Faavaeina, Tala
Neo-Papelonia Malo (626-539 gg. TLM. E.). Talafaasolopito o le East Anamua
sa i ai anamua Emepaea Neo-Papelonia i le vaitaimi mai le 626 i le 539 tausaga. TLM. e. I le taimi o lona heyday lalo o Nepukanesa II e nofoia le teritori atoa o Mesopotamia, Iutaia ma e oo atu i le tuaoi ma Aikupito. avea Papelonia le ogatotonu o le lalolagi aganuu ma le poto faasaienisi. Ma o lenei e ui lava i le mea moni lena mana e le aunoa i le taua ma ona tuaoi. I le tausaga e 539 TLM. e. na faatoilaloina Papelonia e le Peresia ma le leai o le tutoatasi.
O le fouvalega o Nabopolassar
Lua Papelonia Malo, po o isi faiga e ese Neo-Papelonia Malo, o le toefanauina o le tulaga matua, o le taimi faatoilaloina e Asuria. I le 626 TLM. e. kovana o Nabopolassar (Kaletaia o e atunuu) ua filifili e aluese ai mai le malo ma le avea ma se pule tutoatasi. Ia pulea e pueina Papelonia ma avea ai lona laumua.
na faia ai le manuia fouvale faafetai mafai i le mea moni e faapea i luma o le tele ma le Emepaea mamana Asuria i VII. TLM. e. Sa mafatia o ia mai le taua i totonu feteenaiga ma tāu'āiga. O le mea moni, ua uma ona vaevae i ni nofoaga autu faaupufai ma le mafai ona pulea Papelonia. A le mea na manaomia o se taitai e mafai ona faatulaga se laki. Avea i latou ma Nabopolassar. Ia pulea e pueina le aai taua i le oo atu ogatotonu o le Eufirate - le itulagi aupito sili ona lafulemu ma le tamaoaiga atiina ae o le malo. Nei nofoaga autu sa Uruk ma Nippur.
O le toilalo mulimuli o Asuria
Nabopolassar o se tipilomata tomai. Sa ia maua le lagolago o le Metai, o lē na faia soa Papelonia i lona taua e faasaga i Asuria. I le tausaga e 614 TLM. e. na pueina o se tasi o aai aupito tele i le malo - Ashur. Lona looted ma faaumatia. na faatau atu ai tagata i le lotoifale i le pologa po o le avea ma tagata sulufai. Talafaasolopito o le Anamua Sasae, lauiloa i lona sauā, ma i lenei lagona, o le tupu o Papelonia na na sui masani o lona vaitaimi.
I Asuria totoe i le lima o tupe faavae, Nineva, e tusa ma le oa ma le mamalu e sili atu e oo lava i Papelonia. O lenei aai o le potutusi o le lauiloa o papa omea, o le mauaina o na fesoasoani archeologists po nei maua ai le tele o pepa aloaia tulaga ese ma codify le gagana oti anamua.
I le 612 TLM. e. pau Nineva ina ua mavae se vagaia le tolu masina ma le faaoolima faia e le autau o le Papelonia ma Metai. Sa faaumatia le aai i le ala lava lea e tasi e pei Ashur. I lona nofoaga, sa tumau pea na o lefulefu ma faatafunaga. faatulaga le tupu o Asuria e gata ai o ia lava i le afi i lona lava fale, ina ia aua nei pauu atu i lima o le fili. O le mea moni, sa faaumatia lona malo. lei toe manuia lava Asuria, ma le manatu i ai ua tanumia i lalo o le oneone o le Sasae Tutotonu. vaevaeina Papelonia ma Ala o Faasalalauga o le teritori faoa faamalosi e le setete. I le lumanai, o nei atunuu tau manuia foi i le osofaiga o le vao Scythians.
O le amataga o le taua ma le Farao
I Nabopalasara o le atalii o Nepukanesa, o lē o le a avea lona sui i luga o le nofoalii. Sa fuafua o ia e avea ma tupu sili o Papelonia, ma le faailoga sili ona lauiloa o lenei uma leiloa malo. Faalelagi ao ola pea taumafai e aoao se sui i le mana, ma ave o ia i le itu taua. O lea, i le 607 TLM. e. mai Emepaea Neo-Papelonia i le laveai o se soa faamaoni o le Metai. Lua malosiaga tau faatasi i le tulaga o aso nei o Armenia e faasaga i Urartu. Iinei, na maua ai aafiaga militeli taua le tupu o Papelonia, mea e aoga ia te ia i le avea ma tagata matua.
I ni nai tausaga, i le 605 TLM. e., na tautino taua Nabopolassar i luga o Aikupito, o lona malosiaga faapuapuagatia i le 'olo tuaoi o le tupu i luga o le Eufirate. A o Farao na maua e le gata Dolinoy Nila, ae le atoa foi o Palesitina, lea ua avea nei Isaraelu. Neo-Papelonia le mafai ona filemu Malo, seia oo ina taofia le tagata Aikupito i le itulagi o Asia.
O le uluai manumalo i Palesitina
toeaina ma maʻi Nabopolassar, ina ia taitaia le autau e Nepukanesa. tetee Farao Neko le autau a le fili, lea foi sa i ai i paaga Nubians ma mercenaries mai le salafa o le lalolagi, e aofia ai Eleni. Ia Me o le 605 TLM. e. latalata i le aai o Carchemish le taua maʻoti. sa manumalo Papelonia, e ui lava sa alu ia i latou i le tau o le tagata tele. sa taua tele ai le taua i lona vaitaimi, na oo lava o loo taʻua i le Tusi Paia.
Mulimuli ane pologa Palesitina ma Phoenician amata ona potentates saafi le i Aikupito ma Papelonia. Ae sa laki Farao. a ua ia ua faatamaia atoa, pe afai e maua e Nepukanesa le tala o le maliu o lona tama matutua. O le taua i le taimi taofia.
Itu manumalo
Nepukanesa II pule o Papelonia i le 605-562 tausaga. TLM. e. Talafaasolopito o le silafia Anamua East se tupu e sili atu nai lo o ia. Mai lava i le amataga o lana nofoaiga, na taitaiina e Farao se faiga faavae i fafo malolosi, i le faasologa, faapapaina ma le faatoilaloina o lo latou tuaoi.
taofia le oti lona tauiviga e faasaga Aikupito. Mo le lua tausaga muamua o se sailiiliga i luga o le nofoalii o Nepukanesa II e puʻe ai i luga. Ona o le mea moni e faapea o le Papelonia ua o atu i fafo o le itu (o le itulagi i le va o le Eufirate ma le Sami Metitirani), o le pule i le lotoifale taumafai e toefuataiina lo latou autau i le Farao. O le mea muamua i ai ua totogiina le aai Ashkelon, lea sa nonofo tagata anamua o le Filisitia.
O lenei taulaga i luga o le ua avea ma se tasi Sami Metitirani o le mauoa i Palesitina. E ala i sa atonu o le auala tau fefaatauaiga faava o malo sili ona anamua fesootai Aikupito ma Suria, Mesopotamia, Eleni ma Roma. sa taʻua o le auala "o le auala o le sami." tagata e umia le taulaga ua faia i tupe mama tele mai le fefaatauaiga. taumafai foi muamua Asuria Malo e pulea ai.
Tupu o Ascalon Adon, i le iloaina o loo ia alu atu i le autau a Papelonia, na auina avefeau i Aikupito e fesili mo se fesoasoani mai Neko II. e leʻi 'auina Farao reinforcements, ma i le 603 TLM. e. na aveesea le aai e afa.
Sootaga ma le tagata Iutaia
Ina ua mavae lenei manumalo le autau Emepaea Neo-Papelonia ave a malologa itiiti, ma vave siitia i le itu o le tagata Iutaia. Sa lei manao Ierusalema Tupu Joachim e toe fai le taunuuga o Ascalon, ma Nineva. Na Ia auina mai se emipasi e Nepukanesa i meaalofa taugata ma folafola atu e totogi e le aunoa saafiafiga. O lenei faaolaina mai le faafanoga. Lea o le tupu o Papelonia puʻeina le itumalo ma Palesitina, taofia le uunaiga a Farao i Aikupito i Asia.
Ina ua alu Nepukanesa II e taua i Aferika, fouvale i le aai o Iutaia, e le manao e totogi le lafoga. I le 597 TLM. e. toe o ni autau Papelonia i le pa o Ierusalema. I lenei taimi, e le faaolaina i meaalofa Ioakima. na pueina o ia ma fasiotia. Nai lo o le fasiotia le tupu i le nofoalii i le falepuipui e lona atalii o Ioakina. E faamaea ai le faatoilaloina o Iutaia ma taofia o ia o le manao e toe tulai, sa faatonuina e Nepukanesa II e aveese pueina o tagata o le aiga Iutaia tautupu.
Ae peitai, ina ua mavae le lua tausaga amata foi Jeconiah e tulituliloa se faiga faavae ua fuafuaina e faasaga i Papelonia. Ona oo mai lea o le autau i Ierusalema, na ia looted le maota o le tupu ma le Malumalu o Ierusalema, lea sa faoa faamalosi i le tele o palealii paia. na aveina Ioakina e faatagataotauaina i Mesopotamia, ma sa totoina le nofoalii uso o lona tama o Setekaia. I le gata i lea, na auina atu i le aai e sefulu afe o tagata Iutaia.
hegemony Papelonia
O le uluai tausaga e lua sefulu o le nofoaiga a Nepukanesa na faailogaina II e taua ma Aikupito ma ona paaga Asia. Ina ua uma Iuta pauu Phoenicia ma ona aai mauoa o Saitonu ma Turo.
Foi na faatoilaloina latou tulaga Jordanian Moapi ma Amoni. O le tali lenei i le fesili o lea atunuu ma tagata manumalo i le Malo o Neo-Papelonia. ua leiloa farao o Aikupito ona satelite uma. I le 582 TLM. e. Na sainia se feagaiga o le filemu, o de jure faatulagaina hegemony Papelonia i Sasae Tutotonu.
Le fuga o le atunuu
tamaoaiga o le atunuu e oo i lalo o Nepukanesa, faatagaina e toe fausia atoa Papelonia, i luma o osofaia pea lava pea i le taimi o le malosiaga o Asuria. na fausia fou maota mamalu, ma i le itu i matu o le aai sa i ai le vavau tautau Togalaau. O lenei lavelave tulaga ese o se tasi o mea ofoofogia e fitu o le lalolagi i le a tutusa ma le moli o le ava o Alexandria, le pyramids Aikupito, ma isi. D.
leoleoina le saogalemu tuaoi Emepaea Neo-Papelonia, ae sa le i galo o Nepukanesa II e uiga i le saogalemu o lo latou faavae. Ua atoatoa toe fausia le pa o le aai, liliu atu ai i se bastion itiiti. Sa i lalo o le fausaga, ma faaleleia le olaga o tagata masani. I le malo e fausia ai auala fou. Faafetai ia i latou, e mafai ona vave faioloa mai le salafa o le lalolagi sopoia ai le atunuu ma faatau atu a latou oloa i Papelonia, lea e faatumuina i le coffers.
taunuu anamua East lona faafetai tumutumu i le atinae o faatoaga i le vanu lafulemu o Mesopotamia. O le fausia Emepaea Neo-Papelonia vaitaele ma auala e mafai ai mo alavai faafoliga o nofoaga fou.
Tupu ma ositaulaga
O se tasi o apa sili ona taua o Nepukanesa o le faamaeaina o le fausiaina o le ziggurat mamalu Etemenanki, o le sa i le aai talu mai le taimi o Hammurabi. Tagata suesue ma tagata suʻesuʻe talitonu o le fausiaina o se prototype o le lauiloa Olo o Papelu. Maualuga o le fale e oo i le 91 mita, lea mo i latou o taimi o se faamaumauga atoatoa.
O le ziggurat o se nofoaga o le auaunaga i le faavaea o le atua. I Papelonia tele o le uunaiga a le ositaulaga. O lenei vasega o le tasi lava le tagata e maua le avanoa e fesiligia le faaiuga a le tupu. O a auala e pulea le alii le Emepaea Neo-Papelonia? E mataʻina iinei e le tupu talanoa i taimi uma ma le au faitaulaga ma sa faia se mea e aunoa ma lo latou faamaoniga.
Mo se faataitaiga, sa aemaise faalagolago Nepukanesa o ia lava i le vasega faalelotu. I ona tausaga mulimuli ane sa fiafia o le filemu, punouai i le modernization o lo latou lava atunuu. Na maliu le tupu i le 562 TLM. e. Ona i Papelonia amataina ai se vaitaimi o fetauaiga i totonu, ma coups masani maota. na sao mai le mana o le faafetai i autafa saogalemu, lea na taina i le taimi o le nofoaiga Nabopolassara ma Nepukanesa II.
Le taua ma Peresia
na leiloa Emepaea o Papelonia lona lua ona o le tulai mai o malosiaga fou - Peresia. Sa pulea le atunuu e le faigamalo Achaemenid, o lea e masani ona taʻua le historiography o le Emepaea o Achaemenid. faaali Malo i le 550 TLM. e. Sa faavaeina e Kuresa II le Sili, oe na o mai i le mana ina ua mavae se fouvalega faamanuiaina e faasaga i le Metai.
Mai le amataga, na avea ma fili oona le malo Neo-Papelonia ma Peresia. O lenei feteenaiga ua mafua ona o le fia sili o pulega, e pei foi eseesega faalelotu ma le gagana o le tagata inhabiting le atunuu.
lagolagoina muamua Papelonia le malo na i ai i le ala o le faalauteleina o Peresia. Cyrus II i avanoa faatoilaloina Ala o Faasalalauga, Lydia, Ionia, Caria ma Lycia. Nei le laueleele i Iran ma le penisula Malaya Aziya. Ina ua mavae le faamanuiaina i le amataga, na tonu ai Kuresa e osofaia ua i Papelonia lava.
Nabonidus faasaga i Cyrus
O le pule e gata ai o le malo Lua Nabonidus faaali mai le fofoga o le tulaga matautia faaletino. Na ia maua le lagolago itiiti mai i Aikupito, ae e le o se fesoasoani tele ia te ia. aina Papelonia mai totonu feteenaiga atunuu. O le faafitauli autu tumau Iutaia lelavava oe faaauau pea e tetee atu i so o se puapuaga, e ui lava o le faʻasalaga ma le toe faia i le pau o Ierusalema.
Ina ua osofaia Kuresa le Neo-Papelonia Malo, ona sa i ai taupega tumu le fouvale o le atunuu. kovana faaitumalo fefe i le itu o le Peresia, ina ia faasaoina ai lona ola. Le autau a le fili faatoilaloina Papelonia i le 539 TLM. e. Ina ua mavae lena, o le aai aveesea lona faaupufai taua. tuua aloaia Cyrus le igoa o le tupu o Papelonia, ae o le atunuu lava ia iu ina aveesea lona tutoatasi.
E oo lava avea Papelonia le laumua o Aleksandra Makedonskogo, ae i le III senituri TLM. e. mulimuli pauu atu disrepair ma sa gaogao. ua tosina ona faatafunaga na o le gauai o tagata suʻesuʻe ona po nei i le senituri XIX.
Similar articles
Trending Now