Soifua maloloinaFaamai ma Tulaga

Siama Ebola i Aikupito. E faapefea Ebola?

O le Ebola siama o se maʻi pipisi tele. I se isi ala ua taʻua Ebola. I le 96% o mataupu tagata mamai latou oti. Mo le taimi muamua na maua ai le faamai i le 1976 i le faatanoa o Zaire River Ebola. O le mea moni, mai lenei nofoaga e nonofo ai pe afai o le igoa o se faamai matautia. Talu mai lena taimi, i le tulaga muamua o le faamaʻi, matauina i se afe l ma ua faamauina i le olaga o tagata.

Pipisi ma siama Ebola

I le vaomatua equatorial na maua muamua punavai moni o le faamai. I totonu o le feaveaʻia o tagata mamaʻi, peʻa e aai i fua o laau fua, ma manuki. I totonu o le ituaiga e lima lauiloa o le siama, e fa ua oti i le tino o le tagata. Siama e tupu i ni auala se lua:

● e ala i le vaega faaleagaina o le paʻu;

● ala membranes mucous.

Faatasi i le tino o le tagata lava vave multiplies le siama Ebola. e faamatalaina tafe e le faailoga lava lea e tasi e pei o le fiva hemorrhagic. O se vaega o le siama Ebola o se fua faatatau maualuga o le atinae o auga togafitiga. Lava dehydration vave tupu. E leʻi umi ae ai eseese toto. Aupito maualuga o aliali mai ai i totonu o se vaiaso.

Le siama Ebola. auga

Faailoga o le faamaʻi o le onana aoao ma le solia o le faiga clotting toto. I totonu o le fasefulu valu itula, ma o atu i le tolu vaiaso e mafai ona tupu e aunoa ma se faailoga vaaia o le faamai, lea e mafua mai i se siama matautia Ebola. Auga, o le a avea le muamua o lona uiga, - o se faai tiga, le fiafia lona nofoa, faatasi ai ma le tiga i le manava. Foi mo e faamatalaina lenei faamaʻi e maso le tiga ma le tiga i le tino. I le isi tulaga, a tale, ma le tiga i totonu o le pusa ona o le toilalo o le siama tamaitusi respiratory luga. Ona o le aafiaga i le tino nei faailoga uma tutupu i tagata i se tulaga o le teʻi, o le mafuaaga autu o le oti. Ae paga lea, i le taimi nei, tui o lenei ituaiga o siama e le oi ai. na iloa e saienitisi antigens o loo i ai i le tino o le tagata.

Auga ma le togafitia o siama Ebola

ua tatala i tua le siama Ebola mai tagata faua, miaga ma le toto. Le taimi nei, o loo i ai tofotofoga faapitoa falesuesue e mafai ona faaalia mai lona afioaga i le toto o le tagata. e le oi ai faapitoa metotia o togafitiga o le faamai. Tagata i le Ebola, e tatau i ai le potu tigaina. ua auai togafitiga Symptomatic i le faatinoga o faiga e puipuia ai le gasegase tulaga o le teʻi ma le onana ai. Suesuega o le faiga e taʻu mai ai ni faiga e lelei na o le 10%. Mo le totoe o le 90% o tulaga, o le mea e leaga, e mafua ai le maliu o le siama Ebola. mafatia Photo mai fiva na matua fefefe. Ina ia aso, o loo i ai le tele o tulaga pe afai o le gasegase mafai ai ona faamaloloina i le fesoasoani a se infusion o plasma ia i latou o tagata sa mafai ona toe maua atoatoa mai le faamai.

Faiga e puipuia ai le sosolo o le siama Ebola

E masani lava o le faaesea i le matagaluega o le falemai pipisi faamaʻi, o tagata ua faailoa le siama Ebola. Ata o mataupu mai nofoaga faʻaʻesega faateia. O loo ua tuuina i latou i pusa faapitoa, lea ua faatotogaina i se faiga fāʻasu e tasi le ala. I le taimi o le faiga e faaaoga e le aufaigaluega faafomai meafaigaluega disposable ma ia mautinoa e ofu suti aneti-mala. E pei o se fua puipuiga, o le faatomuaga o immunoglobulin patino, o le taunuuga o lea e tumau mo le sefululua aso. O tagata e oo mai i fesootaiga ma siama maʻi Ebola, foi noatia i le faaesea i le pits mo se vaitaimi e lua sefulu aso. Latou tuuina atu ai faamatalaga auiliili e uiga i le auala e faaoo atu le siama Ebola.

tulaga o siama siama Ebola ai le faamauina

I nei aso, o le toatele o loo popole e uiga i le fesili o le atunuu lea o lo o aloaia faamauina le faamai. Afai tatou te mafaufau ai siama Ebola le maua i le faafanua, lea o tulaga e sili ona matauina i Aferika i Sisifo. sa faia i Sineva se fonotaga a le Komiti o Faalavelave Tutupu Faafuasei o le Faalapotopotoga o le Soifua Maloloina o le Lalolagi i le 6-7 Aokuso lenei tausaga. O se taunuuga, tatou o mai i le faaiuga o le taimi nei le faamai o le taufaamatau sili ona matuia i le tagata. Mea e lelei ai, e le o faamauina i le siama Ebola i Aikupito. Mea e lelei ai - ona o totonu o lenei atunuu i le tele o turisi mai atunuu eseese, e mafai ona avea feaveaʻia o le siama.

I le faagasologa o le taunuu i le galuega e faia e le tagata tomai faapitoa a le maliega i luga o le tulaga i le taimi nei i le lalolagi i le taimi. Latou finau mai o le siama e aafia ai lava faigata i le tino o le tagata. Ae paga lea, e lei fausia ni meafaigaluega e mafai ona faaaoga o se fua puipuiga e faasaga i lenei faamai matautia. E taua mo tagata le iloa faamatalaga saʻo e uiga i le auala e faaoo atu le siama Ebola e mafai ona puipuia mai le faasalalauina. Le mauaina, ua faia e tagata tomai faapitoa i luga o le faavae o faamatalaga, o le taimi nei i le mataupu, e le lava le mafanafana. ua faamaonia lenei mea e ala i le mea moni e faapea o le siama Ebola o se aafiaga faataumaoi i le tino o le tagata atoa. Auala o le puipuiga ia te ia iina.

I lea atunuu o le siama Ebola

Aemaise tulaga pagatia i le vaipanoa o le siama osofaia le numera tele o tagata. I le taimi, o se faateleina o le aofai o le itulagi lea o le aloaia faamauina Ebola (siama). Guinea, Mali, Nigeria, Liberia, o Sierra Leone-i totonu o le nofoaga sili ona matautia. E tusa ai ma le fou mataupu o siama latou aloaia faailogaina i Kanata ma le Iunaite Setete. siama Ebola i Aikupito, e tusa ma faamatalaga aloaia, e le i maua.

I le vaitaimi mai ia Fepuari ia Aokuso o le tausaga lenei, na faaalia i le 1711 tagata pisia i Ebola. Ae paga lea, 932 o latou maliu. E toatele tagata e mafaufau pe oi ai le siama Ebola i Aikupito. I le taimi, o le faamaoniga aloaia o mataupu o siama iina.

sa faakonekarate Doctor Craig Alan Spencer le siama i Guinea

I Niu Ioka, falemai fomai Kreyga Alana Spencer. Na faatoa foi mai i le fale mai Guinea. Ae paga lea, o le taunuuga o ana suesuega, na faaiu faapea sa aafia o ia i le siama Ebola. Ina ua uma le faamauina o fomai le maʻi, o le ua latou ave leoleo faiga ogaoga e aveese ai le faasalalauina atili o le fiva. E atoatoa cordoned ese le kuata lea na ia ola Spencer Craig Alan. Seia lenei taimi, o tulaga o Ebola siama ua aloaia faamauina na o fesootaiga tuusao. O se siama e oti faaooina atu e ala i le sua o le tino o le tagata, e pei o le toto ma le isi. Ina ua uma le faamauina o le tulaga sa fautuaina mai e le mea moni e faapea e mafai ona feaveaʻi le faamai e droplets airborne. Lava faamatalaga auiliili e uiga i lenei mataupu tuuina Sanders Devid.

Suesue le siama Ebola i le galuega o Polofesa Sanders David

O ia o se fomai ma polofesa o le faasaienisi moni. I lona manatu, o le avanoa o le salalau atu o le siama i lenei auala avea atili moni. faia polofesa i le Iunivesite o Iowa se suesuega. O le taunuuga o le galuega ua faia faamaonia atoatoa le avanoa o le mauaina o le siama i le mama e ala i le tamaitusi respiratory. E ui i lea, o le fai mai saienitisi: faamaoniga aloaia o le fiva i le taimi nei faasalalauina i le ala lenei, e le o maua. E iloa e mo le propagation o siama e lenei tausia tatau tatau lava lena auala o le tele o tulaga. Ina ia taofia ia tulaga, e manaomia le vave e mafai ai e taofi le faasalalauina atu o le siama i Aferika. siama Ebola i Aikupito, e pei ona taʻua i luga, e le mafai ona maua, e ui lava ua rumored e uiga i le salalau o le faamai i le atunuu.

ala o faasalalauga US e uiga i le siama

O le natura o le lipoti i le fiva i le American ala o faasalalauga ua matua suia ina ua mavae le onosai muamua maliu o ia i le Iunaite Setete aafia i le siama Ebola. Ina ua uma le talanoaina o le autu o le faaalia mai o se faafitauli fou: amata ona fefe tele ma le popole e uiga i Ebola tagata. E ui lava i le mea moni e faapea sa tusia ai i le oti le tagata e toatasi i faatupulaia le popole nuu tele ma le tele. Tagata e popole i nisi o atunuu ua faamaonia siama Ebola aloaia, ma lea itulagi e matautia. Ina ia mafai ona faapaleniina se isi itu o le tulaga, o faamatalaga maoti e faatatau i lenei mataupu ua tuuina mai i le ala o faasalalauga. E le gata i faatulagaina se laina saʻo, lea tali atamamai faapitoa fesili uma o tagata. ua folafola mai e fomai faapea o le a le tiutetauave o le taofia le siama, ma tuuina atu la latou upu e fesoasoani tusitala tagata feagai ma le mataʻu ma le popole.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.delachieve.com. Theme powered by WordPress.