Tala Fou ma le SosaietePhilosophy

Tommaso Campanella, lona soifuaga ma lana galuega

Tommaso Campanella o se tusisolo, mafaufau, ma le malo Italia, o le na faaaluina le afa o lona ola i le falepuipui mo lona saolotoga o manatu ma le fouvalega. Sa a'oa'oina lelei o ia ma mo taimi uma lava na tu'uina atu ia te ia, na ia faia ai le tele o galuega i luga o filosofia, vateatea, fa'apolokiki ma vailaau. E le gata i lea, o ia o le tusitala o le tele o madrigals, sonnets ma isi tusitusiga fatu. E pei o se moli fafagu, na ola i sailiga faifai pea ma faatalitali mo se suiga. Mautinoa i lo latou misiona tusia pea Campanella ma rewrote ana galuega, ma aumaia i latou i le atoatoa, ma o nisi oi latou ua o mai i lalo i lo tatou taimi faataitai o lona filosofia faaupufai.

Na fanau Tommaso Campanella i le 1568 i le aiga o se tagata matitiva leaga i Italia i saute. O lana a'oga muamua na ia maua mai se monike a le Dominican, ma i le 15 o ona tausaga na filifili ai e ulufale atu i le Dominican order e faaauau ana su'esu'ega. O le mea e sili ona manaia o togafitiga talavou a Tommaso o Paloto, Thomas Aquinas ma Aristotle, na ia su'esu'e foi i fetu ma Kabbalah. O se faatosinaga tele i lana vaaiga i le lalolagi, o galuega a Freethinking thinker Telezia, - na ia vaaia i le suesuega o le natura le punavai autu o le malamalama. Ma i le 1591 na ia tusia ai lana uluai fefa'asoa'iga "Philosophy, fa'amaonia e lagona," lea na ia tetee ai i mataupu faavae a Aristotle ma talosagaina aia tatau i le sa'olotoga e mafaufau ai.

Sa le fiafia le Inquisition, ma na pueina Tommaso Campanella mo le pepelo. Ina ua uma ona faasaolotoina, na le toe toe foi mai o ia i le monastery. Le mana'o mo se miti fou o suiga faapolotiki ma faalelotu faamalosia o ia e alu i se umi malaga i Italia, lea ua faaauau pea ona tuuaia o freethinking ma faafalepuipuiina. I le 1598 sa ia toe foi atu i lona tulaga moni, ma faatasi ai ma amata ona tagata e pei o mafaufau e saunia se fouvalega e faatuina i totonu o le atunuu o se malo faitele, lea na semanu e manumalo le faamasinoga tonu lautele. Ae na le manuia le taupulepulega (na faalataina e le aufa'atasi) ma na faasalaina le tagata atamai o Italia i le ola i le falepuipui.

O le mea lea, na falepuipui Campanella i le falepuipui mo le 27 tausaga, lea na ia tusia ai ana galuega autu: "Puipuiga o Galileo", "Fa'atau le Atheism", "Metaphysics", "Theology", faapea foi ma isi solo. Faatasi ai ma i latou, e taua tele le ta'ua o le galuega "O Le Aai o le La", lea na taofia ai lana apili e oo mai i lenei aso. O le tusitala Italia na atagia i lana galuega se tulaga fatufatu (o se sosaiete lelei) lea na tonu ai i tagata na filifili ma le poto (filosofia) e pulea le nuu atoa. Lenei Ma o le manatu fa'aalia na atagia ai le miti a le tusitala i le fatuina o se setete o Katoliko i lalo o le ta'ita'iga a le pope.

I le 1629, na fa'asa'oloto ai Tommaso Campanella ma tu'uina atu i Roma. O le Pope Urban VIII, o le sa fiafia i le su'esu'eina o fetu, na mana'o ia pei o se tagata sili ona malamalama i lenei saienisi i taimi uma. Ma, i le isi itu, sa taumafai Campanella e faasoa atu ona manatu i le pope. Mulimuli ane, i le 1634 na toe tuuaia ai o ia i le taupulepulega leaga, ma o ia, na sola ese mai sauaga, ma maua ai se sulufaiga i le faauo Farani, lea na faamamaluina ma faamamaluina ai o ia e alii aoaoina uma. Na fiafia foi le failautusi o Italia i le nofoaga o le tupu, o le na tofia foi o ia e totogi tupe. Ma i le 1639 na maliu ai o ia.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.delachieve.com. Theme powered by WordPress.