Faavaeina, Gagana
Latina: talafaasolopito ma le talatuu
I le talafaasolopito o le malo o tagata, o le gagana Latina ua i ai se nofoaga faapitoa. I ni nai afe o tausaga o lona olaga ua suia pea lava pea, ae taofia lona le talafeagai ma le taua.
gagana oti
I aso nei Latina - se gagana oti. I se isi faaupuga, ia e leai se feaveaʻia, lea o le a manatu le gagana ma faaaoga i le olaga i aso uma. Peitai, e le pei o isi gagana oti, ua maua Latina se olaga lona lua. I aso nei, o le gagana o le faavae lea o le tulafono faava o malo ma le faasaienisi faafomai.
E le fua o lona taua i le faa-Latina, e latalata i le gagana Eleni anamua, na maliu foi, ae sa ia tuua lona faailoga i le tele o terminologies eseese. O lenei taunuuga ofoofogia e fesootai ma le atinae o talafaasolopito o Europa i le taimi anamua mamao.
talutalu
gagana anamua Latina amata mai i Italia, o se afe tausaga luma o lo tatou vaitaimi. I le amataga ei ai i le Indo-Europa aiga. O le failauga muamua o lena gagana sa o Latina, ona o lea e maua ai lona igoa. ola nei tagata i luga o le auvai o le Tiber. Iinei, e auai i le tele o auala fefaatauaiga anamua. I le 753 TLM faavaeina e le Latins Roma ma amata ona taua faigata e faasaga io latou tuaoi.
I le aluga o seneturi o lona i ai, ua oo i lenei tulaga o nisi o suiga taua. I le taimi muamua o se malo, ona o se malo faitele. I le taimi o le ou senituri TA, na tulai le Emepaea o Roma. O lona gagana aloaia sa Latina.
Ina ia V senituri, o le malo o tagata aupito sili i le talafaasolopito o tagata. Sa siomia o latou teritori atoa Metitirani. I lalo o lana pule o le tele o tagata. Latou gagana ua oti malie, ma ua suia i le faaLatina. O lea, ua e faateleina mai Sepania i le itu i sisifo i le itu i sasaʻe o Palesitina.
Latina masoa
Sa i ai i le vaitau o le Emepaea o Roma, o le talafaasolopito o le gagana Latina faia se liliu maʻai. O lenei gagana na vaevaeina i ituaiga e lua. Sa Latina tusitusiga pristine, o le auala aloaia o fesootaiga i totonu o faalapotopotoga a le Malo. E sa faaaogaina i sauniuniga o pepa aloaia, tapuai, ma isi. D.
I le taimi lava lea e tasi e faia le mea ua taʻua o le masoa Latina. O lenei gagana e amata o se gagana tulaga tuʻufaʻatasi mama. Roma faaaogaina e avea o se meafaigaluega mo le fesootai atu i tagata ese ma tagata o le faatoilaloina.
E tulai ona o le lomiga gagana a le atunuu o lea o le tasi i tupulaga o matua ese lava mai ana faataitaiga o taimi anamua. Ola ai masani fufulu ese tulafono syntax tuai sa tele lavelave mo se vaaiga vave.
talatuu Latina
O le talafaasolopito o le gagana Latina tuuina tulai mai ai le Romanesque vaega o gagana. I le TA senituri V, sa pauu le Emepaea o Roma. Sa faaumatia e le barbarians, o le na foafoaina i le faaleagaina ei ai lona lava tulaga o le atunuu o le atunuu sa i ai muamua. O nisi o nei tagata ua le mafai ona aveesea o le aafiaga faaleaganuu o malo ua mavae.
Na faasolosolo malie, i lenei auala o so o se Italia, Farani, Sipaniolo ma le Potukale. i latou uma e tupuga mamao o le Latina anamua. gagana lava lea e tasi Tuai maliu ina ua mavae le pa'ū o le malo ma faamuta ai ona faaaogaina mo le faaaogaina i aso taitasi.
I le taimi lava e tasi na sao mai le malo i Constantinople, o lona pule manatu ai oi latou e sui tulaga o le Roma Caesars. O Byzantium. Ona nonofo manatu ai oi latou i fafo o le tala ia Romeo masani. Ae peitai, o le tautala ma le gagana aloaia a le atunuu ua avea le gagana Eleni, o le mafuaaga, mo se faataitaiga, i le punavai Rusia le Byzantines masani ona taʻua o Eleni.
O le faaaogaina o saienisi
I le amataga o lo tatou vaitaimi atiina ae Latina faafomai. O lei oo i lenei, o le Roma sa itiiti lava le malamalama o le natura o le tagata. I totonu o lenei fanua i latou markedly faatauvaa i le tagata Eleni. Ae peitai, ina ua uma le tulaga o Roma i le Pepa Faaopoopo o faiga faavae tuai, lauiloa mo lona faletusi ma le poto faasaienisi, i Roma lava markedly faateleina aia i aoaoga.
Sa amata ona matou tulai, ma aoga faafomai. O se saofaga tele i physiology, fausaga, pathology ma isi aʻoaʻi faailoa fomai Roma Galen Klavdiy. Na ia tuua le faitau selau o galuega tusia i le faa-Latina. E oo lava ina faaauau pea ona suesue i le faafanoga o Roma o vailaau i iunivesite Europa i le fesoasoani atu o pepa aloaia anamua anamua. O le mafuaaga lena e tatau ona i ai le iloa o le fomai i le lumanai o le faavae o le gagana Latina.
O se taunuuga e tasi faatalitali ma jurisprudence. Lena i Roma sa i ai muamua tulafono nei. I totonu o lenei sosaiete anamua se nofoaga taua nofoia e loia ma tagata tomai faapitoa i le tulafono. I le aluga o seneturi, sa ia pikiina ai se autau tele o tulafono ma isi pepa aloaia e tusia i le faa-Latina.
Sa latou auai i systematization Emperor Justinian - o le pule o le senituri VI Byzantine. E ui lava i le mea moni e faapea o le atunuu na fetalai ai le gagana Eleni, o filifili le emeperoa i lomiga ma tulafono lata mai o loo i le lomiga faa-Latina. Lea na fanau ai le lauiloa o le Tulafono Laitiiti o Justinian. O lenei pepa aloaia (e pei foi uma tulafono a Roma) auiliili suesue tamaiti tulafono. O le mea e maofa ai pea Latina i le siosiomaga o tomai faapitoa o loia, faamasino ma fomai. Foi e faaaoga ai e le Ekalesia Katoliko i le liturgy.
Similar articles
Trending Now