FaavaeinaGagana

E faapefea e tusi: tagai po o le vaai i ai? Uma o conjugation veape

Mai o le taunuuga o faamatalaga e faafesootai le aoga i le manatua o loo i sili le afa. Ae peitai, e le faapea e mafai ona e faasino i lenei fuainumera faanoanoa, ma faatagaina oe lava e gibberish. O le mea sese aupito sili ona soo o le tupulaga nei ua faatulaga se leo ( "Valaau" po o le "Valaau"), conjugation o le upu galue i se faamatalaga tusitusia ( "iloa" po o le "iloa"), faafitauli ma commas, faapea foi le valea o le sipelaga o upu faigata. Ma o lenei, o lea, na o se vaega itiiti o se faafitauli faitau aofai generalized i le gagana Rusia. O lea, ina ua uma ona faitau le tusiga lenei, o le a mafai ona toe manatua i le malamalama e uiga i le auala e lelei conjugate veape ma le auala e tusia pea "iloa" po o le "iloa". Ina ua maea uma, literate tautala - o lenei le faailoga muamua o le aoga o le tagata.

manatu

Mai se tulaga o morphological o manatu, e mafai ona suia ai veape uma e tagata (I, II, III), numera (silisili / e toatele), lagona (faailoga lea / taua / tuutuuga), taimi (ua mavae / ai / lumanai), mafaufau (atoatoa / atoatoa) ma le toe faaleleia i le faaopoopoina po o le aveesea o prefixes ma suiga tapunia. meatotino tumau i totonu o lenei vaega o le gagana na o le lua: Aiaiga tau soloaiga ma conjugation. Peitai, afai e le muamua ua faamatalaina lava na (i le sauniuniga o le fuaitau i le nauna i le tulaga akusativi), siaki lea o le lona lua e tatau ona e iloa le tele o tulafono faafoe. Conjugation o le veape ua taʻua o le uiga o ana suiga mo tagata ma le numera i le taimi nei vevesi. O lenei meatotino fuafuaina ona e faaiuina i le faaitiitia ma fesoasoani e saʻo faaaogaina i se faiga tusitusia, e aofia ai ia fuafuaina pe faapefea ona "iloa" po o le "iloa". Sei o tatou malamalama i le tutusa uma i lenei faamatalaga.

Uma o le conjugation muamua

Iloa e tatau muamua lenei kalama Rusia autu uma ina ia mafai ona taulimaina mataalia se veape, e tusa lava pe faaiuga patino unstressed. O lea, mo le conjugation muamua e tatau ona aofia ai upu ua leai i le suffix o le infinitive "ma le" o lona uiga, "E, a, x, y, s, o". Mo se faataitaiga, warming, e faalavelave, e liu suavai, tapu, faavaa, taua. Ma le faalagolago i luga o lena suia o latou faaiuga patino ma le faaitiitia o le veape mo tagata ma le numera, o lona uiga, ei ai se aofaiga e 6 ituaiga mafai ai. E faigofie ona malamalama i ai, pe afai e te taumafai e conjugate nisi upu galue. Ia mo se faataitaiga lua "galuega" ma "tusi."

U numera, 1 tagata (s) - e galulue, ou te tusi.

U numera 2 tagata (e) - e galulue, tusi.

U numera 3 tagata (ia / ia / ai) - Tusia afi.

Mn. numera, 1 tagata (tatou) - i le galuega, tusi.

Mn. numera 2 tagata (e) - o loo tusia i le Galuega.

Mn. numera 3 tagata (latou) - Galuega tusia.

Faaiuga ma faamatalaga

O lea la, o se tasi e mafai ona vaai i toetoe lava ituaiga uma o se veape i le faaaoga e le faaiuga o le tusi "e", ma i le 1 tagata silisili ma 3 tagata St faaautaunonofo - "y / th". Ae peitai, e taua le manatuaina o le conjugation muamua foi nisi upu i le suffix "-e" i le infinitive, pe suia i se faiga e le tagata lava ia i le iuga teʻi "-and-" o le a lē mateia. Mo se faataitaiga, o le upu "inu" (inu, inu, inu, inu, inu, inu). Faamasinoina e le infinitive, e tatau ai ona auai i le conjugation lona lua, ae e le o aoga e suia ai le fuainumera ma tagata, manino faamatalaina le muamua. Feteenai ma isi upu galue, mo se faataitaiga, le auala e tusia, "iloa" po o le "vaai"? O le infinitive "e", e pei o le tatau ona faaaoga le faaiuga, "ma" o le a tatou feagai ai ma nei vaega mulimuli ane i le lisi o tuusaunoaga. I le taimi nei, e manatua ai se tulafono faigofie: tuu le veape i le infinitive, ma vaai i le vaueli i le suffix le lava, e tatau i tua tofotofoina e ala i le tuuina i totonu o so o se ituaiga tagata lava ia.

Uma o le conjugation lona lua

O lenei galuega-autu o teisi tasi sili atu ona faigata, ona o loo i ai le tele o upu-e ese ai ma subtleties. E pei ona manino mai i le parakalafa muamua, o le conjugation lona lua o veape uma i le suffix infinitive o le tusi "i", mo se faataitaiga, i aoaoga, e brawl, e tuuaia, faasoa atu, meaai, ma isi i ai foi i latou uma se faaiuga i nisi o ituaiga tagata uma:

U numera, 1 tagata (s) - vaevae, feed.

U numera 2 tagata (e) - delish, feed.

U numera 3 tagata (ia / ia / ai) - vaevaeina le fafaga.

Mn. numera, 1 tagata (tatou) - feed mavavaeeseina.

Mn. numera 2 tagata (e) - Faasoa feed.

Mn. numera 3 tagata (latou) - feed vaevaeina.

Ae peitai, ina ia malamalama i le auala e sipelaina - "iloa" po o le "tagai i le", e le lava lenei faamatalaga, ona tatou muamua e tatau ona manatua le upu-tuusaunoaga. Veape ua i ai i le infinitive e le maua le suffix "-e", ae auai pea i le conjugation lona lua, e na o le sefulutasi. E fa o latou faauma i se "-I" (manava, faalogo, ma tausia le tietiega), ma le fitu mo le "-et" (vaai, ia mataala, ia inoino, e twirl, e tumau ai, e faalagolago, e faatiga ai). Plus le upu e faia e ala i le tuusaunoaga platformers, ma i latou o loo i le pepa faatumu o le teʻi le tagata lava ia e faaiuina i le "-and-", e tusa lava pe afai o le infinitive lona uiga o le conjugation muamua. Mo se faataitaiga, "i lalo" veape (pepelo, pepelo, pepelo, pepelo, pepelo, pepelo). O lenei o le filifiliga o tusitusiga - "iloa" po o le "tagai i le" manino e tatau ona taofia i le lomiga muamua.

"Faapitoa" veape

Manaomia atili gauai ma nisi upu. O lea, se faatagaga faapitoa e tutusa i le conjugation muamua i latou mai i le lona lua. O nei e na o le tolu o le veape "tuu" (stele stelesh, faasalalauina), "tafi" (tafi, tafi, tafi) ma seasea faaaogaina "ona faavae" (O loo iai). Ae peitai, o loo i ai isi "faapitoa" upu, i le tulaga muamua irregularly conjugated. Latou ma sui o se faafitauli sili atu nai lo o se filifiliga i le va "iloa" po o le "iloa". Auala e faaaogaina ai, ia taʻu atu na o se mafaufau lelei, o lea e tatau ona e taulotoina i latou. O veape e na o le fa: e te manao e (finagalo i ai, e te manao - 1 spr, ae tatou te mananao i ai, e te manao, e te manao - 2 Ref ..), Taufetuli (o le na o tulaga o le "taufetuli" - 1 spr, o le malologa - 2. ) mamalu (3 pl e feagai ma le filifiliga - faaaloalo ma le mamalu), susulu ( "brezzhut." - Ref 1 isi - 2). Ae ia tuufaatasi o latou malamalama i le gagana ma isi mataupu ma e atiina ae se lauga agavaa, e tatau e faitau e le gata tusi, ae faapena foi le tomai o le lomiga Rusia.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.delachieve.com. Theme powered by WordPress.