FaavaeinaAoga maualuga ma aoga

Vevela Dominican Republic: tau, topography, le laumua

Dominican Republic - o se atunuu lea ua tu i le Atu Keripeane, i le itu i sasae o le motu o Haiti. Le atunuu nofoia 74 pasene o le vaega o le motu ma ua tuaoi i le itu i sisifo e le Malo o Haiti. O le vaega atunuu o 48.730 kilomita faatafafa, o se faitau aofai o tagata - 9,65 miliona tagata. O le tulaga o se tasi o le faaaog ¯aina e sili ona asiasi atu i le itulagi. E lauiloa lava i tagata turisi Rusia ona o tau talafeagai.

aofaiga

Ina ia amata i le, o le Dominican Republic ma le Dominican Republic - o se tasi ma le atunuu e tasi. E tu i le motu, o se vaega o le faasologa Antillean o le Vasa Atelani, ma nofoia se vaega tele o le i ai. Muamua, na valaauina nei fanua le West Indies, ma o latou laulau tele lava Creoles - tupuga o fefiloi Apoliki ma Europa. Mai se tulaga tau pulega o manatu, ua vaevaeina Dominican Republic i itumalo 32, taitasi lea o le o le aai autu. Le laumua o Santo Domingo, ma le nofoaga o le nofoaga autu - Punta Kana, La Romana, Saona, San Felipe de Puerto Plata ma isi.

O le tau o le atunuu

Ma o fea oi ai e faatatau i le Dominican Republic le zonation latitudinal o le paneta? O loo i ai i le sone o le tau vevela. Ma, e pei o loo siomia i le sami i le tolu itu, o le ea iinei i taimi uma susu. E tatau ona matauina ei ai se nofoaga maugā le konetineta (ae vagana ai mo le talafatai), o lea e masani lava ao pepa i luga o le mauga. Le vevela o le taumafanafana e uiga i le 28 tikeri. I le taumalulu, e toulu ni i le 23 tikeri. Manatua i le vaitaimi hottest o le tausaga e masani ona timuga o e aumai ai le matagi fefaatauaiga mai le sami, o le galu tulai ma e masani ona tupu taʻele o le oloia timu. Ona taumafanafana iinei mai mafuli windsurfers. I le taumalulu, o le ea o se cooler itiiti, taofia le timu ma le matagi, ona o le a avea atili ai le malologa lelei.

Faitau aofai o tagata ma gagana

Dominican Republic, e pei o le tele o atunuu i Amerika Latina, sa colonized e nofoia mai Sepania i seneturi ua mavae. Talu mai lena taimi, tatou faʻataʻitaʻiina malaga mai Europa i le Initia le lotoifale o ituaiga eseese. O se taunuuga o le tagata i le taimi nei o le tulaga - o le tele lava mestizos ma Creoles, oe ua galo o latou gagana Initia ma tautala faaSipaniolo. Creole i o loo maua lona uluai tulaga iinei e matua uiga ese. Ia maitau foi e fai mai isi tagata i le gagana Peretania.

O le Flora ma fauna o le itulagi

Natura o le Dominican Republic le faatusa o le tele o ituaiga o le vaomatua, e pei o le motu lava o loo taoto i totonu o le vaega o le tropics, ae o loo i ai vaega o sone altitudinal. O lea, i le auvae o le mauga, e ala i le sami ma mea uma isi fanua maualalalo teropika pulea e le vaomatua evergreen. Lauiloa alofilima tupu, ferns ma sili atu. O le maualuga o le mauga, o le tele conifers. O iinei o loo i ai foi paina ma perosi, ma juniper, ma perosi ma eseese ituaiga o arborvitae.

Ae e le limafoai meaola Dominican Republic e pei o le laau. O iinei e mafai ona e maua ai le mongoose, coati, bassariscus, agouti. Lafumanu, lea ei ai se atoatoa faaulufale mai Sepania. O le tele o manu lele i luga o se parataiso teropika. ua manatu le manu e sili ona matagofie a flamingo. I le faatusatusa atu i se eleele matitiva o sami le fauna lalolagi ua teeming ma eseese. O iinei o loo i ai le ituaiga sili ona isi atunuu o iʻa ma meaola o le gataifale o loo i ai se isi lava mea.

Le laumua o Santa Domingo

na tatalaina Dominican Republic i le 1496, o le tagata suʻe nuʻu lauiloa H. Columbus. Ia taunuu i le talafatai o le tulaga i le taimi o le tupe faavae ma faaigoa Isabella Fou. E leʻi umi ae suia ai le igoa i Santo Domingo, lea faaliliuina o lona uiga o "Agaga Toetu". Ua vaevaeina le aai i vaega e lua o le vaitafe Ozama. I le itu i sisifo o loo o nofoaga autu o pisinisi, Malo House, ma isi fale o ona po nei ma le paka mo faafiafiaga. I le pito i luma i sasae o tatou tatalaina le faitotoa i le vaitaimi colonial. O iinei o loo i ai fale ma ekalesia i le faiga Victorian, o anamua auala, ina ua faatoa mavae le atinae fanua faale-Sipaniolo, le olo. Le laumua o se taulaga spa foi. Ae peitai, o loo i ai pea matafaga pisapisao tumu i tagata, ma o taimi uma e mama.

Le a le mea e aai ai i le Dominican Republic?

Ae o le cuisine o lenei atunuu, - a maua le moni mo tagata tapuai o se mea fou ma e le masani ai. O se tuufaatasiga o Europa, aganuu Initia ma Aferika, ona e faavae e faapitoa i pi, faʻi, loli, ma fualaau faisua. E taua e taumafai ipu masani Dominican "Bandera". E aofia ai le plantains falai, aano o manu, araisa, pi ma sālaki. O le ava malosi iinei sili korama - ua manatu le inu le atunuu i le Dominican Republic. Kofe foi lauiloa, talu ai ua matutua iinei. E matua malosi le manogi, ma o le tofo o le masani ai, ona o tagata tafafao uma o le a mautinoa lava le taumafai ma ia mautinoa e faamemelo i le inu.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.delachieve.com. Theme powered by WordPress.