i le laumua, Enver Pasha, na tuuaia ai fitafita Armenia i le fefe ma le le naunau e tau ma tautau i luga ia i latou le tiutetauave mo le leiloloa. O le toilalo lea na avea o se fa'apogai mo le fa'aumatiaina o tagata o tagata Armenia.
Na fasiotia e le fasioti tagata le tusa ma le 1.5 miliona tagata, e aofia ai tagata Armenia, o tagata Eleni ma Suria. E oo mai i le asō, ua ta'ua e Armenia gaoioiga a le Malo o Ottoman e faasaga io latou uso a tagata i le 1915 o se Leaga Tele. O le manua na osofaia e tagata turoma i tagata Armenia na matua loloto lava i le 1919, i se fonotaga a le Commonwealth Armenian Revolutionary, na faia ai se faaiuga e faatulaga le taotoga "Nemesis".
Enver Pasha: "Nemesis" ma le sosola mai Turkey
A o faagasolo le Nemesis, e 40 tagata na molia i le faatulagaina ma le faataunuuina o le fasiotiga tagata. Sa mulimulita'ia tagata uma ma saunia ma le faaeteete mo le fasioti tagata. O e na faatinoina le taotoga na taofia ai sui e toalua o le manumalo: Talaal Pasha ma Iemal Pasha, ae na le fasiotia e Enver Pasha i latou ma sosola ese mai le taui, ma tuua ai Turki. Sa ia faaaluina se taimi i Moscou, ma galulue faatasi ma le malo o Bolshevik ma fuafua e toe foi mai i lona atunuu.
O le au Bolshevik, e pei o le lagolagoina o le pati a Envera Pasha ma le Party Party Party Party Mustafa Kemal. O le taimi lava na fa'amalieina ai e Kemal lona fouvalega, na le maua e Enver Pasha le lagolago a le Bolsheviks. O le taitai muamua o Turki sa auina atu i Bukhara e tau ai le taumafaiga a Basmachi.
Basmacism
O le lagona o se tagata e le o se tasi i le malo mumu, na filifili ai Enver Pasha e alu i le itu o le Basmachi. Mai Turkestan, na ia auina atu se tusi ia Moscow e talosaga e aveese le autau a le Bolshevik ma faamautinoa le tutoatasi o le itulagi.
O le mauaina o le malamalama, talitonuina ma le malamalama faalilolilo e uiga i le nofoaga o le Red Army i le itulagi, na vave ai ona tulai Enver Pasha i le ta'ita'iga i le basmachi ma faia le tele o galuega faamanuiaina. Ae ui i lea, o lona naunau malosi e ave uma le malosi ma avea ma taitai o Basmachi e le faatagaina ai o ia e faavaeina ni sootaga ma isi taitai. Na latou teena Enver Pasha i le tele o taimi i le fesoasoani, ma na teena e le au a Ibrahim-begga le aloaia o Pasha, ina ua osofa'ia lana autau, ma mafua ai ona le toe mafai ona faaleagaina. Enver Pasha na maliu pe manua, ae na le mafai ona faaauau lana galuega galue.
O le taitai muamua sa faamalosia e sosola i Baljuan, lea na ia lafi ai ma se tamai vaega i le taulaga lata ane o le aai. I le amataga o Aokuso, na siakiina ai o ia e le au Peretania ma auina atu se tagata Chekist ma le faamoemoe e pu'eina pe fasiotia. I le aso 4 o Aokuso, 1922, i le taimi o le taua ma le aufana Bolshevik Enver Pasha sa fanaina. O le fasioti tagata a le ta'ita'i o le Basmachi na fa'amaonia e Georgy Agabekov, o lē na aloaia le tino o le tino.
Similar articles
Trending Now