News ma SocietyAganuu

Le atalii o Noa Hamo: o le tala faatusipaia o le fetuu o le aiga

O le atalii o Noa, po o le Lisi tagata - se tele lisi o le fanau a Noa, o loo faamatalaina i le tusi "Kenese" o le Feagaiga Tuai ma fai ma sui ethnology masani.

E tusa ai ma le Tusi Paia, o le Atua, faanoanoa e ala i le galuega leaga na faia ai le aiga tagata e ala i le auina atu o se lolo tele, ua lauiloa o le Lolo, o le lalolagi, e faaumatia olaga. Peitai sa i ai se tasi tagata, lauiloa e tusa ai ma le amiotonu e filifili le Atua e laveai ma lona aiga, ina ia latou faaauau pea i le tagata. O le sefulu ma le mulimuli o le Patriarchs antediluvian igoa ia Noa. O le vaa na ia fausia i luga o le poloaiga a le Atua, ina ia faaolaina ai mai le lolo, sa mafai ona nonofo ai lona aiga ma manu o ituaiga uma, o le tumau i le Lalolagi. Sa ia te ia atalii e toatolu, oe na soifua mai i luma o le lolo.

O le taimi lava o le vai ua alu, na latou nonofo ai i luga o le malifa i lalo o le Mauga o Ararata, i luga o le itu i matu. amata ona atiina ae e Noa le laueleele, totoina i le tovine ma le uaina fausia. I se tasi aso inu le peteriaka a tele i le uaina, sa inu ma le moe. A o taoto o ia inu ma le le lavalava i lona faleie, sa vaaia e le atalii o Noa Hamo ma taʻu atu i ona uso. ulu o Semu ma Iafeta i le faleie, e ala i unscrewing le mata ma ufitia lona tama. Ina ua ala ae i luga ma iloa ai le mea na tupu o Noa, ia fetuuina le atalii o Hamo Kanana.

Mo le lua afe tausaga, o lenei tala o le Tusi Paia le tele o finauga. O le a lona uiga? Aisea fetuuina peteriaka atalii o le atalii? Foliga, e atagia ai le mea moni e faapea i na aso, pe sa tusia le Kanana (o le tupuga o Kanana) na faapologaina Isaraelu. I le Ogatotonu Ages , faaliliuina Europa le tala e pei o se mea e Hamo le tuaa uma Aferika, e faasino i uiga lanu, aemaise ai, e le paʻu pogisa. Mulimuli ane, Europa ma Amerika faioloa pologa faaaogaina le tala faatusi paia e faamaonia ai o latou gaoioiga faʻataga le atalii o Noa ia Hamo, ma na fetuuina ana fanau e pei o se tuuga tutu maualalalo. O le mea moni, e sese lenei mea, aemaise lava e leʻi manatu le compilers o le Tusi Paia uliuli Aferika, po o ia po o Kanana.

I le toetoe lava o tulaga uma, o le igoa o le tupuga o Novema o ituaiga ma atunuu. O Semu, Hamo, ma Iafeta ma sui o le vaega e tolu pito i tele o ituaiga na silafia e le tusitala o le Tusi Paia. ua taʻua o Hamo le faavaeina o le malo i saute, o le ola ai i lena itu o Aferika, lea e tuaoi ma Asia. O le gagana o loo latou fai mai, sa le suafa o Hamitic (Coptic, Berber, o nisi tagata Aitiope).

E tusa ai ma le Tusi Paia, le atalii o Noa o Semu - o le ulumatua, ma sa tauia i se migao faapitoa e pei o le tuaa o le tagata faa-, e aofia ai tagata Iutaia. Latou ola i Suria, Palesitina, Kaletaia, Asuria, Elama, Arapi. Mo le gagana o loo latou fai mai, sa le nei: Eperu, Arama, Arapi ma Asuria. Lua tausaga talu ona mavae le lolo, na fanau mai o ia o le atalii lona tolu o Arphaxad, o lona igoa o loo taʻua i le laau o le aiga o Iesu Keriso.

le atalii o Noa Iafeta o le tamā o le tagata i matu (i Europa ma North-West Asia).

Seia oo i le senituri ogatotonu o le lona sefulu iva, na iloa ai le tala faatusi paia o le amataga o le atunuu i le tele o se mea moni o talafaasolopito, ma e oo lava i aso nei e faaauau pea ona talitonu i le tagata Iutaia Orthodox, nisi Muslims ma Kerisiano. A o nisi e talitonu e faapea o le tagata o le laulau o loo faatatau i le faitau aofai atoa o le Lalolagi, o isi e iloa ai o se taiala i tagata eseese i le lotoifale.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.delachieve.com. Theme powered by WordPress.