Aoga:, Saienisi
Le maualuga o le vavaeeseina o eletise vaivai ma malosi
O le faaupuga "dissociation" i le kemisi ma le biochemistry e faatatau lea i le faagasologa o le fa'amavaeina o vaila'au kemini i ioni ma radicals. O le vavaeesea o le fa'afeagai o le fa'afeso'ota'iga po'o le recombination, ma e mafai ona toe fa'aaogaina. O le fa'aleagaina ua fa'amaonia e se aofaiga e pei o le tikeri. O loo i ai se tusi tofiga α ma faamatalaina se tali dissociation i se toniga (homogeneous) faiga e tusa ma le faamatalaga: CA ↔ R + O se tulaga o le equilibrium. KA o se vaega itiiti o le mea muamua, o K ma A o ni vaega laiti ia, lea ua fa'amavaeina ai vaega tele o mea e mafua mai i le fa'alavelave. E mafua mai i lea mea i totonu o le faiga o le ai ai ni mea e le fa'aaogaina ma le vavaeeseina. Afai tatou te manatu ua faaleagaina mea molekone ma e le o N elemene ua vavaeina, ona mafai lea ona faaaoga nei aofaiga e fuafua ai le vavaeesega, lea e fuafuaina e avea ma pasene: α = n • 100 / N poo ni vaega o le lotogatasi: α = n / N.
O lona uiga, o le tulaga o le le mautonu o le fua faatatau lea o vaega ninii e le o vavaeeseina (molemoa) o se faiga tutusa (fofo) i le numera muamua o vaega (molecule) i lenei faiga (solution). Afai e iloa o le α = 5%, o lona uiga e na o le 5 molikula mai le 100 amataga o molikula o loo i ai i ni foliga o ni ions, ma o isi mole mole 95 e le toe pala. Mo mea taua taitasi, o le a avea ma tagata ta'ito'atasi, talu ai e fa'alagolago i le natura faanatura o le molemule, fa'apea foi i le vevela ma le tele o mea i totonu o le faiga tutusa (i le vaifofo), o lona uiga, i luga o lona fa'asalaga. O le eletise malolosi, lea o lo'o i ai nisi o vaila'au, fa'avae ma salima, fa'amavae i ioni i le fofo atoatoa, mo le mafuaaga lea e le fetaui mo le su'esu'eina o le fa'afitauli. O le mea lea, o le eletise vaivai e fa'aaogaina mo le su'esu'ega, o meaola ia e le o fa'asese i le fofo i totonu o niona e le atoa.
Mo tali feliuai dissociation tumau dissociation (Kd), lea e faamatalaina ai le tulaga o le equilibrium, ua fuafuaina e le fua faatatau: Kd = [K] [O se] / [CA]. E mafai ona mafaufauina le tumau ma le maualuga o le vavalalata o le tasi i le tasi e ala i le fa'ata'ita'iga o se eletise vaivai. E faavae i luga o le tulafono o le dilution Ostwald, o faufautua talafeagai uma e fausia: Kd = c • α2, pe a fai o le concentration o le tali (i lenei tulaga, c = [KA]). Ua iloa e 1 le mole o le vaila'au o lo'o fa'amavae i totonu o le vaega o le tali V dm3. I le uluai setete, o le maualuga o fuala'au o le mea muamua e mafai ona faamatalaina: c = [KA] = 1 / V mol / dm3, ma o le tuufaatasiga o ion o le: [K] = [A] = 0 / V mol / dm3. A o'o i le fa'atusatusaga, o le a suia o latou tulaga: [KA] = (1 - α) / V mol / dm3 ma [K] = [A] = α / V mol / dm3, ona Kd = (α / V • α / V) / (1 - α) / V = α2 / (1 - α) • V. O le mataupu o ni nai eletise e le o vavaeeseina, o le tikeri o le le mautonu (α) lea e le o agai i ai zero, ma o le voluma o le fofo e mafai ona faamatalaina e ala i se iloa masani: V = 1 / [KA] = 1 / s. Ona mafai ai lea ona suia le kdo: Kd = α2 / (1 - 0) • (1 / с) = α2 • с, ma i le aveesea o le a'a sikuea o le vaega Kd / c, e mafai ona tatou fuafuaina le tikeri o le le mautonu Α. O lenei tulafono e aoga pe afai ole a itiiti ifo ile 1.
Mo le malosi o le eletise, o le faaupuga "faailoga manino o le vavaeeseina" e sili atu ona talafeagai. O loo maua e pei o le fua faatusatusa o le aofaiga manino o vaega dissociated i se moni po o faamatalaga o le fuafaatatau coefficient isotonic (taʻua o le vaega van't Hoff, ma faaalia ai le amio moni o se mea i fofo): α = (i - 1) / (n - 1). O au nei o le tuufaatasiga o le isotonic, ma o le numera o ions ua fausia. Mo ni fofo o ona molini ua uma ona malepelepe i ions, α ≈ 1, ma le faateleina o le maualuga o le α ua faateleina le 1. O nei mea uma ua faamalamalamaina e le manatu o le eletise malosi, lea e finau mai ai o le lafoina o cation ma anions o molekone pueina o se eletise malolosi ua afaina mo ni mafuaaga. Muamua: ions o lo'o si'osi'oina e molela'au o se palola pola, o lenei fefa'asoa'iga elemene e taua o le soli. Le lona lua: e le pei o fa'ailoga moliaga ma fa'ataunu'u o lo'o i ai i le fofo, ona o le gaioiga o malosiaga o le fefa'asoaa'i, fa'aputuina o pa'aga po'o paiga tutusa. So'ofa'atasi e amio tutusa i le auala lava e tasi e pei o ni molemene e leai ni fa'afitauli.
Similar articles
Trending Now