News ma SocietyFilosofia

O le faafitauli o le i ai i le filosofia ma faiga i lona fausia i aso anamua

O le faafitauli o le i ai i le talafaasolopito o le filosofia o le mataupu sili ona talanoaina. O le ambivalence o lenei aafiaga matautia e mafai ona vaaia pe afai tatou te faatusatusa le vaega e lua o vaaiga. Muamua lava, o le manatu o le faifilosofia anamua Parmenides, o lē o le tagata mafaufau Greek muamua faatuina le fesili o le avea o se faamaoni patino, ma o mai i le faaiuga e faapea o so o lo tatou manatu - o le, ma o lea e le oi ai le lē ai. E i ai isi manatu, o le mea ua taʻua o "vaai Hamlet", tautino e avea ma tagata o tagata (e avea po o le le i ai). I totonu o lenei e mafai ona vaaia felafolafoaiga e faavavau e pei o vaega e lua: 1) le dialectics o le avea ma faatauvaa, ma le 2) le tulaga ontological ma existential "le" o le mataupu.

I le faaopoopo atu, o le faafitauli o le le i ai i filosofia tatalaina se faasologa atoa o isi mataupu feteenai, e pei o: pe o le i ai o le a premise talafeagai o le lotogatasi o le lalolagi, pe o nisi o ituaiga o tulaga mai lea peeps "nei e faavavau"? Pe e te maua ai le amataga ma le faaiuga o le olaga? Ua i ai i fafo atu o lo tatou malamalama, pe o se oloa? Kenese - ua na o le lalolagi o loo siomia i tatou ma le mea po o se mea loloto? Kenese - o lo tatou iloa tonu po o le faavae le masuia e tasi uma i ai, o se ituaiga o poloaiga i le faiga o le lalolagi? I le tasi itu le tuuina atu fesili o nisi taimi e faigofie tele e talanoa e uiga i latou, ona malamalama tagata uma i le uiga "ina ia", ae o se faamatalaga manino o lenei vaitaimi ua tuua pea suesue.

O le faafitauli o le i ai i filosofia ua tuuina mai i taimi uma i auala eseese, e fuafua i le vaitaimi faapitoa ma sosaiete. E oo lava i le taimi o le nofoaiga a le malamalama mythological o aganuu anamua, pe a, e tusa ma manatu o le Levy-Bruhl, tagata lagonaina patritsipatsiyu (umia), o le lalolagi o le natura ma e leʻi iloilo le aafiaga matautia ma taʻu atu ia i latou tala (talatuu), i le tele o nei talatuu faavaeina subordination nisi o le olaga: O ai na faia le lalolagi o loo lagolagosua i poloaiga, o le a le tulaga o le tagata i totonu. I goto, o le tagata vaitaimi mythological atiina ae ni auala se lua i lenei faafitauli - si tautala, i sasae ma sisifo. auala Sasae aofia ai i le liua talafatu i filosofia, ma Sisifo - i ousting o ia mai le filosofia e iloiloga.

O le faafitauli o le i ai i le filosofia sasaʻe anamua ua foia i ni auala se lua. E foliga mai e pei o se atoatoa, lea e faaalia ia lava i le lalolagi, ma vaai i le lalolagi i lona foliga ghostly. O le isi filifiliga o le faamatalaina atu ia te ia se faaaliga o le "atoatoa o le gaogao", lea o loo faaalia lava i taimi uma i le lalolagi. I le West, o le latalata i le embodiment muamua o le malamalama o le lomiga lenei i filosofia Sasae faamaonia Palato. faatamaoaigaina East le talafaasolopito o filosofia ua toe faatuina le faafitauli o le le moni ma le le moni, ai illusory ma le taimi nei. sa sili atu le popole o le filosofia i sisifo e uiga i le uiga o le tagata - o le lotogatasi o le manifold po o le lotogatasi manifold, o le atulaulau, po o Multiverse. atamamai Greek (Thales, Anaksimen, Anaksimandr) i le manatu o se sueina avanoa ma ona mataupu faavae taua (vai, ea, apeiron ...). Latou foi manatunatu pe o le aunoa ma pe lava e tutusa (e lagonaina le le lenei, toetoe lava uma uputuu Greek) po o le "sua" ma le "avea" (Heraclitus, Empedocles, Neoplatonists).

E mafai ona tatou faapea atu o le faafitauli o le le i ai i filosofia anamua ma sa tuu i luga o le sootaga o le avea ma le lotogatasi. I le atamamai o anamua Eleni, o lē faʻauō uma lotogatasi (Thales, Anaximander, Heraclitus, Pythagoras, Empedocles) ma faaalia i symmetry ma repeatability. O se tagata e tatau ona tuuina atu i lenei lotogatasi, ma o le a faia lagona lona olaga. teena muamua atamamai Greek ua pule ai le uputuu faafilosofia o animism malamalama i le lalolagi e pei ona laulau e agaga, lea na le taimi e tasi o aafiaga matautia uma se ituaiga o le "ia te oe." Latou liliu atu le lalolagi i le "E", ae suia se tala fatu ola mafaufauga analytical. O le mataupu o le "le" ua latou faia ai le manatu faavae o le "mea".

Mai lenei manatu o le avea ma se faafitauli i le filosofia o anamua Eleni ma Roma avea mulimuli ane ma foia, i le amanaia ai o le mea moni ua avea. O nisi tagata mafaufau talitonu o le mea mea (Democritus), ma isi - e faapea e matuia (Palato). Anaksagor manatu vydvynul e aofia ai homoeomeries (matua mavavaeeseina fasimea) ma Demokrit - o atoms fasimea indivisible. Pythagoras, faia Palato ma Aristotle se taumafaiga e tuufaatasia le mataupu o le lē faʻauō tusa ai ma le a faatulagaga faatulagaga patino (mafaufauina Palato ia o se tafatolu, Aristotle, i le tulaga o laasaga, Pythagoras - i le tulaga o mysticism faamatematika - geotetrizma). Peitaʻi, ua manatu o le filosofia anamua cyclic, tautu i upu. E mafai ona tatou fai atu ai le siitia o le fesili o le sootaga i le va o tagata ma faatauvaa, ae e leʻi mafaufau e uiga i le soifuaga ma le taimi o le fesootaiga. E i ai i le vaitaimi nei.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.delachieve.com. Theme powered by WordPress.