Faavaeina, Tala
O le feagaiga Maastricht
O le sa Feagaiga Maastricht o le taua tele i le tuuina atu o le soʻofaʻatasiga faaupufai o setete Europa. Na sainia ia i le 1992, Fepuari 7, i le Netherlands.
1989-90 na matua se vaitaimi faigata. I le isi itu, e taumafai e toe faatasia faitioina Siamani mo le gauai atu atoatoa i manaoga o tuaoi. I le isi itu, Margaret Thatcher (British Palemia) faaleoina le fefe e uiga i se hegemony Siamani mafai ai i le ogatotonu o Europa. O le mea moni, ina ua mavae le o reunification i Siamani i le fale e uiga i le valu sefulu miliona tagata. o le ulu o le Kapeneta British fefe i le Siamani le malosiaga i isi atunuu. Fransua Mitteran (Farani Peresitene) Sa i ai foi lava fiafia i le faavaeina o se tulaga tele lava i le tuaoi i sasae o le atunuu. O lea la, o loo i ai prerequisites mo le faavaeina o le Iuni a Europa.
O le manatu o soʻofaʻatasiga o le atunuu sili ona lagolagoina malosi Fransua Mitteran ma Helmut Kohl (Iunivesite o Siamani). I le 1992, o le sianisela Siamani, ua malosi e tautalagia i le lagolagoina o le sainia o le Feagaiga Maastricht i le konekeresa o le pule Kerisiano Democratic Union. fai Helmut Kohl o le atinae o Europa e faalagolago tele lea i le atinae ma Siamani, e pei ona e saʻo Siamani i le ogatotonu o le konetineta.
Sainia e le tuuina mai e le Feagaiga Maastricht mo le na o le tuufaatasia o le setete i le tulaga faaupufai. sa tatau ai ona foafoaina ma faatasiga tupe. o lona uiga lenei e le gata o le a faatupuina ai se tamaoaiga Europa lotogatasi, ae faapea foi faiga faavae i fafo ma le saogalemu faiga faavae. O lea, ua tatau ai ina ia faatuina le pou o le "EU auauna i fafo".
Le Feagaiga Maastricht aiaia mo le (mulimuli ane) le tulaga tagatanuu e tasi mo tagata uma o lo o nonofo i le atunuu EU. A o le malosiaga i totonu o se masini, e tatau ona ogatasi ma le mataupu faavae o le faatemokalasi.
E tatau ona matauina faapea o le faaiuga e faailoa atu se tasi o tupe "euro" ua mafua ai le tele o malo lava se tali malosi. Atunuu fefe e faapea, aveesea o latou tupe o le atunuu, o le a latou o mai i le tamaoaiga mautu ma le tau o le soifuaga.
Ae peitai, i le 1996, ua fuafuaina Siamani se seti o faiga mautinoa pulea tau tupe atoatoa ma le faamoemoe i le taofia a faateleina maai i aitalafu tau tupe. E pei ona faaalia i faatinoga o le tausaga nei, o loo matuai lelei uma nei faiga i le faatumauina paketi paleni i le toatele o Europa atunuu Union.
Talanoaga i luga o le maliega fou sa i lalo o le aafiaga o mea na tutupu i Europa i Sasae. Toe iai le Soviet Union (i le 1991). Le tele o atunuu Europa i Sasae e oo lava i luma o le Soviet Union amata ona faatuina se malo temokarasi i se taumafaiga e auai i le taimi e pei o le EU e mafai ai.
ulufale atu i le Feagaiga Maastricht amata faamamaluina i le 1993, ia Novema. ua valaauina, e tusa ai ma le aai, lea ua sainia.
O le i ai o le Iuni a Europa ua lauiloa i tagata uma. O aso nei o se tasi o le nuu autu i le lalolagi. E le tatau ona faapea atu o nisi o atunuu o ni tagata o le Iuni a Europa. I aso nei, o setete ma le luasefulu ma le fitu i Romania, Bulgaria, Estonia, Czech Republic, Slovenia, Slovakia, Polani, Melita, Lithuania, Lativia, Kuperu, Hanikeri, Suetena, Finelani, Austria, Sepania, Potukale, Eleni, Aialani, Tenimaka, UK, Farani, Netherlands , Luxembourg, Italia, Siamani, Belgium.
O aiaiga o le Feagaiga Maastricht aiaia ai mo se aofaiga faapitoa o le aitalafu a le Malo o so o se tulaga tagata EU (e le sili atu i le 60% o le tamaoaiga) ma le tupe tala o le tupe e le tatau ona sili atu i le 3% o le tamaoaiga. Tau o le soifuaga e le tatau ona sili atu i le fua faatatau o le tau o le soifuaga i atunuu e tolu i le faasino upu maualalo ai.
Similar articles
Trending Now