Aoga:Talafaasolopito

O le taimi sili ona puupuu i le lalolagi. Taua a Anglo-Zanzibar: mafua'aga ma taunuuga

I le senituri sefuluiva o le vaega i saute sasa'e o Aferika i luga o le matafaga o le Vasa Initia sa pulea ai le tupuga o le Omani Sultanate. O lenei tama'i setete na fa'aleleia e ala i fefa'ataua'iga fa'asoa i nifo nifo, mea manogi ma pologa Ina ia faamautinoa se maketi e le faalavelaveina, e tatau ona galulue faatasi ma malosiaga Europa. I le talafaasolopito, Egelani, lea na muamua puleaina le sami ma nofoia Aferika, na amata ona i ai sona aafiaga malosi tumau i le faiga faavae a le Omani Sultanate. I le itu a le amepasa Peretania, na vavae ese le Sultanate a Zanzibar mai le Omani ma avea ai ma tutoatasi, e ui lava o lenei tulaga i lalo o le puipuiga a Peretania e le o. E foliga mai e le o ta'ua lenei tamai atunuu i luga o itulau o tusi, pe afai o le taua a le militeli na tutupu i lona teritori e lei tusia tala o talafaasolopito o se vaitaimi aupito puupuu i le lalolagi.

Tulaga fa'apolokiki ao lei faia le taua

I le seneturi lona sefuluvalu, na amata ai ona faaalia e le tele o atunuu le fiafia i fanua maulalo o Aferika. Siamani foi, e le tu ese ma faatau fanua i Aferika i Sasae. Ae sa ia manaomia se auala i le sami. O le mea lea, na faai'u ai e le au Siamani se maliega i luga o le lisiina o le vaega o le gataifale o le Zanzibar Sultanate ma le pule o Hamad ibn Tuwaini. I le taimi lava e tasi, e le'i mana'o le Sultan e leiloa Peretania. Ina ua amata ona vavalalata Egelani ma Siamani, na maliu faafuasei le Susuga Sultan. E leai sona suli tuusao, ma o lona tausoga o Khalid ibn Bargash na ia ta'ua aia tatau i le nofoalii.

Na vave ona ia faatulagaina se coup d'état ma ave le igoa o le Sultan. O le saoasaoa ma le vavalalata o taga na faia uma ai suiga ma tulaga aloaia, faapea foi ma le maliu faafuasei mai mafua'aga le iloa e Hamad ibn Tuvaini, o loo fautua mai ai o loo i ai se taumafaiga manumalo i le Sultan. Lagolago mo Khalid ibn Bargash na saunia e Siamani. Ae ui i lea, e le o totonu o tulafono a Peretania na matua faigofie lava le leiloa o le teritori. E tusa lava pe aloaia aloaia latou te le'i auai ia te ia. Na talosagaina e le Amapasa a Peretania ia Khalid ibn Bargash e faamealofa ia Hamud bin Muhammad, o se isi tausoga o le Sultan maliu. Ae ui i lea, o le talitonu i ana malosiaga ma le lagolago mai ia Siamani, Khalid ibn Bargash na musu e faia.

Sili

Na maliu Hamad ibn Tuwaini i le aso 25 o Aukuso. Ua o'o nei i le aso 26 o Aokuso, e aunoa ma le faatuai o mataupu o le pusa umi, na talosagaina ai e Peretania le sui o le Sultan. O le malo o Peretania e le na o le teenaina o le iloaina o se malologa; e le i faamoemoe e ioe i ai. O tuutuuga na tu'uina i se faiga fa'apitoa: ao lei o'o i le 9 i le aso na sosoo ai (Aokuso 27), o le fu'a na lele i luga o le maota o le Sultan na tu'uina ifo, na fa'aumatia le 'au ma na fa'auluina ai malosiaga o le malo. A leai, o le taua a le Anglo-Zanzibar na le aloaia.

O le aso na sosoo ai, i le itula ao lei oo i le taimi na faasilasilaina, na taunuu ai se sui o le Sultan i le ofisa a le malo o Peretania. Na ia talosagaina se fonotaga ma le Amapasa Basil Cave. Na teena e le amepasa le fonotaga, ma fai mai sei vagana ua faamalieina manaoga uma o Peretania, e leai se tautalaga e uiga i so'o se feutagaiga.

O fitafita militeli o vaega

I le taimi nei, ua leva ona i ai se vaega'au a le 2,800 fitafita a Khalid ibn Bargash. E le gata i lea, na ia faaauupegaina le selau o pologa e puipuia le maota o le Sultan, ma faatonu ai le saunia o fana e 12-pauna ma le fana o Gatling (o se ituaiga masini muamua i luga o se tulaga ma uili tetele). I le auupega a le autau a Zanzibar sa i ai foi ni masini masini, 2 nofoa taatasi ma le "Glasgow" yacht.

Mai le itu Peretania sa i ai le 900 fitafita, 150 marini, tolu va'a laiti na fa'aaogaina mo le tau i tafatafa o le talafatai, ma le lua va'ava'a na fa'apipi'iina i vaega tetele.

I le iloaina o le maualuga o le malosi o le fili, na talitonu pea ia Khalid ibn Bargash o le a le mafai e Peretania ona taofia le amataina o gaoioiga faamiliteri. O le talafaasolopito e le o talanoa e uiga i le mea na folafola atu e le sui Siamani i le sultan fou, ae o isi gaioiga na faaalia ai na talitonu atoatoa Khalid ibn Bargash i lana lagolago.

Le amataga o osofaiga

O vaa Peretania na amata ona nofo i tulaga o taua. Na latou siomia le na o le puipuia o vaalele a Zanzibar, ma vavae ese mai le matafaga. O le tasi vaa i le mamao o le taulau o le ta'avale o le vaa, i le isi - le maota o le sultan. Na fa'atapula'aina e le uati ia minute mulimuli seia o'o i le taimi faatulagaina. E sa'o lava i le 9 i le taeao le amataga o le taua i le lalolagi. A'oa'oina Gunners e faigofie ona oso i lalo le fana a Zanzibar ma fa'aauau pea le lalagaina o le maota.

I le tali atu, na fa'amalosi Glasgow i luga o le ta'avale Peretania. Ae o le vaa malamalama e le'i i ai se avanoa itiiti e faafetaia'i ai nei fanafana ma se mastodon militeri. O le volley muamua na lafo le vaa i lalo. Sa vave ona tuu ifo e le au Zanzibarians la latou fu'a, ma na faanatinati atu le auvaa a Peretania e laveai a latou fili le fiafia i luga o vaa faaola, ma faasaoina ai i latou mai le lata mai o le oti.

Lafoaia

Ae i luga o le ta'aloga a le maota sa fa'aauau pea ona atina'e le fu'a. Talu ai e leai se tasi na te tu'uina o ia i lalo. O le le faatali mo le lagolago, na tuua ai o ia e le Sultan i le muamua. O lana 'autau na faia e le tagata lava ia e le o le maelega tele mo le manumalo. Ae maise lava ona o le maualuga o le pisa o le folau mai vaa na gaosia ai tagata e pei o se seleselega matutua. O fale laupapa na susulu, o le fefe ma le mata'u na puleaina i soo se mea. Ma e le'i muta le taina.

E tusa ai ma tulafono o le taua, o se fa'amaufa'ailogaina o le fu'a ua le taliaina le tu'uina atu. O le mea lea, o le maota o le Sultan, toetoe lava a faaleagaina i le eleele, na faaauau pea ona faasusuina i le afi. I le mea mulimuli, o se tasi o lauulu na taia sa'o le ta'aloga ma tu'itu'i i lalo. I le taimi lava e tasi, na faatonu ai e Admiral Rawlings le muta o le afi.

O le a le umi na i ai le taua i le va o Zanzibar ma Peretania?

O le volley muamua na faia i le 9 i le taeao. O le poloaiga e taofi le afi na fa'alogo i le 9:38. Ina ua mavae lena, sa vave lava ona nofoia e le au Peretania le faaleagaina o le maota, e aunoa ma le fetaiai ma soo se tetee. O le mea lea, o le taimi aupito puupuu i le lalolagi na na o le tolusefulu valu minute le umi. Ae ui i lea, mai lenei mea e lei avea o ia ma tagata sili ona alofa. Mo le tele o minute, e 570 tagata na maliliu. Mea uma mai le itu o Zanzibar. Faatasi ai ma le au Peretania, e tasi le tagata ofisa na manu'a mai le fana o Drozd. I le taimi foi o lenei taotoga puupuu, na aveesea ai e le Sultanate a Zanzibar ana tamai vaa, e aofia ai le vaa e tasi ma le lua nofoa.

Faaolataga o le sultan leaga

O Khalid ibn Bargash, o le na sosola mai i le amataga o le osofaiga, na tuuina atu i ai le puipuiga i le ofisa a Siamani. Na vave ona tuuina atu e le Sultan fou se poloaiga i luga o lona pueina faa-pagota, ma na faatulagaina e fitafita Peretania tiute faataamilo i le faitotoa o le ofisa. Ma o se masina na pasia. O Peretania o le a le toe aveesea lo latou uluai siepi. Ma e tatau i tagata Siamani ona faia se togafiti poto e ave ai lo latou puipuiga mai le atunuu.

Mai le nofoaafi Siamani Orlan, o le na taunuu i le taulaga o Zanzibar, na aveesea ai se vaa, ma na ave o ia e le auvaa i luga o le taua. O iina sa tuu ai Khalid ibn Bargash i totonu o se vaa ma i le auala lava lea na latou auina atu ai o ia i luga o le Orlan. I tulafono faavaomalo, ua aiaia ai o vaa, faatasi ai ma le vaa, ua iloiloina faale-tulafono o le teritori o le atunuu lea o le vaa.

Tali o le taua

O le taunuuga o le taua o le 1896 i le va o Egelani ma Zanzibar, e le na o se faatoilaloina e le masani ai o le mulimuli, ae o se mea moni na aveesea ai le vaega lena o le tutoatasi lea na muamua faia e le sultan. O le mea lea, o le taimi sili ona puupuu i le lalolagi na i ai taunuuga o'oo'o. O Peretania na puipuia Hamud ibn Muhammad, seia oo i lona maliu, e aunoa ma le faatuaoia na ia faataunuuina poloaiga uma a le amepasa Peretania, ma faapena foi ona sui na sosoo ai ma le isi fitu sefulu tausaga.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.delachieve.com. Theme powered by WordPress.