Aoga:, Maualuga a'oa'oga ma a'oga
O le la ... Le pau lea o le fetu o le sola
O le la o le totonugalemu lea o la tatou paneta, o lona uiga autu, e aunoa ma le leai o se lalolagi, leai se ola i ai. Sa matamata tagata i le fetu talu mai aso anamua. Talu mai lena taimi, o lo tatou malamalama i le malamalama ua matua faateleina, ua faatamaoaigaina i le tele o faamatalaga e uiga i le gaioiga, o le lotoifale ma le natura o lenei mea faitino. E le gata i lea, o le su'esu'ega o le La ua faia ai se sao tele i le malamalama i le fausaga o le atulaulau i lona atoaga, ae maise lava o ona elemene e tutusa ma le natura ma mataupu faavae o le "galuega."
Amataga
O le la o se mea faitino e iai, e ala i tulaga faaletagata, mo se taimi umi lava. O lona amataga na amata ile 5 piliona tausaga talu ai. Ona i ai lea i le tulaga o le sola o se ao tele. I lalo o le faatosinaga a malosiaga o le kalave, o le vevesi, e pei o asiosio faalelalolagi, na amata ona aliali i totonu. I le ogatotonu o se tasi oi latou, o le mea (autu o le hydrogen) na amata ona ufitia, ma le 4.5 piliona tausaga talu ai sa i ai se fetu talavou iina, lea na faaigoa umi ai o le La. Na amata ona amata ona ia fausia le paneta - na amata ona maua e le tatou atumotu le fomu masani mo le tagata nei.
La'au samasama
O le la e le o se mea uiga ese. Ua fa'avasegaina o ia o se vasega o lanu samasama, o la'ititi la'itiiti o faasologa o fetu. O le faaupuga "auaunaga", na tuuina atu i nei tino, e tusa ma le 10 piliona tausaga. I tulaga maualuga o avanoa, o sina mea itiiti lenei. O la tatou malamalama, e mafai ona tatou fai atu ai, i le pito sili o le olaga: e le o matua, e le o toeitiiti - o le afa o le olaga o lo'o i luma pea.
O le lanu samasama o se polo lapopo'a o le kesi, o le puna o le malamalama o lo'o i ai fa'amautuga o le vevela o lo'o tutupu i totonu o le eletise. I le susulu o le Sun, o le faagasologa o le liua o masini hydrogen i totonu o ni elemene elemene elemene o loo faaauau pea ona faagasolo. A o faia nei gaioiga, o le lanu samasama e moli le malamalama ma le vevela.
Oti o le fetu
Pe a uma ona susunuina uma le hydrogen, o le isi mea, helium, o le a suia ai. O le a tupu pe a ma le lima piliona tausaga. O le vaivai o le hydrogen e faailogaina ai le amataga o se tulaga fou i le olaga o le fetu. O le a liliu i se tinoese mumu. O le a amata ona fa'ateleina le la ma fa'aoga le avanoa i le auala atoa i le lalolagi. O le vevela o lona tulaga o le a faaitiitia. I le tusa ma le piliona tausaga, o le kolisi uma i totonu o le mauga o le a avea ma carbon, ma o le a pa'ū e le fetu ona lauulu. I le nofoaga o le a avea le faiga la a dwarf sinasina ma lona nebula planetary o loo siomia ai. O le ala ola lenei o fetu uma e pei o la tatou malamalama.
Fa'avae totonu
Misasa o le la e tele. E tusa ma le 99% o le tele o le lalolagi atoa.
O le vevela i le sola o le sami e o'o atu i le 15 miliona Kelvin. O iinei, o le numera aupito sili ona maualuga, o isi itulagi i totonu o le La e sili atu le lapisi. I lalo o ia tuutuuga, e faia ai ni tali o le fusuga o le vevela, e maua ai le malosi i le malamalama ma ona paneta uma. O le ogatotonu o lo'o siosiomia e se vāega o le fesuia'iga, o lo'o i ai le itū o fela'aiga. I nei fausaga, o le malosiaga e siitia atu i auala eseese e lua i luga o le la.
Mai le tumutumu i le photosphere
O tuaoi fa'apitoa i luga o le vaega o felafolafoa'iga. I totonu, o le malosi e fa'alauteleina e ala i le fa'aaogaina ma le fa'aaogaina e le vailaau o le quanta. O se faiga lemu lenei. Mai i le tumutumu i le photosphere, le aofa'i o le pa'u i lalo mo le faitau afe o tausaga. A o agai pea i luma, latou te agai i luma ma agai i tua, ma taunuu atu i le isi tuaoi ua suia.
Mai le sone o le fa'afefeina o le radiative, o le malosi e ulufale atu i le itulagi o felauaiga. O iinei o le gaoioiga e faia e tusa ai ma mataupu faavae eseese. O le sola i totonu o lenei vailaau e fa'avevelaina e pei o se vai inu: o luga o luga o le palapala e fa'afefe ai luga o le palapala, o mea mama e pa'u i lalo. Gamma quanta ua fausia i totonu o le eleele, o se taunuuga o se faasologa o le absorption ma le radiation, avea ma aofaiga o malamalama vaaia ma le moli.
I tua atu o le sone o fe'au o le photosphere, po'o le foliga vaaia o le La. I lenei foi, o le malosiaga e alu e ala i le susulu o le fesiitaiga. O vaitafe vevela mai le lalolalalo o lo'o fatuina ai le photosphere o lo'o faia ai se uiga ma'ale'ale, lea e manino le vaaia i le toetoe o ata uma o le malamalama.
La'au i fafo
O luga o le photosphere o le chromosphere ma le corona. O nei laupepa e itiiti lava le malamalama, o le mea lea mai le Lalolagi e faigofie ona latou matamata i ai ao faagasolo le aoauli. O le fa'alauiloa o le magini i luga o le Sun e tula'i sa'o i nei vaega le mautonu. O i latou, e pei o isi fa'aaliga o le gaioiga o lo tatou malamalama, e matua fiafia lava i saienitisi.
O le mafuaaga o le pa'u o le fausiaina o le mageta. O le faiga o ia faiga e mana'omia ai le su'esu'eina ma le totoa, e a'afia ai ona o le solar activities e mafua ai le fa'alavelaveina o le tagata su'esu'e, ma e iai se aafiaga tuusa'o i le faiga o le geomagnetic i le lalolagi. O le aafiaga o le moli e fa'aalia i le suiga o le numera o manu, toetoe o fa'aoga uma o le tino o le tino e tali atu i ai. O le gaoioiga a le Sun e a'afia ai le lelei o feso'otaiga i luga o leitio, le maualuga o le eleele ma le sami o le paneta, ma suiga o le tau. O le mea lea, o le su'esu'ega o gaioiga e mafua ai ona fa'aititia pe fa'aitiitia o se tasi lea o galuega pito sili ona taua o le vateatea. I le taimi nei, e le o mataupu uma e feso'ota'i ma le solar activity ua taliina.
Fa'alogo mai le Lalolagi
E i ai le aafiaga o le la i luga o mea ola uma i luga o le paneta. Le suia o le umi o le malamalama, le vevela maualuga ma le maualalo o saʻo faalagolago i le tulaga o le aiga le Lalolagi i le malamalama.
O le gaioiga a le Sun i le lagi e fa'apitoa i tulafono. O le moli e fa'atautaia le ecliptic. O le igoa lenei o le auala faaletausaga e pasia ai le la. Ecliptic o le vavalalata o le vaalele o le lalolagi i le lalolagi faaselesitila.
O le fa'agasologa o le malamalama e faigofie ona iloa pe ae matamata mo sina taimi. Le mea e oso a'e ai le la, fa'anofo. O le uiga foi lea o le goto o le la. A o'o mai le taumalulu, o le la i le aoauli e la'ititi ifo nai lo le taumafanafana.
O le ecliptic e pasi atu ile faaputuga auro. O le matauina o latou feiloaiga ua faaalia ai i le po e le mafai ona vaai i na ata faalelagi lea o loo i ai nei le malamalama. O le alofa e na o na tuufaatasiga na maua, pe a nofo le Sun i le ono masina talu ai. O le malamalama i le va o le sekone selesitila. O le va i le va oi latou e 23.5 tikeri.
Suiga o le fa'aumatiaga
I luga o le lalolagi selesitila o le vaega lea ua taua o Aries. I totonu, e suia e le Sun lona pa'ū mai le itu i saute ma matu. aapa atu le malamalama i lenei tulaga i tausaga uma i le aso o le vernal equinox, 21 o Mati. O le la e maualuga maualuga atu i le taumafanafana nai lo le taumalulu. E feso'ota'i lenei mea ma se suiga ile pulega o le vevela ma le umi o le ao. A oo mai le taumalulu, o le Sun i lona ta'avale e alu ese mai le equator selesitila i le Pole i Matu, ma i le taumafanafana - i le Pole i Saute.
O le Kalena
O le malamalama e tu tonu lava i luga o le laina o le fa'asalaga selesitila faalua i le tausaga: i aso o le tautoulu ma le tau equinox. I le vateatea, o le taimi e alu ai le La e alu ese mai le nofoaga o Aries ma toe foi i ai, ua ta'ua o le tausaga vevela. E pe tusa ma le 365.24 aso. O le umi o le tausaga vevela o le faavae o le kalena Gregorian. E fa'aaogaina i le taimi nei i soo se mea i le lalolagi.
O le la o le puna o le ola i le lalolagi. O gaioiga e tutupu i lona loloto ma i luga o le fogaeleele, ei ai sona aafiaga moni i luga o la tatou paneta. O le uiga o le malamalama ua uma ona manino i le lalolagi anamua. O le asō ua tatou iloa le tele o mea e tutupu i le La. O le natura o auala ta'itasi e mafai ona malamalama ai fa'afetai i le alualu i luma i tekinolosi.
O le la o le pau lea o le fetu e latalata lava mo su'esu'ega vave. O fa'amatalaga i luga o le malamalama e fesoasoani e malamalama ai i le fa'aogaina o le "galuega" o isi mea fa'avave tutusa. Ae ui i lea, o le Sun o loo taofia pea le tele o mealilo. E na o le va'aia lava. O na mea ofoofogia e pei o le oso a'e o le la, o lona gasologa i le salafa o le lagi, o le vevela o lo'o susulu mai, o le taimi foi e tasi o lo'o fa'atusalia mai ai ni tupua. O le talafaasolopito o le su'esu'eina o le mea autu o la tatou vaega o le atulaulau o lo'o faaalia ai i luga o le taimi, o mea e le masani ai ma foliga o le malamalama e maua ai a latou fa'amatalaga.
Similar articles
Trending Now