Aoga:Talafaasolopito

Horatio Nelson: tala fa'asolopito, mea e fiafia i ai

O le ta'ita'i'au a le au Peretania o Horatio Nelson o se tasi lea o fitafita tautaua lauiloa lauiloa a Peretania. I le gasologa o lana galuega, na ia alu ai i le tele o tauvaga ma taua toto, puipuia le mamalu ma le fiafia o le malo.

Laititi ma talavou

O le susuga i le lumanai Horatio Nelson na fanau i le 1758 i le aiga o se ositaulaga. Sa i ai i lona tama se fanau e 11, ae e le taofia ai o ia mai le tausia oi latou uma i se siosiomaga o le alofa ma le gauai. Na taumafai Edmund Nelson e masani ia Horatio i galuega faaletino ma faatinoga. Sa ma'i lona atalii, ae i le taimi lava e tasi sa ia te ia se uiga malosi.

Na filifili Horatio e 12-tausaga e mulimuli i tulagavae o lona tuagane ma avea ma seila. I le 1771, sa i ai o ia i le vasa mo le taimi muamua. Lona vaa "Manumalo" alu atu i le Indies West (Keripeane), o fea na maua ai le tama tamai fale lona aafiaga muamua faapolofesa.

Taua o Independence Amerika

I le 1777 o le tama'ita'i talavou o Horatio Nelson mulimuli ane na feso'otai atu i lona soifuaga ma le auvaa, ma le manuia o le pasia o su'ega mo le tulaga o le faipule. Na tosina atu pea o ia i sisifo o le sami, lea o le tele o malo o Peretania Tele. Peitai, o le taimi lea na feagai ai le malo ma se faafitauli ogaoga. Na faailoa mai e le 'au a Amerika le taua i le tina matua, ma mana'o e maua le tuto'atasi. I le 1776 na latou fausia ai le Iunaite Setete o Amerika.

Sa lagolago e le aulotulone ia Sepania, o le tele o meatotino i le konetineta. I le tali atu, na auina Peretania a fua i le matafaga o le Fagaloa o Mekisiko. O se tasi o na vaa o Horatio Nelson. Sa auai i le tulaueleele i le gutu o le Vaitafe o San Juan. Na le manuia le taotoga. O le au Peretania na le mafai ona maua se tulagavae i le teritori o le atunuu nei o Nicaragua. E le gata i lea, na auina atu Nelson i Jamaica i le taimi o le tauvaga. Masalo o lenei mea na laveaiina ai lona ola, talu ai o le toatele o Peretania na tuua i le motu tele na maliliu.

I se taimi puupuu

E lei pine ae mae'a le taua mo le tutoatasi a Amerika. Peitai, o le vaa a Horatio Nelson na tumau pea i West Indies. O Peretania o lo'o iai pea nu'u i lenei itumalo. Mo le tele o tausaga sa auai le tagata ofisa i le faatonutonuina o fefaatauaiga ma Amerika. O le taimi lea, na fausia ai se maketi fou, o tulafono ia na fa'amaonia ai le US.

I le faaiuga o le 80 o Nelson na toe foi mai i lona atunuu. Ae na te le'i puleaina se olaga toafilemu. I Farani, na tupu ai se fouvalega, ma suia ai le pule tupu. Na fasiotia le tupu, ma o tagata lagolago o le malo na foliga mai ua i ai le malosiaga. O le tele o faipule o Europa na matua fefefe i nei mea na tutupu. O ni nai tausaga na sosoo ai, i latou i le faasologa foafoaina le soʻofaʻatasiga aneti-Farani.

Manua ma le tulaga o le Fa'atonu Matala

O nei taua fitafita sa faia ma Horatio Nelson. O le galuega a le tagata ofisa o se auala e tumu i mafatiaga. I le 1794, i Corsica, sa ia manua lona mata. I ni nai tausaga mulimuli ane, na leiloa ai Nelson lona lima taumatau. Na tupu i le taua i le motu o Canary, lea na tau ai Peretania ma tagata Spaniards, oe na lagolagoina le Farani.

I le taua i Cape St. Vincent i Potukale, Nelson, i lana lava faitalia, na ia tuua lana lava vaa mai le au squadron ma faia ai se faiga matautia na fesoasoani ai i Peretania ia maua se manumalo mautinoa. O le fitafita fitafita na taitaia le faoa faamalosi o ni vaa Sipaniolo e toalua na malaga i totonu. Ina ua mae'a lenei taua i le 1797, na avea Nelson ma se Pule Sili. E le'i atoa lona 40 tausaga.

Hero o le Fale

I le 1798, na maua ai e Nelson lana pule i se vaega atoa. E le i tuuina atu e le au pulega ia te ia le auvaa - na matauina lenei taitai mo le lototele, mafaufau ma le gafatia e faia se faaiuga malosi-i le taimi sili ona faigata. Ae ui i lea, na te le'i fa'aaogaina nisi o talitonuga fa'alologo a le au va'a. I luga o le mast o le vaa va'alele Horatio Nelson sa tautau se solofanua solofanua - o se faailoga o le lu'itau. Sa masani ona fiafia le auvaa mai soo se atunuu i faailoga. O lena e na o le tu faava o malo vaa shutter luga o le vai!

I le taimi nei, i Falani o le fa'alauteleina o le manumalo ma le totoa o le ta'ita'i'au'au o Napoleon Bonaparte na maua le lauiloa. Na te le fia faalagolago i le malo. I le 1798 na fa'atautaia ai e le lautele le tauvaga a Aikupito. O lana sini o le vavaeeseina o sootaga i le va o Peretania Tele ma kolone i Initia. I le tulaga muamua, o Aikupito o se vaega o le Malo o Ottoman, ae o le tetee autu o le itulagi na tupu a'e i le va o le Farani ma Peretania.

Ina ua ulufale le au faletalimalo Peretania i le Metitirani ma agai atu i se atunuu tele, o le solofanua o loo ofuina pea le mast of the flagship Horatio Nelson. Sa faamoemoe o ia o le a ia le tuua lona atunuu i se taimi e matua taua mo tagata uma.

Le Taua a Apukira

O le faaiuga taua i vaa i le tauiviga Aikupito o le Taua o le Naila, lea e alu ai mai le 1 i le 3 Aokuso 1798. I le tolu masina talu ai, na faanatinati ai e le au Peretania ona tuliloaina le faletua o Farani na malaga atu i se vaega faimalaga i lalo o le poloaiga a Bonaparte. Na pulea e Napoleon Aikupito, ma na mulimuli ane alu atu i totonu o le atunuu. O ta'avale na taula i luga o le matafaga o le Gulf o Aboukiri i tafatafa o le lauiloa Alexandria. I le lafoaia o le Fa'atonu o François De Bruet, e 13 va'ava'a ma 4 frigates. O se malosi malosi. folau taʻitaʻi 'au Horatio Nelson i Aikupito ma se lag laiti Aofaiga - 14 vaa o le laina ma le sloop.

O le mafuaaga autu o le le manuia o le Farani o le faatagaina lea o le au Peretania e gaoioi ma siosiomia le vasa mai itu e lua - mai le sami ma le eleele. E le gata i lea, o De Bruet sa sili ona amiotonu. Na talitonu o ia o le a le mafai e Peretania ona osofaia ana vaa tele ma e le i saunia foi ni fana e mafai ona taofia ai le osofaiga muamua. I le vevela o le taua na sosoo ai, na fasiotia ai le taitaiau. O le mast o Horatio Nelson ma lona vaa atoa sa i ai pea i lalo o le afi. Ae o le taimi lea na laki ai le au faipule. E le gata ina ola o ia, ae manumalo foi i le taua. Na fa'aumatia le va'a Farani. Na vavae ese Napoleone i luga o le fanua o se tasi tagata, lea na mafua ai ona le manuia lana osofaiga.

I le afiafi o le taua mulimuli

O le taumafaiga a Aikupito na toe fa'afeiloa'iina ai pulega a Europa. Na latou fatuina se fesuiaiga fou e faasaga i le malo. I le taimi nei, o Napoleon, lea na toe foi atu i lona atunuu, sa i le ogatotonu o se malologa. I le taimi muamua na avea ai o ia ma uluai tagata su'esu'e, ma i le 1804 - o le emeperoa.

O le amataga o le XIX senituri na faailogaina e Napoleonic taua. Farani na faaauau pea ona lagolagoina e Sepania. Na fuafua Bonaparte e faatulaga se osofa'iga mata'utia i Peretania. Ae na tosoina o ia e le au va'alele, lea na puipuia ma le mautinoa le avanoa fa'a-Peretania. O le mea lea, na fa'atautaia ai e Admiral Villeneuve, le pule sili ona ta'ita'ituina, se auala taufaasese, e ulu atu ai i le Sami Caribbean, i le mea o lo'o i ai le itumalo Peretania.

Peitai, e le'i aoga le fuafuaga. O le au Peretania, e le o mananao e tuua lo latou lava motu e le puipuia, sa tumau pea i le mea sa'o. Na lafoai e Napoleon le uluai fuafuaga ma filifili ai e osofaia le malo o Naples i Italia. I le taimi nei, na toe foi atu le au Farani i Sepania, lea na poloka ai e Nelson i Cadiz.

Maliu

Na faatonu e Napoleon ia Villeneuve e alu ese mai le lio ma alu i le Metitirani e fesoasoani ia te ia i Italia. Sa taumafai le tagata atamai e faatino le poloaiga, ae ua le manuia. O ana va'a na fa'aumatia e Peretania, na taitaia e Horatio Nelson. O le talaaga o lenei tagata totoa malosi e tumu i vaevaega ma ona manua. Ae o le taimi lenei, i le aso muamua o le Taua taua a Trafalgar, sa fanaina o ia e se gata mai se mamao e 15 mita.

Na tupu lenei mea i le aso 21 Oketopa, 1805. O le maliu o le au faresaia na na o le ita ai i Peretania. I le ita tele, na latou faaleagaina ai vaa e 22 e aunoa ma le leiloa o se tasi. O tagata uma na maliu i le taimi nei ua maliu le toa o le malo. Na fa'aalia e Horatio Nelson fa'avae uma o se tagata ofisa le lelei.

I le faamamaluina o lona manumalo mulimuli, na toe faaigoaina ai se tasi o nofoaga tutotonu i Lonetona Trafalgar. O le ogatotonu o lona fausaga fa'asologa o le Column of Nelson, fa'apipi'i iina i le 1843 i le manatuaina o se tagata lauiloa talenia.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.delachieve.com. Theme powered by WordPress.