FaavaeinaSaienisi

O le a tutusa TNT? O le malosi o se pa faaniukilia

O lenei mataupu o loo faamatalaina ai mea a tutusa TNT, ina ua faatoa faailoa atu i le tofotofoga, na fuaina i latou, ma pe aisea e te manaomia se faamatalaga.

amata

O le mea papa muamua lava, lea na potopoto tagata o gunpowder. Sa fausia i Saina i le amataga o lo tatou vaitaimi, ae mo se taimi umi sa faaaogaina na o le a filler mo mea faʻapapa ma isi faaalia i faafiafiaga. E na o le i le Ogatotonu Ages, na avea ai ma vaega taua o toetoe lava taua uma.

Ae i le amataga o le XX senituri e sui ia te ia mai isi mea papa, sili atu ona mamana, saogalemu ma lelei. Ma se tasi oi latou, lea o loo faaaogaina i lenei aso, e le trinitrotoluene po TNT. E faapea ona matuai faaaogaina ma mea vavai lea ua avea ma se fuataga o le TNT tutusa mo le mea sili-le malosi, e pei o pā o isi mea papa, e pau le aafiaga o meteorite ma o le mea moni, o le pomu faaniukilia. ua faia lenei mea mo le faafaigofieina o le fuafuaina, sa i ai se ituaiga o iunite fua aoao. Ae mea muamua muamua.

vaitaimi atomika

I le amataga o le 50-tifaga o le seneturi talu ai, na tuuina atu e le lalolagi a fou ma monstrous i lona auupega mana, e faavae i luga o le malosi pala o atoms uranium, ma plutonium mulimuli ane.

Tuu i le na, o le uluai pomu atomika galulue i se tulaga sagatonu faigofie "fanafanua" mataupu faavae. O lea ua tatau ai lea i lenei auala e fua ai lo latou pā pei TNT. Lua fasi tele faatamaoaigaina uranium sa tuu i se papaʻu "faagaau" faafeagai o le tasi i le isi, ma i le aia tatau taimi faavaivaia mea papa vailaau feagai ma i latou ma le malosi tele, lea e amata ai se faasologa o uiga faaalia o le faamalepeina o atoms uranium, faatasi ai pa mana tele. Mo se faataitaiga, TNT auupega faaniukilia tutusa ranged Hiroshima mai le 13 i le 18 kilotons. Ae na faapefea ona ia uiga?

tāua

E tusa ai ma le taliaina aloaia o le tofiga, o le TNT tutusa ua vaevaeina i ni tulaga faatauaina nei:

  • G.
  • Kilokalama.
  • Tone.
  • Kt (afe o tone).
  • Megaton (miliona tone).

I le tulaga faigofie, o le tutusa o TNT - O le ala o le tele e tatau ona e toe faia le mea faapena o se pa po o ofoofogia - mauga afi mū, etc ...

Hiroshima ma Nagasaki

Aokuso 6, 1945 o le muamua ma le, mea e lelei ai, o le faaaogaina moni mulimuli o auupega faaniukilia i taua. A pa faaniukilia i Hiroshima avea ma se faalavelave matautia mo ona tagata, aua, e pei o so o se isi auupega o le faatafunaga vaega tele, e le iloa le eseesega o le faitau aofai tagata lautele ma le militeli. O le pa toetoe lava atoatoa faaumatia le aai.

E ui lava mai se taimi faapitoa o le vaaiga, sa mamao ese mai le atoatoa le fuafuaga o le pomu. O se taunuuga o le vaega tele faigaluega uma o uranium vaeluaina ai gauai atu na o le 1%. Atonu e faatagaina lenei vala e aloese manumalo sili atu.

A pa faaniukilia i Hiroshima seia oo i le taimi nei, ina ua mavae le tele o tausaga e tele, o le mataupu o se feeseeseaiga e uiga i lona taua ma e oo lava taʻuamiotonuina outou, ona fasiotia se aofaiga matautia o tagata lautele, ma le tele o isi itu tauagavale manua mo le olaga o se taunuuga o se emo malosi o le malamalama, lea e mo le taimi faatulagaina le afi i fale ma incinerates tagata .

E tolu aso mulimuli ane a taunuuga e tasi na feagai ma le tagata o Nagasaki.

E i ai se manatu sese e tuu nei solofanua faipuluga o le Taua Lona Lua o le Lalolagi e ala i malosiaga US. Ae e le o le tulaga. Latou na aumaia se faaiuga vave vaivai le Army malo Iapani, lea na tau i itu e lua, e faasaga i le Iunaite Setete i le Pasefika ma le USSR i Sasae Mamao.

O le pa o pomu TNT, tuufaasolo Hiroshima, ranged mai le 13 i le 18 afe tone o TNT (kt) ma Nagasaki - 21 kilotons.

atoms mo le Filemu

I le faaopoopo atu i auupega faaniukilia, "le pulea" o mea faʻaratiasia e tuuina atu i tagata e sili atu ma le toetoe lava o puna muta mai o le malosi i le tulaga o reactors o fuafuaga eseese, e amata mai turbines tele ausa le tuuina atu o le eletise aai atoa, faaiuina radioisotope maliega, e taʻua o RTGs, lea i tausaga Soviet, ua lautele e gaosia ma auauna atu mo le mana lighthouses ma nofoaga o suesuega Atika. E mataʻina e na o lo latou lafoaia nei tausaga, ma aemaise lava le leoleoina ai i latou. E taunuu atu i le tulaga ua enterprising atunuu taumafai RTGs mavae mo fasi.

Mea e lelei ai, o se taua faaniukilia, lea ua fefe i taimi o le finauga i le va o le USSR ma le ISA, e le tupu. Ma arsenals faaniukilia o nai a fua puipuiga, lea e faaleagaina ai le atunuu ma le faafanoga soofaatasi po o le amataga o se taua fou lalolagi.

isi mea

O le mana o TNT foi e faaaogā e le gata e faatatau i le isi moliaga faaniukilia fasioti tagata. E fua mai aafiaga meteor, pā, ma pā se isi mea papa vailaau mauga mu. Lenei fua faaalia ai se mea e malosi pe vaivai lo TNT. Mo se faataitaiga, o le tulaga efuefu o 0,55-0,66, ammonal - 0,99 hexogen - TNT 1.3-1.6.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.delachieve.com. Theme powered by WordPress.