News ma SocietyFilosofia

O le filosofia o anamua Eleni ma lona uiga o le vaitaimi o le amataga o

Le amataga mai o filosofia i anamua e Eleni nofoaga i totonu o le vaitaimi i le va o le VIII ma VI seneturi TLM. I le taimi, ua oo Eleni se vaitaimi o nofoia, po o apoitizatsii (apoitiya - teritori fafo o le polis Greek, toetoe lava tutoatasi o le metropolis). avanoa tele, e pei o Malaya Aziya ma Graecia Magna (Italia) sili atu i luga o le teritori o lona moega pepe Greek ma tuuina tulai mai ai le muamua popoto, ona filosofia Atenai e faia se lua, o le laasaga e sosoo ai i le atinaeina o le manatu Eleni. I le lalolagi o le anamua Eleni uunaia malosi i le faatulagaga o le ola i le faiga faavae ma le ituaiga masani o le nofo pologa. O le i ai o le gata i aso anamua taaalo Eleni se matafaioi tele i le vaega o le galuega, ma faatagaina o Engels matauina ae, o se stratum nisi o tagata e feagai patino ma le faasaienisi ma aganuu.

O le mea lea, o le filosofia o anamua Eleni ua a specificity faapitoa e faasino i le filosofia po nei o le East anamua. Muamua lava, mai le taimi o Pythagoras, ua faaalia mai o se aʻoaʻiga eseese, ma talu alu Aristotle lima i le lima ma le faasaienisi, rationalism ese ma tuueseeseina lava mai tapuaiga. I le vaitaimi Hellenistic avea le faavae o le e le faasaienisi o le talafaasolopito, vailaau faafomai ma le matematika. O le autu "le autu o le" ma le embodiment o le lelei o aoaoga o filosofia faa-Eleni anamua (faapea foi ma le aganuu) o le "Callosa agathos Kai" - le sootaga o le matagofie faaletino ma le soifua maloloina ma le le atoatoa faaleagaga.

Filosofia anamua faatuina Eleni lua autu autu - o le ontology ma epistemology, o se tulafono, e ese mai le mataupu o le mafuaaga ma gaoioiga (le gata ua manatu o le galuega lona lua, "maualalo" vasega, e ese mai i le mafaufau mama). filosofia faa-Eleni anamua foi le fale i sea faiga e pei methodological metaphysical ma dialectical. Sa ia aoaoina foi le tele o vaega o le filosofia sasaʻe anamua, aemaise lava i Aikupito, ma aumai i latou i le lauga faafilosofia apa-Europa. ua vaevaeina filosofia anamua Eleni i vaitaimi e lua - o le tuai ma le muai Socratic.

O le filosofia o anamua Eleni i le vaitaimi anamua e faamatalaina cosmocentrism mifopoeticheskih galue i ai le solo maoae faamatalaina le mapuna aʻe o le lalolagi ma ona malosiaga avetaavale i le ata mythological. Homer systematized Mealililo ma viia le ola mama totoa ma Hesiod aofia le talafaasolopito o le amataga o le lalolagi i totonu o fuainumera vevesi, Gaia, Eros ma isi atua. Ia o se tasi o le ituaiga tusitusiga muamua tuuina atu i le tala fatu o le "tausaga auro", pe a le faamasinotonu ma le faatauaina o le galuega, ma amata ona tagiauē le taunuuga o aso nei "Uamea tausaga," o le tulafono o le moto, o le taimi lea o le malosi e siitia ai le mea saʻo. Masani, ua talitonu o se matafaioi tele i le faavaeina o le manatu faafilosofia o le taimi taalo le mea ua taʻua o "tagata popoto fitu" na tuua i tua o se poto upu po o le "gnomes", e tuuto i le amio mama mataupu faavae e pei o le faautauta ma le lotogatasi.

I le vaitaimi muai Socratic, o loo faamatalaina ai le filosofia o anamua Eleni e le afioaga o le tele o faafilosofia aoga. aoga Milesian o filosofia faalenatura lauiloa pragmatism, o le naunau e saili mo se mataupu faavae e tasi ma le muamua sailiiliga faasaienisi, e pei o le meafaigaluega astronomical, faafanua, sundials. Toeitiiti lava oo uma o ona tagata mai le vasega faipisinisi. O lea, Thales suesueina eclipses la ma manatu elemene muamua o le vai uma, Anaximander o le foafoa o faafanua Lalolagi ma faataitaiga o le lalolagi selesitila, ma le elemene faaigoaina muamua "o apeiron" - aunoa o uiga o mataupu primordial, lea o le feteenaiga engendered le mapuna aʻe o le lalolagi, ma lona tamaʻimata talitonu Anaximenes mai o se mafuaaga e tasi o mea uma o ea. Le sui sili ona lauiloa o le aoga o Efeso o lona igoa Heraclitus le faanoanoa. Na ia tuuina atu i luma le manatu faapea sa lei foafoaina le lalolagi e ala i se tasi, ae e ala i lona natura o se afi, ona aulama i luga, ona mou atu, ma finau afai tatou te aoao i le fesoasoani o le vaaiga, o le faavae o lo tatou malamalama o le tagavai.

faatusa o le filosofia o anamua Eleni Eleatic ma le aoga Italic, e faavae i luga o ni nai isi vaega. I le faatusatusa atu i le Milesians, Eleatics - le aristocrats i le fanau mai. I teori, i latou e sili o le faagasologa o le faiga, ma āoāo lē gata - o se fua.

Xenophanes o Colophon faitioina le faamatalaga mythological o le atua, ma ofo e faasoa atu mea ma foliga. atiina ae Parmenides o Elea lona manatu ma faapea ua tatou iloa le manino lagona ma mea - mafuaaga. O le mea lea, i se faatauvaa tagata talafeagai e le oi ai, ona manatu uma tatou manatu - e le o le manatu o le avea. faamalamalama atu Ana sui Zeno le tulaga o lona matai i le fesoasoani a le lauiloa tala uiga-tala uiga.

ua lauiloa Italic aoga mo tagata mafaufau cryptic e pei o Pythagoras, o le fuafuaina o le suesuega o fuainumera ma lo latou sootaga mystical i le lalolagi ma tuu i tua o se aoaoga faavae faalilolilo. E leai se itiiti manaia o le faifilosofia Empedocles o Sicily ma le aai Agregenta. O le mafuaaga o le uma ai, sa ia talitonu le elemene e aunoa ma galuega e fa - le vai, afi, ea ma le lalolagi, ma o le mataupu faavae malolosi e lua - alofa ma le ita, ma i lona faiga faafilosofia, ma taumafai e tuufaatasia le Parmenides ma Heraclitus. Mulimuli ane filosofia faa-Eleni masani ua tele faavae ana sailiiliga na o le manatu o le tagata mafaufau Italia.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.delachieve.com. Theme powered by WordPress.