FaavaeinaSaienisi

Sapiens Homo (sapiens Homo) - foliga, ma tuufaatasia le natura moni ma le soifuaga lautele

sapiens Homo po sapiens Homo, talu ai ua faatino suiga tele o lona amataga - e le gata i le faatulagaga o le tino, ma i le lautele, atinae faaleagaga.

O le tulai mai o tagata oe na a foliga faaletino po nei (ituaiga) ma suia le tagata anamua na tupu i le Paleolithic Luga. na maua muamua o latou auivi i le grotto Kromanon i Falani, o lea ua igoa ia tagata o lenei ituaiga Cro-Magnon. Lena sa fananau i totonu o le lavelave uma le uiga physiological tetele e taatele ia i tatou. Latou atinae le mafaufau pe a faatusatusa i lena o Neanderthals taunuu i se tulaga maualuga. O saienitisi Cro talitonu tatou tuaa tuusao.

Mo se taimi, o lenei ituaiga o tagata faatasi ma Neanderthals, o le na mulimuli ane maliu o se sa lava fetuunai Cro-Magnons i le tulaga o le siosiomaga. Ina ia latou maua meafaigaluega maa oo mai mai le olaga i aso uma, ma ua suia i latou e sili atu elaborately faagasolo mai ponaivi ma nifo. I le faaopoopo atu, o loo sili atu o ituaiga o nei meafaigaluega - o loo i ai o ituaiga uma drills, scrapers, harpoons ma nila. O lenei e sili atu e tagata le tutoatasi o le tulaga climatic ma mafai ai ona e suesue teritori fou. Homo sapiens ma suia a latou amioga ma le faaaloalo i le toeaina, o loo i ai se sootaga i le va o augatupulaga - o le faaauauina o tu ma aga, le faaliliuina o le poto masani ma le malamalama.

Otooto le luga, e mafai ona faailoga lea o le vaega autu o le faavaeina o ituaiga sapiens Homo:

  1. atiina ae faaleagaga ma le mafaufau, lea e taitai atu lava le malamalama ma le atinaeina o le mafaufau faamatalaga otooto. O se taunuuga - le manu mai o oe, e pei ona molimauina i ana ata ma atavali;
  2. faaleoga faamanino o le leo (o le mapuna aʻe o le tautala);
  3. galala mo le malamalama mo le auina atu i lona atunuu;
  4. le foafoaina o fou, meafaigaluega sili alualu i luma o le galuega;
  5. Neolithic Fouvalega, lea na faatagaina ai le toto (domesticated) manu ma atiaʻe le laau olive vao.

O nei mea na tutupu ua avea ma se pine faamau taua i le atinae o le tagata. Latou faatagaina o ia ina ia tutoatasi o le siosiomaga ma pulea e oo lava i nisi o ona vaega. sapiens Homo ma mulimuli ane undergoes suiga, o lea o le e sili ona taua ua avea o se alualu i luma faasaienisi ma faatekinisi.

Le faaaogaina o le faamanuiaga o le malo o aso nei, alualu i luma, o loo taumafai pea tagata e faatuina le pule i luga o le malosiaga o le natura: suia o le tafe o le vaitafe, faavaivaia Marshes, populating le teritori i lea na muamua sa faigata le olaga.

E tusa ai ma le faavasegaina o aso nei, le ituaiga o le "Homo sapiens" ua vaevaeina i subspecies lua - "homo sapiens Tagata idaltu" ma le "sapiens talafeagai Homo." O se vaega i subspecies faaali mai ina ua mavae le mauaina i le 1997 o le tino, lea sa i ai ni mea e tutusa ma le auivi o se vaega anatomical tagata o ona po nei, aemaise lava - o le tele o le ulupoo.

E tusa ai ma faamatalaga faasaienisi, na faaali sapiens Homo 70-60 afe tausaga ua mavae, ma i lena taimi ona i ai o se ituaiga, sa faaleleia i lalo o le uunaiga a se malosiaga lautele, ona e le anatomical ma fausaga physiological leai se suiga.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.delachieve.com. Theme powered by WordPress.