Arts ma FaafiafiagaFaiva

Tulaga Ese Louvre, o lona ata vali o le talatuu faaleaganuu o tagata

na fausia ai le Louvre o se maota o le tupu-olo, ma le faaiuga a Charles V i le 1317 na liua i se nofoaga o le tupu o Farani. Ma faaputuina i le tele o seneturi i lona puipui faatauaina faatagaina le Malo le tumau o le Republic Farani i le 1793 e tatala le faitotoa o le maota o le tagata, ua tulai mai i le foafoaga o se tasi o le aupito tele fale mataaga i le lalolagi.

atavali Louvre na aumaia ia te ia le taʻutaʻua i le lalolagi atoa, e manaomia ai se nofoaga i totonu o le oa o le ata, e pei o le "Prado", "Hermitage", "toele National a Lonetona." nofoia Louvre le tulaga tolu i le lalolagi e ala i le eria, o le 'au e uiga i le 400 000 faaaliga. Ae le falemataaga e le na faamatalaina e ala i le taua o le aofaiga atoa o le ata, ae o le mamalu foi i le aoina o masterpieces a le lalolagi.

Falemataaga "Louvre", o lona ata ua faia o ia e le falemataaga sili ona lauiloa i le tulaga muamua nofo aitalafu lenei "Mona Lisa" e Leonardo da Vinci, ua manatu a faʻataulāitu, o se superman, a atamai ona o le mana o le taleni i le tele o fanua o le faasaienisi, aganuu ma ata. Sa Ia foafoaina o se aofaiga e 14 ata vali (ua finau tusitala 15), ae e le taofia ai o ia mai le avea ma a atamai o le ata vali.

Mecca o ata lelei "Louvre" (Leonardo da Vinci o loo faaalia iinei i le aofaiga o kopi anagata fa - "Mona Lisa," "Ioann Krestitel", "Madonna o le maa," "Mary ma Child ma le Au Paia o Anne") ua faailoa atu so o se tagata sili atu pe itiiti aoaoina i le Lalolagi. Ma e leai se connoisseur e le iloa le mea o le Falemataaga "Louvre", ata vali o loo i ai.

"Lisa Mona", mauga mamalu mafaatusalia, ufitia i le tala, e le tuuina atu e moe i le tele o tomai faapitoa e finauga e uiga i ai mo le faitau selau o tausaga, ua faatino, e pei o se isi ie i le lalolagi, ma taumafai e gaoi, na foafoaina i le 1514-1515 matuaofaiva. E manatu le faavaeina o le atinae mulimuli ane uma o le ata vali.

O le isi foloa tolu vali vaaiga le tusi paia ma auai i le galuega tuai vaitaimi e Leonardo. "Mary ma Child ma le Au Paia o Anne", na tusia i le taimi o le tausaga 1483-1487., O le prototype o atavali "Mary i le papa", lea na foafoaina e lua. O se tasi o i latou o loo i le Louvre, o le isi - i le toele Lonetona National.

e faateleina Maoae o le tului e lenei tusiata ma lona ata vali auauna atu o le lomiga o le 2003 tala Dena Brauna "Da Tulafono Vinci", faatasi ai ma ona fetuutuunai ata tifaga mulimuli ane o lea na faaali mai i luga o le vailiili o le lalolagi i le 2006. tagata toaitiiti i le lalolagi aoaoina, aua e te faitauina lenei tusi po o le matamata i le ata. O lea la, o le bestseller nei fesoasoani e popularize le atamai i totonu o ona tupulaga, o le pologa o le aganuu lauiloa. e le mafai ona toilalo lenei e vaai i se ituaiga o faaauauina o tupulaga. maua le lauiloa atavali Louvre e Leonardo da Vinci se olaga lona lua, e ui lava, o le mea moni, oi latou o ola pea.

Fia faapea mai o autalavou o aso nei le igoa "Leonardo" paaga na o le "talavou laumei Ninja Mutant." Ma le tasi e mafai ona na o le olioli i le mea moni e faapea o le "Louvre", sa i ai pea lona atavali le faitau miliona o le au faamemelo, i taimi o le faateleina o le aofai o tagata e naunau e vaai i le nofoaga o le gaoioiga faailoa mai tala, ma loʻu lava mata. O se auala lelei lenei e tosina vaega eseese o le faitau aofai o tagata ia oe maualuluga.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.delachieve.com. Theme powered by WordPress.