Soifua maloloinaFaamai ma Tulaga

Worms i le tino o le tagata: faailoga ma fa'apogai o fa'ama'i

Helminthes (anufe) i le tino o le tagata - o se faafitauli e toetoe lava o tagata uma e feagai. O le mafua'aga autu mo le fa'aalia o ia ituaiga parasite o lima e le'i fa'amamaina. O nisi o ituaiga meaola e le o se lamatiaga faapitoa ma e matua faigofie lava ona togafitia. Ae o lo'o i ai anufe e o'o atu ai i le oti mo le ma'i.

Manua anufe

Fesoasoaniga o anufe parasitic, ola i le fa'aaluina o le tino o le tagata po'o le tino ma mafua ai fa'ama'i tuga. Latou te aafia ai totoga taua - o mama, ate, fatu. E mafai ona ulu atu i taliga, mata ma e o'o lava i le fai'ai!

O mea e sili ona matautia o fa'ata'avalevale i totonu o le tino o le tagata, lea, e le o iai a latou lava mea e ola ai, tausia lo latou soifua i le tau o le avetaavalevale, su'e toto ma mea aoga uma mai fafo.

Tamaiti e sili atu ona faigofie ile fa'ama'i pipisi. O le ona e le o mulimuli lelei i latou le tulafono o le tumama. Ma o le auala autu o siama, e pei ona e iloa, o lima eleelea ma mea o le fale.

O fa'amatalaga muamua, o lo'o tautala e uiga i le atina'e o helminth, e ono o'o mai i totonu o le tolu i le fa aso talu ona fa'ama'i, ma o nisi taimi i le tausaga ma le afa (filarias). O le anufe sili ona taatele i totonu o le tino o le tagata - pinworms, e aafia ai le Colón ma cecum. Le lua "e ala i le lauiloa" -o le va o anufe. Latou te mafua ai fa'ama'i ogaoga ma fa'ama'i.

Afai ei ai masalosaloga o anufe, e tatau ona e va'ai i se foma'i i le taimi nei mo se fesoasoani fa'apitoa. Togafitiga e tele lava vave ma aoga.

Ituaiga o anufe i totonu o le tino o le tagata

Helminthiasis - fa'ama'i i anufe - e mafai ona mafua mai i le 150 ituaiga o parasite (ua su'esu'eina e saienitisi le 12,000 ituaiga o anufe!).

O mea sili ona taatele o:

  1. Pinworms. O anufe la'itiiti e sinasina-pa'epa'e, e ola ma toe gaosia i le gastrointestinal tract. O le a'afiaga autu na mafua mai i lenei ituaiga o mea leaga e aafia ai le microflora o le intestinal. O le i'uga, o lo'o i ai ni mea fa'apitoa e pei o le enterobiasis, o le mumū o le tino o le tino, o le atuatuvale o le popole, o le tuputupu ae o le mafaufau ma le tino. Auala e fai ai ni anufe - lima e le'i fa'ago'atoa, palapala palapala, fagafao.
  2. Ascaris. O le anufe i totonu o le tino o le tagata, lea e mafai ona o'o atu i le 40 cm le uumi. O lenei ituaiga o anufe e mafai ona faimalaga mai le inumaga i mama, a'o fa'aumatia le tino ma mafua ai le afaina i totonu. Faailoga o le helminthiosis e mafua mai i lenei meaola e tele lava ina fenumiai ma fa'ama'i o le pito i luga o le manava. E fa'alavelave le afaina o le intestinal microflora, fa'asusu ese mea aoga. E mafai ona latou mafua ai ni fa'afitauli o le ma'i, o nisi taimi e o'o lava i le ma'isuka ma le sosolo. O fa'ama'i e o'o atu i tagata e ala i oloa ma lima e lei fa'aaoga.
  3. Lulu. O se anufe i totonu o le tino o le tagata, lea e maualuga lona tolu i lona tulaga masani. Latou te maua mea'ai. Fa'amama'i ma'i - trichocephalosis, lea eo mai faatasi ma le tiga i totonu o le manava, le lava le fia'ai, manava manava, anemia. E tele taimi e fenumiai ai fa'ama'i o le fa'ama'i ma le fa'apipi'i.
  4. Laupepa lapoa. O se tasi o ituaiga sili ona lamatia, lea e o'o atu i le 10 mita (ma o nisi taimi e sili atu!) I le uumi. O le ala o fa'ama'i o i'a fou. O le anufe e ola atoa lava i le tau o le 'au, "o le tulia uma o vai mai ai." E moni lava o so'o se okeni. Faailoga - fa'alavelave, vomiting, ma'i tiga, o nisi taimi e fa'afeiloa'i (pe a o'o le anufe i le fai'ai). Mea fa'apenei - puaa ma vaila'au vavao - o anufe sili ona tele i le tino o le tagata.
  5. Hookworms. Latou te maua le pa'u faatasi ma le eleele mama'i. E aafia ai le mama ma le fatu. Latou te fafagaina le toto o le uila. O fa'ama'i pipisi e pei o fa'ama'i pipisi. O le tiga i le manava ma mea e le masani ai o le esophagus e matauina foi.
  6. Trichinella. E mafua mai le fa'aleleia e ala i mea'ai a le manu (aemaise o meaola matautia o manu fe'ai). O anufe e a'afia ai le tino maso - o foliga, vae, tino o le tino, fatu. Faailoga - maualuga tele le vevela (lua vaiaso pe a mavae le fa'ama'i), mafatiaga o le intestinal, tiga o le manava o le tino, tigā, fa'afefe i luga o le pa'u. Fa'atasi ai ma le tele o mea'ai, e mafai ona tupu se mea leaga.
  7. Fa'asologa o masini. Fa'avave i totonu o le tino fa'atasi ma le i'a na pisia. E afaina ai le inumaga ma le gallbladder. Faailoga - tiga ma le gaogao i totonu o le manava, fiva, "toches" i le tino ma sooga, gaioiga, gasegase tali. O le foliga masani o sea ituaiga o alofa e mafua ai le hepatitis. O le fa'alavelave fa'alavelave o le gasegase o le ate ma le kanesa. E tusa lava pe fa'amalolo oe mai i le ate, o le "traces" o le parasite e tumau pea i foliga o le mumū i luga o le ate.
  8. Echinococcus. Sui o fa'atau. E o'o i le umi o le 4-5 mita. E fa'apipi'i i pusi, e masani lava i taifau ma luko. O le o'o atu i le tagata, o anufe e afaina ai muamua le manava, ona fa'atasi ai lea ma le toto i le tino atoa. E masani lava ona nofo i totonu o le mama ma le ate. I fafo atu, o leona e pei o kyama e tupu ma e sese mo fa'atonuga fa'apitoa. O fa'alavelave e mafua ai le anufe o le malepe o le ga'o ma le soona osooso o le tino ma mea e aofia ai.

E masani ona manatu le tagata i le lamatiaga o fa'ama'i pipisi. O le mea lea, aua le fa'aaogaina taimi talafeagai. E tatau ona manatuaina o nisi o parasite-anufe i totonu o le tino o le tagata e tau atu i taunuuga leaga.

Mafuaaga o foliga o anufe

O mafua'aga autu o fa'ama'i pipisi e lua lima e le'i fa'ago'atoaina ma mea'ai le lelei. O ituaiga uma o anufe e ulufale i le tino e ala i:

  • Lafoaga ua afaina.
  • Suavai (inu vai).
  • Fualaau faisua, fualaau 'aina, vine.
  • Toa ma i'a, fuamoa, susu.
  • O avela'au e mafai ona avea ma fagafao - pusi ma maile, fa'apea fo'i ma lago e ave fuamoa o parasite.

Le puipuiga aupito sili o helminthiosis o le usitaia lea o tulafono mo le tumama.

Faailoga o anufe i totonu o le tino o le tagata

O le mea moni ua afaina se tagata i se isi ituaiga o anufe ma e mafai ona fa'aalia i faailoga nei:

  1. Naua, vili, ma'i manava, tiga, manava le manava.
  2. Leai o le manao, leiloa mamafa.
  3. Maualuluga o le vevela o le tino, o nisi taimi e o'o atu i le 39-40 tikeri.
  4. Rasū ma le mumu i luga o le pa'u.
  5. Mo ituaiga o anufe ta'itasi - ma'i fa'aloloa faaumiumi, ma'i o le ate (fa'alagolago i le okeni e a'afia i anufe). O anufe ola i totonu o le tino o le tagata, e mafai ona mafua ai le tele o mea na fai e tino i le "osofa'iga".
  6. O foliga vaaia o lio i lalo o mata.
  7. Le manogi manogi mai le gutu.
  8. Tu'uina i le va, aemaise i le po.
  9. Totoina ona nifo i se miti, gao, moe lemu.
  10. Ole Lymphadenitis o se mumu o le lymph, lea eo mai faatasi ma le fausiaina o tulei.
  11. Edemas.
  12. O le vaivai, vaivaiga lautele, ita.

O le tele lava o nisi o fa'amaoniga o lo'o toesea pe na maua mo nisi fa'ama'i. O le mea lea, o le asiasiga i le fomai ua tuai. O le mea lea, o le a'afiaga o fa'afitauli e fa'apupula.

Fa'amatalaga Mata'u

E tele ituaiga o fa'ama'i e fesoasoani e fuafua ai helminths i le tino o le tagata. O ia mea uma e fa'avae i luga o ma'i o le ma'i, lea e fesoasoani e fuafua ai auala o fa'ama'i pipisi.

  1. Micro- ma le macro-iloiloga ole nofoa. Fa'aaoga pe'ā e iloa ituaiga uma o anufe.
  2. O se su'ega o le toto mo le i ai o ni mea'ai.
  3. Fa'amatalaga fa'amatalaga.
  4. Radiography.
  5. La'au o le tino maso.
  6. Suesuega fa'asalalau e aofia ai le fa'aaogaina o meafaifa'atese faapitoa - fa'asologa o fa'amatalaga. O se tasi o ia meaola o le fibrogastroduodenoscopy. O se su'esu'ega lea o totoga o le esophagus ma le fesoasoani o se su'ega faapitoa.

Afai o le masalosaloga o le anufe masani o le a lava le auiliiliga o le nofoa. E sili atu le faigata o ituaiga o fesoasoani e mana'omia ai fa'ama'i faigata.

Togafitiga o alofaga

Afai e maua mai ni anufe i le tino o le tagata, e tatau ona vave amata ona togafitia togafitiga e aloese ai mai fa'afitauli. Mo lenei, muamua lava, e tatau ona e fa'afeso'ota'i se tagata poto faapitoa o le a faia le siakiina ma fuafua auala e togafitiga ai.

Togafitiga o anufe e aofia ai:

  1. Fa'aavanoaina o sauniuniga o fualaau oona i se lanu tele pe vaapiapi o gaioiga. O le vailaau fa'aaoga e fa'aaoga pe tasi pe tusa ai ma le polokalame. O nei fualaau oona e aofia ai vaila'au "Piperazin", "Pirantel", "Mebendazol", "Albendazole", "Levamisol", "Medamin" ma isi.
  2. Le fa'aaogaina o mea fa'apitoa, talu ai o ituaiga anufe uma lava e fa'alavelaveina le microflora o le intestinal.
  3. Fa'aogaina o vaila'au fa'ama'i.
  4. Fa'aaloalo i mea'ai. Faatapulaaina o meaai suamalie.
  5. Tausiga mama (gaosiga o meaai, fa'apalaina o le moega ma ofuvae, mea a le fale).
  6. Puleaina o alofaga pe a mavae se taimi. O se fua talafeagai e fuafua ai toega o totoe.

Pe a maua ni anufe i totonu o le tino o le tagata, e tatau ona ave uma e tagata uma o le aiga ni puipuiga. Prophylaxis o lona uiga o se fualaau e tasi o fualaau.

Fa'atau auala

O metotia a tagata e togafitia ai le alofa ma le aoga pe afai latou te mafaia ona fa'aaoga sa'o.

Ole Helminthiasis e le gata o se fa'ama'i e mafua ai le le fa'avauvau i se tagata, o se fa'ama'i e mafai ona mafua ai faafitauli fa'afitauli faigata o le soifua maloloina. O le mea lea, togafitiga mo le ma'i e tatau ona vave amata.

Fualaau fa'apitoa:

  1. E iloa e tagata uma mai le la'ititi le auala e puipuia ai anufe - kiliata ma aniani. O nei fualaau faisua e lua e fatuina ai se siosiomaga malosi i totonu o le manava, lea e le fiafia tele i ai helminths.
  2. Teuteuga o laau (chamomile, fennel).
  3. Fa'aopoopoina o suauu togafitiga i mea'ai (bergamot, tea, lavender).
  4. Tinomi mai aniani. Oti se si'isi i ni nai fasipepa ma sasaa seia o'o i le taeao i le vai. Taeao e inu i luga o se manava gaogao. O le togafitiga o se vaiaso.
  5. Horseradish ma le kalama (tasi i le tasi) sasaaina le afa afa o le ava malosi. Fa'ai'u aso e sefulu, vela ma inu se tasi sipuni se tolu taimi i aso ta'itasi a'o le'i 'ai.
  6. Ta'u i le susu. Taumafa tele le tele o kekisi ma inu mea uma ma susu. I totonu o le lua itula po'o le faia o se fa'amalolo, po'o le inu i se laxative.
  7. Karoti sua. Inu i le taeao i luga o se manava gaogao.
  8. Tauma'ai fatula'au, launiu, rimoni, mite.

Puipuiga o anufe

E pei o fa'ama'i, o le helminthiasis e sili ona puipuia. Le puipuiga sili o anufe o lima mama ma oloa mama.

E faapea foi:

  1. Tetee mai le inu vai, susu. O nei oloa e tatau ona togafitia i le maualuga o le vevela (kuka).
  2. Fa'aauau tulafono mo le vevelaina o mea taumafa.
  3. Lafoa'i le fa'aaogaina o aano o manufasi "i le toto", fa'apea foi ma aano o manu fasi.
  4. Fualaau faisua ma fualaau aina ao le i taumafa e tatau ona tu'uina atu i vai inu.
  5. Fa'atau e fa'atau oloa i maketi tuusao.
  6. Afai oi ai ni meaola, e tatau ona su'eina e le foma'i.
  7. I le tautotogo ma le autumn, tusa lava pe i ai ni anufe i totonu o le tino, e tatau ona e puipuia fualaau faasaina.
  8. O tagata mai le fa'alavelave fa'alavelave (tagata faigaluega a le a'oga, a'oga, zoos, falema'i vaila'au) e tatau ona su'eina i taimi ta'itasi mo helminths.

Fa'ailoga o le alofa

O anufe ola i totonu o le tino o le tagata e le gata ina mafua ai le le mautonu i le latou au, ae mafai foi ona mafua ai ni faafitauli ogaoga:

  1. O le agai i luga o le tino o le tagata, o ga'o mea e faaleagaina ai siama ma masini, fa'alavelave ai a latou galuega masani. O le mea lea, e mafai ona tupu ai ni mea afaina, e aofia ai le kanesa.
  2. O lo'o i ai le tui malosi o le tino fa'atasi ai ma oloa o le fa'amavaega o le talipupuni. O le i'uga, e masani ona iai allergies, foma'i, suffocation.
  3. O le anufe oona e mafua ai fa'ama'i sili ona faigata o le maualuga o le respiratory tract (pneumonia, bronchitis).
  4. Papatitisite osofaia le tino o le urogenital system, fa'aosoina o cystitis, urethritis, pyelonephritis ma isi fa'ama'i.
  5. Se mea mata'utia e tupu ona o se fa'ama'i pipisi i le anufe - peritonitis - mumū o le vevela.
  6. Soo toto lotoifale, anemia, atoatoa vaivai.

Afai tatou te talanoa e uiga i fa'afitauli uma e ono tula'i mai ona o se fa'ama'i pipisi, ona le amanaia lea e le tagata "nei meaola laiti"! Aua lava nei e le amanaiaina ia faailoga o le fa'ama'i!

E fa'apefea ona iloa ni anufe i tamaiti laiti?

O le su'eina o le alofa i tamaiti o nisi taimi e sili atu le faigata nai lo tagata matutua. E to'aitiiti tagata e iloa e mafai e anufe ona lavea le tino o le tamaititi mo le sili atu i le tausaga. O le mea lea, latou te le lava le gauai atu i uiga.

Afai o le tamaititi o lo'o i ai fa'amaoniga o ma'i, e tatau ona e fa'afeso'ota'i se tagata tomai faapitoa. Masalo, o le tamaititi e mafatia i se helminthiasis.

  1. Fa'ateleina le fia 'ai, e matauina le leiloa o le mamafa.
  2. Sa i ai le faateleina o le fiafia i le suamalie. O '' uummies 'uma' e le gata o tagata, ae fa'apea fo'i fa'ama'i.
  3. O le tamaititi e fa'aleagaina i ma'i o le taeao, o nisi taimi o le vomiting.
  4. O le manava e tigaina pea mo le leai o se mafuaaga.
  5. O le pepe e togi i ona nifo i se miti, ata.
  6. Lagona matutu umi.

O le mea lenei e sili atu i popolega autu. O anufe i totonu o le tino o le tagata, aemaise lava tamaiti laiti, e mafai ona mafua ai le tele o tali, lea e masani ona fenumiai matua i isi fa'ama'i. Po o le a lava, o le tamaititi i soo se mataupu e tatau ona fa'aalia i le foma'i.

O le ituaiga autu o fa'ata'ita'iga o le alofa i tamaiti o le su'esu'eina lea o le nofoa. O vailaau eseese o fualaau oona e mafai ai e oe ona filifilia se vailaau mo togafitiga mo soo se "tofo" ma le matua. Ae o le puipuiga aupito sili o lima mama, fa'apalapala i le fale ma le taulimaina lelei o oloa.

Anufe ao maitaga

Fesoasoani, e ui o "meaola" matautia, ae vave lava ona tu'uina atu i togafitiga. Ae paga lea, e le aoga lenei i fafine ma'itaga. O le afaina i anufe i le taimi o le maitaga e mafai ona mafua ai ni fa'alavelave matuia i le atina'eina o le tamaititi, i le taimi e fanau ai, fa'apea fo'i ma isi fa'afitauli.

E masani lava o fualaau uma e fa'aaogaina e togafitia ai anufe ua fa'asaina i le maitaga, aua e mafai ona latou afaina ai se pepe. O le mea lea, e fa'asaina le auai i fualaau oona lava ia. Pau lava le ala sa'o o le asiasi lea i se foma'i ma maua se fesoasoani talafeagai.

O se auala aoga mo fafine ma'itaga i le tau faasaga i anufe o metotia faa-Iutaia - o le karoti vai i le taeao, kela ma aniani, fatu o le pati. E tatau foi ona e 'ai atili meaai e aofia ai fiva, ma yogurt fa'atasi ai ma talatini.

Faaiuga

Vaila'au i le tino o le tagata - o se faafitauli matuia e le tatau ona le amanaiaina. O nisi ituaiga o parasites e mafai ona tuputupu ae i le 20 mita, le vaivai ma faavaivaia ai le mana uma o tagata, e tau atu lea i ai o maliu.

Ole su'esu'ega masani o anufe e mafai ai ona e togafitia togafitiga vave ma lelei. Ma o le puipuiga sili lava o le tausia lea o tulafono o le tumama.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.delachieve.com. Theme powered by WordPress.