News ma SocietyEkonomi

Atunuu EU - le ala i le lotogatasi

Atunuu o le Iuni a Europa faatasi oo mai o se taunuuga o le faagasologa tuufaatasia i Europa, lea na amata ina ua mavae le Taua Lona Lua. O lenei faatulagaga o le fesoasoani e toe fausia Europa ma ia uunaia le coexistence filemu o le tagata soifua i ai. Mo le taimi muamua na faaleoina lenei manatu faavae Winston Churchill i le 1946. Mulimuli ane, o le na toeitiiti 50 tausaga e faia ai le manatu e avea o se mea moni, ma le foafoaga o le Iuni a Europa, na faamaonia i le 1992.

I aso nei, o le faalapotopotoga e tutusa ai atunuu EU o loo i ai vaega o lo latou malosiaga tupu. O lenei e mafai ai, e aunoa ma le solia o le mataupu faavae o le faatemokalasi, faia o faaiuga i le tulaga o Europa i mataupu faapitoa e aafia ai le aia soofaatasi uma Vaega Setete. maua atunuu EU se tupe e tutusa ma se maketi masani faatagaina le gaoioiga saoloto o tagata, auaunaga, tupe faavae ma oloa. O le teritori atoa o loo faapea mai tagata o le Union, ua lauiloa o le eria Schengen. O lea, o le atunuu Schengen tuuina atu o latou tagatanuu faapea foi ma tagatanuu o le tele o atunuu o lo o faaaogāina e tagata o le Iuni a Europa, o le tomai e fegasoloai ma le saoloto i le teritori e aunoa ma le manaomia o le gaosi faaopoopo o ni visa.

Ona e tutusa atunuu EU tagata uma o le faalapotopotoga, o le aloaia ma le galulue gagana o le Iuni a Europa o le gagana a lona atunuu tagata uma. Talu nai atunuu e maua i le gagana lava e tasi, na o le Union faaaogaina 21 gagana aloaia.

sa talia le faaiuga e fatu ai se tupe e tasi i le 1992. I le 2002, ma mulimuli ane na amata atunuu EU e faaaoga se tupe e tasi, lea na suia ai le tupe a le atunuu o le Malo auai taitasi.

O le ua i Europa Union lona lava faatusa aloaia: o le fuʻa ma le vii. Le fuʻa o se ata o fetu auro e sefulu ma le lua faatulagaina i se liʻo i luga o se talaaga lanumoana. ua leai se mea o le numera 12 e fai i le numera o le atunuu na auai, ma faatusa i le atoatoa aʻiaʻi. Le liʻo o se faatusa foi o le faatasiga o le setete. talaaga Blue atagia ai le manatu o le lagi filemu i luga o lou ulu atunuu Europa uma.

A o le vii o le atunuu, lea na faavae mai i le musika o le Iva Symphony Lyudviga Van Beethoven, lea na ia tusia i le 1823 - ". Ode e le Olioli" o le O lenei tuufaatasiga e atagia ai le manatu o le soʻofaʻatasiga ma le usoga o le atunuu, lea e atoa ai ma le atoatoa lagolagoina le fatupese tele. O lea la, i aso nei, o le gagana aoao o musika e aunoa ma upu vii Europa faaalia i le faalogologo i le mataupu faavae o le saolotoga, le filemu ma le lotogatasi, lea e taua mo le atoa o Europa.

EU Tagata o le Setete

I le faavae o le faalapotopotoga Europa Union sa setete nei: Siamani, Farani, Belgium, Italia, Luxembourg ma Netherlands. Mulimuli ane, na auai i le faalapotopotoga e ala i isi atunuu: Iunaite Malo, Tenimaka, Aialani, Eleni, Potukale, Sepania, Austria, Suetena, Finelani. I le 2004, o se aofaiga o setete auai i le EU: Czech Republic, Kuperu, Estonia, Lativia, Lithuania, Polani, Melita, Slovenia, Slovakia ma Hanikeri. I le 2007, na auai setete sui le tulaga o Bulgaria ma Romania. I le 2012, o le muamua i totonu o le atunuu o muamua Yugoslavia auai Croatia le EU. Foi, i le aso, nai atunuu ua i ai le tulaga o sui tauva mo le auai i lenei faalapotopotoga.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.delachieve.com. Theme powered by WordPress.