Atinae tau le atamaiIloa o fetū

Paneta mekuli

O le igoa o lenei paneta ofoofogia e faaigoa i le atua ifo e le Roma, o le fefaatauaiga Tagata Ulu. Le Atua le mekuli o le vave vaefa. Le igoa o le paneta ua filifilia e le o le avanoa, aua e televave atu nai lo isi paneta agai i le lagi.

ea le mekuli i le vaega o le paneta i totonu (talu ai o loo tu i totonu o le taamilosaga taamilosaga Lalolagi) ma ua manatu le paneta faiga la maualalo. E le faapea ua leva na iloa e uiga ia te ia o le tele lava. Ona o le vaʻa lugalagi - "avefeau" ma le "tautai 10" - sa le saienitisi se faafanua o le laualuga. Mekuli - o le paneta o loo i ai se satelite faalenatura. E mafai ona vaaia i le lagi o le vaitaimi o le afiafi ma le taeao, ae o le mea e leaga ai, e le aunoa. ei ai le mekuli se vaega tele o le uiga i le luasefulu taimi e laiti atu nai lo le vaega tele o lo tatou paneta. faataamilosaga le mekuli e uiga i 2.420 kilomita.

"Matagi la" foafoaina i le laualuga o lenei feulaina i le kesi paneta siosiomaga rarefied. O le siosiomaga o le mekuli o se aofaiga laitiiti lava o hydrogen ma sailia mai o kasa inert e pei o neon ma argon. E ala i suesuega faaalia mai vaʻa lugalagi e matua vaivai fanua maneta o le paneta. O le taimi e tasi e vaivai atu nai lo le Lalolagi selau uma. latalata le faafetai i lona tulaga i le Sun nai lo le Lalolagi, ua irradiated le tino selesitila ma luminary malosi. O le vevela i le faamalamalamaina luga le faitau selau o tikeri i luga 0, ao le vevela i le itu i ata o le paneta - 170 tikeri. Ona o le lelei meatotino faʻaʻesega vevela vevela vaega laualuga mekuli i se loloto o le e uiga i ni nai decimeters mai le fale o manu luga i taimi uma i le siomia ai i le 80 tikeri.

Talu mai le mekuli saoasaoa o le kalave e tolu taimi itiiti ifo i le Lalolagi, mamafa asironatu, sa i ai e avea faatolu itiiti ifo i le Lalolagi. Faataamilosaga ei ai se foliga elongated. e matua anapogi faataamilosaga le paneta mercury, e faia i le turnover Sun i le na o le 88 aso le Lalolagi, o 0,24 tausaga Lalolagi. Ae o loo siomia au tino selesitila uunaʻia lemu, o lona tasi fetauaiga e tutusa ma 58,6 aso terasitila.

O le gaoioiga orbital ma axial o le paneta o loo faia, ma tau atu i le mea moni lenei e tutusa 176 aso Lalolagi o le umi o le aso la o lenei paneta, ma e - lua tausaga Mercurian. Lenei aafiaga matautia e mafai ona vaaia e pei o se mataupu tulaga ese i le faiga planetary, ona o se tasi aso pasi mo le lua tausaga. vave o le paneta mekuli saoasaoa i luga o le taamilosaga, ae tele lazily faʻasolo faataamilo i lona au. O se taunuuga, o le laugatasia o feauauaʻii le mekuli saosaoa o loo siomia ai lona au, ma o le saosaoa faalēgatasi i lona taamilosaga, mo se tagata e le tausia o le lalolagi e ala i masini opitika, e mafai ona avea ma aafiaga, e pei o le la oso aʻe i luga o le paneta faalua. Na taua lenei aloaia mo Iosua, o le uiga o le Tusi Paia na taofia faatasi le la.

Mo le tasi le tausaga, o le faia e le Lalolagi paneta mekuli fa taamilosaga o loo siomia ai le la, e pei foi e ono taimi e faasolosolo e uiga i lona au. I le taimi o tausaga Lalolagi, e tusa ma mataituina o le Lalolagi, ua faia e le paneta tolu auauai i le Sun ma le lima taimi e faasolosolo e uiga i lona au. E mafai ona faaiuina e faapea o se mea faafuasei ua oo ai i le mea moni e faapea e tusa ai ma tagata e suʻesuʻeina fetu na ola i le seneturi lona luasefulu anamua, mercury ua "vaai" i le tasi itu o le la.

I fetu, mercury - o le paneta o le fesootaiga, le atamai, poto. E faatonuina e le mafaufau ma le malamalama, ua i ai se aafiaga i mafaufau ma lagona. Mekuli tino Tagata Ulu, lea e nafa ma le vaaiga o le faamatalaga, e faapea foi i malaga ma felauaiga. O se tasi o ana galuega tauave autu o le atiina ae mafaufau i ai, e taulai atu le malosi o le mafaufau.

Mo le tagata i lona horoscope o le mekuli, e faamatalaina i le le manao e fesootai, le tomai e faailoa ma fesootai lona manatu, o se tulaga maualuga o le atamai. Pe a paneta o loo i le faatulagaga sili ona sologa lelei, o le a lelei tele le tagata, ua faateleina le malosi e manaomia e faagaoioia ma aumai faamatalaga. Ae peitai e Puipuia malaga mercury ma uunaia leo lelei. Tagata o loo i lalo o lana puipuiga, le tele o taimi o le tagata fai ata tifaga, tagata pepese, e pei o le tautala a le Malo.

E ese le uiga lelei o le paneta mekuli foi tuuina tagata ma uiga lelei. Ua faaalia i le faanaunauga o le feeseeseaiga, poto, tausuauigā ma pepelo.

A ua maua faaeega paia o le tagata ma nei po o isi uiga, e sili atu ona faalagolago i le tulaga o le mekuli i lau siata fanau mai.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.delachieve.com. Theme powered by WordPress.