Aoga:, Saienisi
O manuki anamua, mai le mea na sau ai se tamaloa
matauina lona tutusa i le manuki, masalo, ma tagata anamua. Ae, o le mauaina atili o foliga vaaia faalemafaufau, na taumafai ai se tagata e aua ne'i iloa se chimpanzee po o se kefe e pei o ona foliga, aua na vave lava ona ia iloaina o ia o le pale o le foafoaina o le foafoaina mea uma.
Tuaa masani
Fai mai o se tagata na tupuga mai i se manuki, mai le manatu o tala fa'asolopito o ona po nei - o le saienisi o le tagata, e uiga i lona amataga, ua manatu e le sao. Tagata ituaiga aliaʻe mai pervolyudey (ua valaauina i latou hominids), lea e ese radically ituaiga moni, nai lo o se manuki. O le uluai Australian - Australopithecus - na foliga mai i le 6.5 miliona tausaga talu ai, ma o manuki anamua, lea na avea ma o tatou tupuaga masani ma tuaa o tagata soifua, pe a ma le 30 miliona tausaga talu ai.
Metotia o le suesueina o le ponaivi o totoe - na o le ola ola pea o manu anamua - o lo'o fa'aleleia pea. O le manuki aupito leva e mafai ona va'aia i se vaega o le auvae po o le tasi nifo. O lenei e tau atu i le mea moni e faapea i le polokalame o le talutalu tagata o loo i ai iunite fou e faaatoatoa ai le ata atoa. Na o le 21st seneturi, e silia ma le luasefulu na mea na maua i vaega eseese o le lalolagi.
Fa'avasegaga
O fa'amaumauga fa'aonaponei fa'aonaponei o lo'o fa'afouina pea lava pea, lea e fa'aalia ai fa'asaoga i le fa'avasegaina o ituaiga o meaola e ola ai le tagata. E fa'aoga lenei i ni auiliiliga auiliili, o le aotelega o le polokalama e tumau pea le le maluelue. E tusa ai ma manatu lata mai, o se tasi o le vasega Mamamals, o le poloaiga a Primates, o le sui o le manuki moni, o le aiga o le Hominid, o le ituaiga Man, o le ituaiga ma le ituaiga o Homo sapiens (Homo sapiens).
O le fa'avasegaina o "aiga" lata mai o se tagata o le autu o feeseeseaiga tumau. O se tasi o filifiliga atonu e foliga faapenei:
- Poloaiga Muamua:
- Tagata matitiva-matitiva.
- Manuki moni:
- Uumi lauulu.
- Broadbred.
- Fualaau:
- Gibbon.
- Hominids:
- Pongins:
- Orangutan.
- Bornean orangutan.
- Sumatran orangutan.
- Pongins:
- Hominins:
- Gorila:
- Gorilla i Sisifo.
- Gorilla i sasae.
- Chimpanzee:
- Palolo masani.
- Fa'ailoga chimpanzee.
- Tagata:
- Gorila:
Amataga o manuki
O le fuafuaina o le taimi ma le nofoaga tonu o manuki, pei o le tele o isi meaola, e pei o se ata e foliga mai e foliga mai i se ata polaroid. O fa'amatalaga i vaega eseese o le lalolagi e fa'aopoopoina ai le ata atoa, lea e sili atu ona manino. Ua iloa o le evolusione e le o se laina sa'o - e sili atu ona pei o se togavao, lea o le tele o paranesi ua avea ma oti. O le mea lea, ao le i fausia se vaega o le auala manino mai mamamea primatopod i Nomo sapiens o loo mamao pea, ae ua i ai nei ni itu taua.
Purgatorius - itiiti, e leai se tele nai lo se isumu, nonofo i laau manu, ma fafaga i iniseti i le Cretaceous Luga ma vaitaimi Paleogene (100-60 miliona tausaga talu ai). Sa tuuina e saienitisi i le amataga o le faasologa o le evolusione o primates. Na na o le amataga o faailoga (natura, amioga, ma isi mea) e mafai ona taua i manuki: o le mafaufau tele, lima tamatamailima i luga o vae, itiiti le fafagaina ma le le lava o le toe gaosia o taimi, leai se mea, ma isi.
Fa'aleleia fale
O pusi anamua, o tuaa o le anthropoid, o lo'o totoe ala, amata mai i le ua leva o Oligocene (33-23 miliona tausaga talu ai). Latou taofia pea le vaega anatomical o Old manuki Lalolagi tausia e anthropologists i se tulaga maualalo: puupuu alavai taliga, o loo i fafo, i nisi ituaiga - i le afioaga o le siʻusiʻu, o le leai o specialization vaevaega lima ma vae ma nisi vaega o le fausaga auivi i le tapulima ma vae.
I nei ituaiga o meaola, o se tasi o mea anamua o faipule. O mea taua o le fausiaina o nifo, o le tele ma le tele o le kekone ma se vaega o le mafaufau e tele e fesoota'i ma isi vaega e mafai ai e le paleoanthropologists ona avea ma faatonu o le vasega i le loto mama. O lenei ituaiga o manuki fatufatua'i e aofia ai faipule, kalepithecas, heliopithecas, nyazapithecas, ma isi. O igoa nei na masani ona faia mai le igoa o mea o lo'o i lalo o le eleele e lata ane i ai mea na maua.
Rukapithecus
O le tele lava o lo'o maua e le pale paleni o le ponaivi i luga o le konetineta o Aferika. Ia Fepuari 2013, na lolomiina ai se lipoti e saienitisi paleo-primatology mai le Iunaite Setete, Ausetalia ma Tanzania i luga o taunuuga o le tafega i le Vaitafe o Rukva i le itu i saute o Tanzania. Na latou mauaina se vaega o le auvae pito i lalo ma ni nifo se fa - o toega o se mea na ola ai iina 25.2 miliona tausaga talu ai - na o le matua lenei o le papa na maua ai lenei sailiga.
E tusa ai ma auiliiliga o le fausaga o le auvae ma nifo, o le umiaina o latou tagata e umia muamua mea mai anetropoid mai le aiga o faipule na faavaeina. Rukvapitek - o le igoa lea o lenei tuaa o hominids, o le pito sili ona tuai o le anthropoid ape, aua e 3 miliona tausaga le matua nai lo isi paleoprimates na maua ao lei oo i le 2013. E i ai isi manatu, ae e fesoota'i atu i le mea moni o le tele o saienitisi latou te manatu o faipule e avea o ni foafoaga fou e fa'amalamalamaina i latou o se tagata amiolelei. Ae o le mataupu lenei o le fa'avasegaga, o se tasi o mea sili ona le fiafia i le saienisi.
Fa'ailoga
I totonu o faleoloa o le vaitaimi o Miocene (12-8 miliona tausaga ua mavae), o totoe o manu na maua i Aferika i Sasae, Europa ma Saina, lea na tofia ai e saienitisi-paleoanthropologists le matafaioi o se lala o le evolusione mai le faipule i mea moni. Driopithecus (Eleni "drios" - laau) - ua faaigoaina o manuki anamua, lea na avea ma tuaa masani mo chimpanzees, gorillas ma tagata. O nofoaga o sailiga ma a latou tafaoga faamasani e mafai ai ona malamalama o nei manuki, i fafo e foliga tutusa lava ma paleni o aso nei, ua avea ma se toatele o tagata muamua i Aferika, ona salalau atu lea i Europa atoa ma le konetineta o Eurasia.
O le ola e tusa ma le 60 cm, o nei meaola na taumafai e aga'i i luga o vae, ae o le tele lava o latou ola i laau ma o latou "lima" umi. O manuki anamua o le driopithecus na aina fua ma fua, lea e mulimuli mai i le fausaga o latou molala, lea e leai se laumei tele o le au. O lenei mea o lo'o fa'aalia ai le feso'otaiga vavalalata ma le tagata, ma o le i ai o va'alele lelei na mafai ai ona avea i latou ma tagata e le masani ai isi hominids - chimpanzees ma gorillas.
Giantopithecines
I le 1936, o ni nifo mananaia le masani ai, e tutusa lelei lava ma tagata soifua, na fa'afuase'i ona pa'ū i lima o paleontologists. Na avea i latou ma mafuaaga mo le tula'i mai o le fa'ata'ita'iga o le avea ma o latou tagata mai le lala o le evolusione e le mailoa o tupuaga tagata soifua. O le mafuaaga autu o le fa'aalia o ia ituaiga talitonuga o le telē tele o nifo - e faaluaina le tele o nifo o le gorilla. E tusa ai ma le fa'atulagaina o tagata tomai faapitoa na fa'apea mai ai o latou tagata e tupu a'e i luga a'e o le 3 mita!
I le mavae ai o le 20 tausaga, na maua ai se auvae atoa ma nifo e pei o nifo, ma o manuki anamua-tagata tino ese mai le mafaufauga o le olaga ua liua i se mea moni faasaienisi. Ina ua uma se tafaoga faamasani sa'o o mea na maua, na manino ai o le tele o mea muamua o le anthropoid na i ai i le taimi e tasi e pei o le Pithecanthropus (le Eleni "Pitekos" - le manuki) - ape-tagata, o lona uiga, pe a ma le 1 miliona tausaga talu ai. Na talitonuina oi latou o tagata tuusao o le tagata, na aafia ai i le leiloloa o le sili ona tele o manuki o lo'o i luga o le paneta.
Tagata fa'ama'avale
O se auiliiliga o le siosiomaga lea na maua ai ni ponaivi o ponaivi mataga, ma o le su'eina o auvae ma nifo, na mafai ai ona fausia lena opala ma isi laau e avea ma meaai autu mo gigantopithecines. Ae na i ai tulaga o le iloa i totonu o ana, lea na latou maua ai ponaivi o monomeli, pu ma puvae, lea na mafai ai ona latou manatu o ni alo. Na maua i latou iina ma ni meafaigaluega tetele.
O le mea lea o le faaiuga talafeagai: gigantopitek - o se manuki anamua humanoid e o'o i le 4 mita le maualuga ma e tusa ma le afa tone le mamafa - o se isi lala e le o fa'atumuina o le totoga. Ua fa'amautuina o le taimi o le fa'aumatiaga na fetaui lelei ma le toesea o isi tagata o le anthropoid - Aferika Australopithecus. O se mafua'aga e ono mafua ai le afaina o le cataclysms, lea ua afaina mo le tele o mea'ai.
E tusa ai ma talitonuga o tagata ua ta'ua o cryptozoologists (Eleni cryptos - faalilolilo, natia), o tagata ta'itasi na ola mai io tatou taimi ma ola ai i nofoaga faigata o le lalolagi, fatuina o tala e uiga i le "snowman", Yeti, Bigfoot, le Alema-Ata, ma isi mea faapena.
Pa'epa'e papa'e i le biography of Homo sapiens
E ui i le manuia o paleoanthropology, i le faasologa o le evolusione, lea o le nofoaga muamua o loo nofoia e manuki anamua, lea na tupu mai ai se tamaloa, o loo i ai ni faaletonu e oo atu i le miliona tausaga. O lo'o fa'aalia i le leai o ni feso'ota'iga fa'asaienisi - genetic, microbiological, anatomical, etc. - fa'amaoniga o le fegalegaleaiga ma ituaiga muamua o ituaiga o hominids.
E leai se masalosalo o faasolosolo nei togitogi lanu paʻepaʻe i le talafaasolopito o le amataga o le tagata o le a mou atu, ma le lagona o se extraterrestrial po o le amataga paia a lo tatou malo, ua faasilasila taimi i lea taimi i luga o auala faafiafiaga e leai se mea e fai i le faasaienisi moni.
Similar articles
Trending Now