FaavaeinaTala

Koroleva Viktoriya: a fafine, na tuuina atu le suafa o le vaitaimi

Le o tagata uma puleaina e tuua le tupu i lava se manatua, e pei o lenei tamaitai. A talafaasolopito tautala atu o le Iunaite Malo o Peretania Tele ma Matu Aialani, o le afa lona lua o le seneturi XIX, ua valaauina i latou e Victorian Egelani, ma le vaitaimi o le taimi mai le 1837 i le 1901 tausaga, lea o loo pulea e Koroleva Viktoriya, taʻua o le vaitaimi Victorian. Peitai sa mamao mai rosy le amataga o le tala ...

Alexandrina Victoria o le tamaitiiti na o Edward Augustus, Duke o Kent mai le purinisese faigamalo Hanover ma se tasi o le setete o Siamani o Victoria o Saxe-Coburg-Zaalfeldskoy. faaipoipo le tina o Victoria mo le taimi muamua i le 17 tausaga, ae sa foliga mai na fuafua e ave le satauro a oti lana tane. Lona toalua muamua maliu ina ua mavae le 11 tausaga o le faaipoipoga, ma tuua ai se tamaitai ma fanau e toalua. O le faaipoipoga e lona lua sa ulufale atu i i le 1818. Faatoafaiava (o Duke o Kent) sa i ai i le taimi o le 50. I le na o le 8 masina ina ua mavae le fanau mai o lona afafine e toatasi, na maliu o ia o le nimonia (o le mauaga o fualaau o le a oo mai), 6 aso oi luma o lona tamā, o le Tupu o Peretania Tele George III.

Sa lumanai Queen Victoria fanau mai i se maota Kensington tauagafau i le itu maouta o Lonetona 24 o Me, 1819. E ui lava na o loo lisiina Victoria e pei na o le lima i le laina i le nofoalii, ma e sa auiʻa lona avanoa, o le Duke o talitonu Kent e le isi suli le a mafai ona luitauina ai le lumanai o Victoria i le nofoalii, pe afai e le fanau mai i le eleele Peretania. Ona faatauanau atu o agai mai Siamani i Egelani. Victoria o le igoa filifilia mo le teine faatoa fanau mai. O le tanē pāpatisoa o le pepe o le Rusia Emperor Alexander ou, aua o le igoa o le lona lua o le Alexandrina Queen lumanai. I le aiga sa valaauina Drina.

na fanau mai Victoria i le aiga o le tupu, ae sa ia faaaluina lona olaga faatamaitiiti i nai tulaga e lauitiiti foʻi (tuua o ia e lona tama i aitalafu tuufaasolo).

Ina ua mavae lona tama o le ma le oti o le tama matua, e Victoria le nofoaga lona tolu i le laina i le nofoalii ina ua mavae lona lua tuafafine o fanau. ma tupu George IV, o se tama maʻi muamua Tupu e talu mai le 1811. Le tupu fou mamafa e silia ma le 120 kilokalama, alofa taugata ma faafiafiaga. E ui lava o ia o se ili o le tusi Dzheyn Ostin, sa ia patronized tusiata o lona taimi, ae o le afafine o le uso o le tupu tuai, ita. Ia tuu atu toaʻi e Victoria ma lona tina e siitia atu i Kensington maota, ma faaaogaina le teine se alauni itiiti. tina Brother Leopold (o le Tupu o le lumanai o Belgium) totogi mo ia aoaoga.

lei auai Victoria le aoga, sa ia suesueina ai i le fale o le talafaasolopito, faataatiaga faafaafanua, matematika, faavae o le lotu, taaalo i le piano ma le tusiata. I le tausaga muamua e tolu o le olaga, sa ia fetalai atu na o Siamani, ae nai vave tomai Igilisi ma Farani. puipuia lona tina faautauta mai le vaega sili ona leaga o le ola e le tupu, totoina i lona afafine i tulaga faatauaina lelei ma le faiga atamai. Ina ua mavae le maliu o le tolu uso o le tuueseeseina o le purinisese mai i le nofoalii o mai i le tausaga o le 18 tausaga o Koroleva Viktoriya i le nofoalii.

Sa pulea le atunuu e 63 tausaga, 7 masina ma le 2 aso (mai le 1837 i le 1901 tausaga), e tumau pea i lenei aso o le tupu, o le nofoalii British umi-auauna atu. I le 21 tausaga, le Tupu Tamaitai o Peretania faaipoipo lona tausoga Albert o Saxe-Coburg-Gotha, o se alii Siamani. Sa la faaipoipo i Fepuari 10, 1840 i totonu o le falesa o le Royal maota i St. James.

I le taimi o le nofoaiga a Victoria, ua avea Peretania o se malo malosi, pulea ma le kuata o le lalolagi, tau ana fitafita i le tele o itu. ua faaluaina o le faitau aofai o tagata o le atunuu ma ua matele lava i le taulaga. na soloia le nofo pologa. I totonu o le aai sa i ai le suavai, kasa, eletise, leoleo, vali tā auala ma uila mea vili a uila, o le faailoga muamua lafoina ma comics, faapea foi ma le alāvaʻa muamua a le lalolagi (le faagaau lauiloa Lonetona). Fausia gaosi ma railways, na fausia ata puʻe, paʻu paʻu, o le uluai totonu o pusa meli ma masini suisui. Drina ina ua uma lana tane o Tagata Ulu Albert tekinolosi fou ma le fiafia i latou. Ina ua faaali atu le tulafono i luga o aoaoga a le fanau ma le vaega tele amata o aoga amata.

Koroleva Viktoriya o le tupu muamua na ola i Buckingham maota. Sa ia alofa i le usuina uma loʻu olaga se tele e tusi, tusi ai tusi, alu i le opera ma sa fiafia faaipoipo. Ae peitai, o le maliu o lana tane faateia le masiofo. Albert o lana fesoasoani i lenei ma i le nofoaiga a le atunuu, ma i le olaga faaleaiga. Sa ia faanoanoa i lona maliu mo le toeitiiti atoa le 10 tausaga seia oo i lona maliu, faanoanoa ma faaalia se lagona tagata. Tuua ai se fafine i le tausaga 42, o loo maua tau le Tupu Tamaitai o Peretania le malosi e toe foi i ona tiute, ma tamaiti.

I le iva tamaiti Victoria ma Albert, 40 fanau a fanau ma le 37 tele-fanau a fanau. Fanau e toavalu tupu na nofo i le nofoalii o le Europa. faasaoina uma e avea ma tagata matua, lea sa e seãseã i le senituri XIX. Ae peitai, e pei ona liliu mai mulimuli ane, Koroleva Viktoriya o se e feaveai o hemophilia Gene, sosolo le maʻi e ala i le faaipoipoga morganatic o le tele o Europa aiga tupu, e aofia ai le aiga o le Rusia Tsar Nicholas II, o ai le ava a Alexander o le afafine o le atalii o le Masiofo o Victoria. Tasi suli i le nofoalii Rusia, mafatia mamafa Tsarevich Aleksey mai lenei faamaʻi.

O le tele lava Koroleva Viktoriya, o lona talaaga e le popole e uiga i se tupulaga o talafaasolopito oe ua faasaoina manuia fitu taumafaiga fasiotia ma maliu i '81 mai se ta. Sa ia ua tanumia i se mausoleum i Windsor Frogmorskom. Le Tupu Tamaitai i le taimi nei o le Iunaite a Queen Malo Elizabeth II ma lona toalua, Prince Albert, o le tele-tele-tele-fanau a fanau o Victoria.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.delachieve.com. Theme powered by WordPress.