Soifua maloloinaSoifua maloloina o tina

Se fesili e fiafia e le gata i tamaiti: aisea e pa'epa'e ai susu?

I le lua tausaga talu ai sa avea ai a'u ma tina. O la'u tama teine susu mo le fa sefulu minute, pe sili atu foi. I le taimi o le aoauli a le pepe sa ou mafaufau ai i ni mataupu eseese. Ma mafaufau ... Aisea o susu susu? O mamame uma lava, ma e sili atu ma le 5400 oi latou i luga o le paneta, e tasi le paolo. E ui o le tuufaatasiga, kalori ma le tofo e eseese uma lava.

O a a'afiaga o le lanu o le susu?

E aofia ai le casein. Casein - o se porotini lavelave lenei, ia ua tuuina lanu paepae. E le gata i lea, o le laumua tele o le susu. E faasino atu o ia i le vaega o phosphoroproteins. Casein e gaosia ai le micelles (vaega lapopoa), o latou i ai ma fuafua le lanu o le susu.

Fa'avaeina o casein

Protein, lea e iloa ai le mafua'aga o le susu pa'epa'e, ae le o se isi, e faatatau i le puipuia o meaola. O lo'o aofia ai le sili atu ma le 20 o mea taua sili ona taua mo le tino. E taua le fafagaina o le pepe i susu susu, aua o le 8 o nei 20 e le mafai ona fa'aaogaina ma e aofia uma i le susu o tagata. O meaai paleni e aofia ai na o se vaega o nei mea taua o le amino mo le tino, ma le le lava o mea e tatau ai e mafai ona mafua ai le afaina o le gastrointestinal tract.

Aiseā e pa'epa'e ai le susu i nisi, ao isi e samasama?

E le gata ina afaina ai meaai, ae o le beta-carotene foi, o se vaega o lona fatuga. Ia tuuina moli papiki ma carrots. O se mea taua o le beta-carotene o se vaila'au malosi, lea e fa'atele ai le puipuiga.

Le gagana o numera

I le suāsusu o le tagata o loo 1.8% casein, 4.8% i le povi, tafola - 10%, i le tia - 12%, i le lapiti - 15%. O le mafuaaga lena e pa'epa'e ai le susu i mammals uma, ma i laei pa'epa'e e sili ona sinasina.

O mea e tatau ona e 'ai i le tina talavou

Mo le soifua maloloina lelei ma le tuputupu ae lelei o le tamaitiiti le meaai sili ona lelei o le susu o le susu. O amino acids ma antioxidants aofia ai i lona tuufaatasiga e saofagā i le fa'amalosia ma le atina'eina o le puipuiga a le tamaititi. O mea uma e 'ai e se fafine, e alu i le susu. O le lisi mo le susu e tatau ona aofia ai na'o meaai fou ma maloloina. O foi matua taua ai le ave vaitamini mo tina matutua, o le a latou auauna atu o se punavai faaopoopo o le meaai.

O ponaivi malolosi ma nifo e mana'omia le calcium. Matou te mauaina i le 'aiina o i'a ma mea'ai susu. E mafai ona e 'ai i le 2 taimi i le vaiaso mo le 250 kalama o le si'i kuka ma le 300 grams o i'a i le pa'u (kuka, tao tao). E le gata i lea, o i'a o se puna o le maika, e talafeagai mo le gataifale.

O le Zinc foi e taua tele sona sao i le galuega a le tino. E maua i i'a, palukin (ae e mafai ona tele taimi i le vaiaso pe a liua le pepe i le 3 masina le matua), fua (o tina talavou e mafai ona aina i sina lanumeamata lanumeamata 1-3 taimi i le vaiaso).

Vitamini mo le tuputupu ae o musika - A, B, E, K. Vitamin A o loo maua i lafumanu, moli ma mumu, fualaau faisua. 200-350 kalama o pipi o loo tipiina ma se salati o le pepa mumu ma karotiti o le a avea foi o se puna o u'amea. E tele vitamini B i totonu o le ate, o le pateta, asparagus, egg egg, milk, herbs. 300 gm o le ate mo ulugalii, 2 yolks, 5-6 pateta i le vaiaso o le a maua ai le tino ma mea uma e te mana'omia. E maua le vitamini E i le suauu mata ma nati. O le lima lima o lanu ma le sipunipuni o le suauu sulu (i salati) i le vaiaso o le a lava. Vitamin K e mauoa i fualaau faisua uma, olive olive, fuamoa.

Vitamini F mo manaomia mo le atinae o le puipuiga, puipuiga o faamai allergic. E maua i totonu o suau'u, i'a, avoka, fuamoa uli ma fualaau mamago.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.delachieve.com. Theme powered by WordPress.