FaavaeinaTala

Rod ma nuu

Le tootoo ma le alalafaga

sosaiete Anamua mo le faitau afe o tausaga o se vaega itiiti lava. Community (vaega) i luga o le tulaga archanthropines i le vaitaimi Neolithic e le sili atu i le aofai o le 20 i le 30 tagata. faamatalaga, peitai, o loo maua; O lona te le faaali atu i le faatulagaga i totonu o nei vaega ma le latou mafutaga. Na ethnologists, le tausia o le olaga o le sosaiete anamua o aso nei, le faamasaaina o le malamalama i lenei mataupu ..
Rod - o se tasi o le tele amata le sosaiete anamua. E oo lava i le senituri XIX. ua matauina ai le muamua anthropologists i le matafaioi o lenei aafiaga matautia ma tuuina atu ia te ia se faamalamalamaga faasaienitisi mo Mr. L. Morgan. E tusa ma lona faamatalaga, lea e tele taofia e tusa lona taua, lanu - o se vaega o tagata taitaia o latou tupuga mai a tuaa masani (moni po o mythical) i luga o se tasi o laina e lua - tagata (mai le tamā i le fanau) po o le fafine (tina mo fanau); . Uiga o le genus - exogamy, o lona uiga, o le faasaina e faaipoipo i tagata o latou lava ituaiga; tagata uma o le genus ua noatia ina ia fesoasoani le tasi i le isi ma e faigata ona faia le taui ma sui ona o le maliu po o se manuʻa o lo latou aiga, na mafua ai tagata mai le isi tupulaga; tagata o le genus ua tuufaatasia o se faavaea faalelotu, o le faamoemoega autu o le tapuai lea e masani ona galue se tuaa masani; e masani ona avea ma tuaa o se faailoga paia o le lotogatasi o ituaiga (totem), le igoa o lona tagata taʻua i latou lava ituaiga (-Iroquois Initia - "tagata aeto", "tagata o le laumei," etc ...). O se tasi o vaega o le faalapotopotoga o ituaiga - i tuuga atoatoa e le mafai ona ola i le au e tasi. ua tatau ona totogi lenei i le mea moni e faapea e tusa ma le tu o teine ma tama exogamy ituaiga o faamalosia e faaipoipo i tagata o le ituaiga faafeagai. Afai o le genus virilokalen (faaipoipo ulugalii foia i se alii faaipoipo au), lea e manaomia e se au e nonofo ava o tagata oe na o mai mai le isi ituaiga, ma le tuafafine ma afafine o le alu tagata i isi vaega. Ina ua uksorilokalen tuuga (faaipoipo ulugalii foia i le au a le faatoanofotane), i luga o le ese mai ai, o le alii talavou ina ua mavae le faaipoipoga ua le tuua o le 'au, lea na latou rodilis.Vse ai attaches taua faapitoa i le aafiaga matautia o le olaga anamua, o se nuu, t. E. faatasia e le gata o se vaega o tagata fusiua o ituaiga, ae o le teritori foi e nofo ai, ma sootaga o le faaipoipoga.
O le nuu lava tutusa ma le au gaosiga, o lona tagata galulue faatasi ma mu ai le oloa o le latou galuega i luga o le faavae o le mataupu faavae o le tulaga tutusa, e tusa lava po o sootaga ituaiga. I totonu o se nuu e auai i le genus taua i le tapuaʻiga (tagata ese atu i ai e masani ona e le o faatagaina), i le faasologa i le toeaina po o le tulaga taitai. alu pea fesootaiga lautele tala atu o le nuu.
Auai i le genus maternally masani mo le prehistory uluai vaega. Sa faapea ona manatu seia matua talu ai nei, ma sa e fesootai ma le matafaioi iloga i lenei vaitaimi o le tamaitai i le lalolagi ( "matriarchy" mana o le tina) faamatalaga .Etnologicheskie e uiga i tagata anamua uma konetineta o le Lalolagi E le lagolagoina o lenei vaaiga, ma ākeoloki, e ala i lo latou natura, e le mafai ona tuuina atu faamatalaga molimau tuusao o lona sao po o faailoga oshibochnosti.Otmechennye o ituaiga ma le natura o le na o le mataupu faavae lautele lona tuufaatasiga ma le atunuu e maua mai i le mea lautele ethnological. I faasaienisi moni iloa a eseese tele o ituaiga o organizatsii.Razlichiya communal-ituaiga i le va o nei ituaiga o taimi e ala i laasaga: o loo i ai tagata e tu i le tulaga o tina maitaga, lea o le nuu, e aofia ai le silia ma le 15 tagata, e fesootai i le sootaga i le faigofie o le sootaga (nuu consanguine) e aunoa ma le faaesea o so o se tasi laina o tupuaga. E masani lava ona tuli manu ma gatherers anamua, o loo ola i tulaga faigata o rainforest teropika (nambikvara Amasone, le pusa o le motu o Sumatra, ma isi. D.). Iloa e le tagata, o le nuu, o se ituaiga e tasi o (Papuans), ae o le ituaiga tagata matua (Initia o North .Ameriki, Melanesians) nuu e masani ona aofia ai ni vaega tutusa lautele (nuu heterogeneous).

Mo le tele o vaega o le motu o New Guinea, nonofo ai ni tagata Papuans, faamatalaina i le nuu o ituaiga, o lona fuainumera seasea ona sili atu i le 100 tagata. I se nuu, e mafai ona e maua ai vaega autu e tolu o tagata i taimi uma: 1) tagata o se ituaiga e tasi * ua tuufaatasia ai le autu o le alalafaga ona ola ese mai le isi, aemaise le maota o le tagata; 2) o latou tina ma ava, o le ola i totonu o le tamai fale o aiga ma a latou fanau; fai ma sui o isi tupulaga ma o mai e tusa ai ma le faaipoipoga a le isi nofoaga; 3) tuafafine ma afafine o tagata oe ua aumau, o se taimi o le a tuuina atu i le faaipoipoga ma tuua le nofoaga. nuu tane faatinoina le sili galuega-matuai gaoioiga e deforestation e togalaau o laau toto teropika: ufi, talo, pateta suamalie. vaega tuufaatasi e malamalama o ituaiga, faavaea masani faalelotu. Uma lenei faatusatusa malosi i le va o alii ma tamaitai (i nisi o nofoaga latou tautala e tusa lava gagana eseese).
Papuan nuu o ituaiga, o le mea moni, o se atunuu e ese mai i lana lava gagana, tu ma aganuu. E masani lava o le igoa o le tagata, e faaliliuina le nuu pei o le "i tatou o le tagata", lea e faaalia ai le talitonuga e faapea o le tuaoi vaega tutusa, e aofia ai a latou ava, e le o tagata.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.delachieve.com. Theme powered by WordPress.