FaavaeinaGagana

Anglo-Saxon talafaasolopito, kalama ma se lomifefiloi puupuu.

Po nei e matua eseese le Igilisi mai lona uluai tulaga - Tuai le gagana Peretania, po o le gagana Anglo-Saxon. O se faataitaiga ofoofogia o lenei - o le maa faamanatu anamua o lomiga. e faaono i latou e malamalama i le mamao o le tagata mai le suesueina o tusitusiga anamua. O le ata o loo i lalo ua faaalia ai le suiga i le Salamo e 23 mo le 1,000 tausaga.

Le mafuaaga o se suiga manino i le gagana? e ese le lomiga o aso nei mai le uluai?

Lea ua vaevaeina i ni vaitaimi o le Igilisi?

History of gagana Old Igilisi amata i le senituri V, faatasi ai ma le uluai nofoaga Siamani i le teritori o Peretania po nei. Le aluga o taimi, i lalo o le uunaiga a le gagana tulaga socio-faaupufai ia faatino suiga eseese ma sa vaevaeina i:

  • vaitaimi Igilisi Tuai na tufatufaina le Igilisi mai le V i VII senituri, na faailogaina ai e le taunuu mai o le ituaiga Germanic ma le afio mai o se faiga tusitusia;
  • vaitaimi Igilisi Tutotonu le gagana Peretania - mai V e XV senituri I lena taimi faatoilaloina Peretania e le aiga o Norman, ma i le 1475 e amata ai le vaitaimi o le lomitusi;
  • senituri XV - - o aso nei le gagana Peretania i le aso nei.

e faamatalaina Old le gagana Peretania e ala i le afioaga o le gagana e tulai mai ina ua mavae le faatoilaloina o Peretania e le Angles, Saxons ma Jutes. E gagana 4: Northumbria, Mercian, Wessex ma Kent. O le muamua fai mai e lua Egelani, ae ona o le mea moni e faapea o le teritori o lo latou nofo sa mamao ese mai le tasi i le isi, faaali atu le tele o vaega iloga i latou uma taitoatasi. I le tala lea Wessex Sachs, ma Kent - minute.

Mea na faia e le lomifefiloi le gagana?

Saienitisi fautua atu ina ia aofia ai le Taiala i Tusitusiga o le Old le gagana Peretania o le 30,000 i le 100,000 upu. O loo vaevaeina i ni vaega se 3:

  • upu faapitoa Old le gagana Peretania o loo maua na o atu i lena gagana;
  • Indo-Europa - o le upu matua mo igoa o laau, manu ma vaega o le tino, gaoioiga veape ma le tele o ituaiga numerals;
  • Siamani - upu o loo maua le gata i lenei vaega ma ua tufatufaina atu le gata i le gagana o le vaega.

I sa Old le gagana Peretania e uiga i le 600 nonogatupe mai Celtic ma gagana Latina, lea na faaali mai i lalo o le aafiaga o nei mea na tutupu i le talafaasolopito.

  • Ou senituri TLM. e. osofaia Roma Malo i lalo o le emeperoa o Claudius Peretania ma faia ai latou kolone. Vaevaeina i tolauapiga militeli teritori mulimuli ane avea ma aai British: Lancaster, Manchester, Lincoln. Faaiʻuina "caster" ma le "Chester" o lona uiga "tolauapiga" i le gagana Latina, ma le faaiuina "Coln" - "nuu".
  • laumata V. e osofaia Peretania ituaiga Germanic le Saxons, Angles ma Jutes, o se soāveape lea suia le gagana Celtic. O ituaiga e Germanic aumaia i le Anglo-Saxon le na o lou upu ae nonoina foi mai Latina: silika, sisi, uaina, pauna , pata ma isi.
  • 597 tausaga. O le faasalalauina atu o le Faa-Kerisiano na taitaiina atu ai le manaomia o le nonoina upu mo mataupu faalelotu: epikopo, moligao, agelu, tiapolo, tupua, vii, Monk ma isi. E mai le igoa Latina o laau na ave, faamai, vailaau faafomai, manu, lavalava, mea aiga, ipu ma oloa: paina, masini, susana, fiva, le kanesa, elefane, kamela, pulou, raddish ma isi. E le gata e taitaiina ai le nonoina lautele tulimatai faaaoga - moni upu faaliliuina. Mo se faataitaiga, o le Aso Gafua - puupuu mo Monadie - Maliu faaliliuga moni Lunae ( "Aso Moon").
  • 878 tausaga. O le Anglo-Saxons ma le sainia Danes a feagaiga o le filemu, lea na maua le gata o se vaega o le laueleele UK. O lenei mea moni ua i ai se aafiaga i le gagana i lea sa i ai upu e pei o au, ita ma pulega o tusi ma sc- sk-. Faataitaiga: paʻu, ulupoo, lagi.
  • 790 tausaga. taitaiina atu ai i osofaiga Viking nonoina upu lafo, valaau, ave, oti. maʻi, mataga, latou, o lo latou. uma e lua. Lenei vaitaimi maua ai foi inflections ma le oti.

Kalama o le gagana Peretania Old

sa Old Igilisi a sili atu le kalama faigata pe a faatusatusa i le gagana Peretania po nei.

  • faaaogaina pe a tusia runic, Gothic ma le faasologa faa-Latina.
  • nauna, nauna ma soānauna fesuiai e itupa.
  • sei vagana ai sa toatele itulua foi silisili ma e toatele: ic (I) / tatou (tatou) / molimau (e lua).
  • 5 o mataupu: nominative, genitive, tativi, akusativi, ma ablative.
  1. glaed - fiafia;
  2. glades - fiafia;
  3. gladum - fiafia;
  4. glaedne - fiafia;
  5. glade - fiafia.
  • nouns, adjectives ma soanauna e lagonaina e faalagolago lava i le iuga.

e ese le faiga o upu?

Upu galue i le Old le gagana Peretania, o se faiga lavelave kalama.

  1. ua vaevaeina upu galue i le malosi, vaivai, ma isi. Malosi sa 7 conjugations, vaivai - 3, ma le isi - 2.
  2. Sa leai se lumanai, ua na o le taimi nei ma le taimi ua mavae.
  3. inflected veape mo tagata ma le numera.

Le a le mea e ese mai le gagana Peretania po nei Old le Igilisi?

Tuai le gagana Peretania ona o mea na tutupu i le talafaasolopito ua faatino ni suiga ao le i faatauina pepa po nei. O le a le eseesega i le va o le pepa faatumu o aso nei o le gagana o le uluai?

  • 5 o mataupu tuua na o le 2 - o se masani ma possessive.

  • I le faiga o le taimi nei e leai se conjugations veape, nai lo oi latou o ni upu galue le le saʻosaʻo.

  • Sa i ai se lumanai e ese mai le taimi ua tuanai ma le leai ai o lona ituaiga upu. O lona uiga i lenei ituaiga o e le suia e le veape, ma auauna le veape-fesoasoani le afioga a.

  • Sa i ai se gerund - ituaiga atauina o le veape i le meatotino o se nauna ma se veape.

O a upu o aofia i totonu o le Taiala i Tusitusiga o le Old le Igilisi?

laueleele UK i taimi eseese auai i le Roma, o le Scandinavians ma le ituaiga Germanic. O a upu o aofia ai i le tusi lomifefiloi?

  • Mona - masina - o le masina;
  • brodor - uso - uso;
  • modor - tina - tina;
  • sunu - atalii - le atalii;
  • beon - avea - ai;
  • Don - faia - o mea e fai;
  • ic - I - o aʻu;
  • twa - lua - e lua;
  • fagafao - e faapea - o se mea;
  • handus - lima -ruka;
  • clipian - valaau - valaau;
  • brid - manulele - manulele.

, E ui lava o le muamua sa i ai se aafiaga tele i le faavaega o se lua e ui lava i le mea moni e faapea Old le gagana Peretania ma aso nei gagana Igilisi e radically eseese mai le tasi i le isi.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.delachieve.com. Theme powered by WordPress.