News ma SocietyEkonomi

Europa Ofisa o Tupe

Talu mai lona amataga, o le Europa Tupe System (EMS) ua tosina gauai tele o se fausaga faamaopoopo sootaga faapolokiki.

Fiafia faamoemoega o le faiga tau tupe o le lalolagi ma ona opeopea fua faatatau tamā faavae o faatulaga mai EBU e toefuatai mai le faiga o faatulagaina ae ma faʻafetauina fua faatatau o fesuiaiga o tupe i le tele o Europa Faalapotopotoga. O se faiga o le a mafai ai e puipuia ai le tupe tele fefaatauaiga Europa i totonu mai le suiga maai i le tauvaga. O le a faatapulaaina foi le divergence o le atunuu tau o le soifuaga, e faatagaina ai e faatu se tau o le soifuaga itiiti le mautonu ma e tau atu i se "sone o le tulaga mautu tau tupe".

I le taimi lava lea e tasi na iloiloina le Europa Tupe System o se galuega tele naunau, ao ia toe foi i le pulega o tupe i Europa i nisi atunuu, aemaise Farani ma Italia, sa tumau pea aloof mai muamua taumafaiga i soʻofaʻatasiga.

O le faiga mulimuli ane aliaʻe, laa i tua atu o lo latou faamoemoega uluai: tupe faiga pulea directional o le Europa Community Tamaoaiga (EEC) avea stiffer le tumau o tupe faamatalaga o faiga faavae, o le maualuga o le feoai o tupe faavae nai lo le i ai i le uluai tausaga o EMU.

Mea uma lava i le lalolagi e fesootai, aemaise lava i le fanua o sootaga tau tupe i se tulaga o le lalolagi. O lea la e tatau ai e fai atu ni nai upu e uiga i le lalolagi o mea tau tupe o se atoa, o le laasaga mulimuli o le atinae:

· Paris faiga tau tupe (1816-1914 tausaga), e faavae i luga o le tagavai auro.

· Tulaga bullion Gold (1914-1941), lea na tuuina mai mo le fesuiaiga o pepa tupe mo auro faalava mamafa e lē itiiti ifo nai lo 12.5 kilokalama.

Faatasi i le auro i taimi o tupe totogi faava o malo ua avea taliaina tala US ma pauna sili ona matagofie.

· I le 1922, sa faia ai se konafesi i Genoa, lea e aumaia faatasi ai sui o atunuu e 34, e talanoaina vaega o monetarism ina ua mavae le Uluai Taua o le Lalolagi, o le toe faaleleia fuafuaga faataatitia i Europa Tutotonu ma Sasae ma le maliega i le va o le tamaoaiga o Europa kapitalisi ma le pulega Soviet fou.

Ona na tuufaatasia faiga tau tupe Genoese (1922-1944), o le faavae o le tulaga o fesuiaiga o tupe auro.

· Talu mai le na faia taumafaiga le Taua Lona Lua i le tausia o le tulaga mautu i totonu o le tupe autu i se faiga fua faatatau tumau, e taua o le maliega Woods Bretton, lea solo i le 1970 le amataga.

E ui i lea, sa latou saili e taitai o Europa i le mataupu faavae o le fua faatatau o fale o manu, lafoaia o le faiga faavae o le opeopea o fua faatatau o fesuiaiga o tupe, lauiloa i le Iunaite Setete.

Le tele o atunuu ua malilie i le 1972 e lagolagoina ai le sootaga tupe. Ma faiga tau tupe, na faaigoaina "Gata i le ana" o le taofia ai fesiitaiga o le sili atu nai lo 2,25 pasene.

O le taumafaiga muamua i le galulue faatasi i le fanua o sootaga tau tupe ma, o le mea moni, e noatia EEC tupe uma ma le tasi i le isi. E ui lava o le pulega sili atu pe itiiti faasaoina seia oo i le 1979, o ia moni lava amata ona pauu ese i le 1973, e tusa ai ma le oscillation saoloto o le tala.

Sa faavaeina le Europa Tupe System i le 1979 ina ia faamautuina ai le fua faatatau o le nuu o le tamaoaiga e aofia ai i le Iuni a Europa. Ona sa i ai le iunite tupe Europa (ECU), e faavae i luga o se ato tupe a le atunuu. ECU o le muamua o le Euro.

I le amataga o le faagaioiga o le atoatoa faamanuiaina, sa i ai le tele o faafitauli faapitoa. ua fetuunaiga faavaitaimi faateleina le taua o le tupe malosi ma tuutuu ifo vaivai.

Ae peitai, ina ua mavae le 1986 le suiga i le tulaga o le fua faatatau o tului o le atunuu o loo faaaogaina e faatumauina ai le tupe i totonu o se ituaiga vaapiapi (mai fua faatatau tutotonu soofaatasi). Atunuu e auai i le faagasologa, sa ia usitai i le iunite o le faavaeina, o se saofaga maʻoti i le taua e faasaga i tau o le soifuaga.

Ina ia faatuina le faiga fua faatatau o fesuiaiga o tupe saʻo (ERM) mo Vaega Setete uma i le 1990 Malo o Peretania e leʻi auai. na faamalosia ai o ia e tuuina atu e toe i le 1992, aua e le mafai ona tumau i totonu o tuaoi ERM.

O le galuega faatino, peitai, na faaauau pea ona atiina ae e tusa ai ma le Feagaiga Maastricht, toe faamautuina ai le taua o le faatulagaga autasi.

I le 1999, pe sa i ai le Euro, ua muta le faiga tupe Europa i ai, e ui lava o le mea moni o loo faaauau pea e taufetuli i le faiga fua faatatau o fesuiaiga o tupe.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.delachieve.com. Theme powered by WordPress.