Meaai ma meainu, A'oga autu
La'au maualalo-ga'o: manuia ma fa'aleagaina, mea aoga aoga
Matou te manatua lelei pe na faapefea ona talanoa o matou tinamatua ma tina i le taimi e laiti ai e uiga i le aoga ma le lelei. O le mea moni, o le fa'aaogaina o le si'i kulupu e faigata ona fa'aititia. O lo'o aofia ai le tele o vitamini, minerale, protein ma amino acids e mana'omia e le tino. O nei faailoilo uma e tu'u ai le kusi falaologa i luga o se tasi o nofoaga ta'uta'ua e tusa ai ma le aoga mo le tino o le tagata i totonu o isi mea susu ma susu.
O le a le mealilo o le lauiloa o mea maualalo-ga'o?
I le vaitau nei, e toatele tagata latou te matua gauai atu i lo latou soifua maloloina, ae maise lava i le numera mamafa. O le matauina o le tele o taumafataga, latou te filifilia oloa ma fa'aititia ai caloric mea. O lenei tulaga e tuleia ai le gaosiga o susu susu ma ga'o susu e gaosia ai mea taumafa ma maualalo le tau o le malosi.
E lei pasia lenei tulaga ma a tatou "uo tuai" - kusi falaoa. O le manatu e faia se suamalie ma oloa maloloina faatosina mo tagata aveesea mamafa, incarnated i le foafoaina o le sisi fale maualalo gaʻo. O lenei oloa e ese mai i le tagata masani masani ma se mea maualalo ifo kalori. E maua lenei mea i le fa'aitiitia o le ga'o i totonu o le mea'ai - susu. O lea, a maualalo gaʻo sisi fale, faamanuiaga ma faaleagaina lea ua mafua ai feeseeseaiga tumau uma nutritionists ma le atunuu.
Vaega o le tekinolosi o le gaosiga o le kuka
E pei ona ta'ua i le taimi muamua, o le oloa e alofagia e tagata uma e maua i luga o le susu o susu, e ala i le pasteurization. O le meafaitino e masani ona fa'ato'a fa'aaogaina atoa po'o le uumi ma le fa'aopoopoga o le pata pata. Ina ia mafai ona maua mai le susu mai le sisi, e fa'apipi'iina se tagata faapitoa i le amataga o oloa, e aofia ai le aganu'u mamā o le bacteria lactic acid. Gata i lea, e mafai ona faafoeina rennet, pepsin po o fofo chloride kalisiu. O le tui na maua i le gasologa o le vavaeese mai le uila. O lenei mea o se mea sauniuni e fa'aaogaina. O lo'o teuina i afifi mo le fa'atau atu i le tagata fa'atau pe avea o se mea fa'atau mo le gaosiga o gaosiga. E taua le manatua o le tuuina atu o sisi fale, lea o le a le noatia i le vevela togafitiga ao lumanai ai faatonuina tagofiaina, faaaogā na o le susu pasteurized, e aunoa o so o se Laiti-meaola.
O a ni fa'ata'ita'iga e tatau ona fetaui lelei le kusi falaoamata?
O se auala sili ona lelei e saunia ai le kusi falaoamata. Faamanuiaga ma faaleagaina ai ua fefete oloa susu o saʻo faalagolago i le feedstock, ma le sao atoatoa o le faagasologa ma le mataituina uma tapulaa.
- O le masini protein e 15-20%.
- Smell ma le tofo - susu ma susu-susu, ua le mafai ona faatagaina ni lanu mai fafo.
- Lanu - pa'epa'e, sina lanu samasama, o le i ai o le paolo malulu e faatagaina. O lenei faailo e tatau ona laugatasia uma i le masini.
- O le fa'aauau pea o le oloa e fa'atatau i le ga'o o lona ga'o. Mo se kusi falao'ai ma se mea maualuga ga'o, o se masini malu ma le foliga tutusa, o se sulu fa'alelei, e manatu e masani. O le si'isi'i ga'o susu, o penefiti ma fa'ama'i e le o masalosalo, e tatau ona fa'asosolo pea, sina mea fa'afe'ese'ese, faatasi ai ma sina vavaeese o le uila.
- E tusa ai ma fa'amatalaga o su'esu'ega o meaola ninii, o mea o le bacteria E. coli bacteria (SHGKP) i le 0.00001 g ma meaola fa'apitoa (e aofia ai salmonella) i le 25 g o le oloa e le faatagaina.
Afai ei ai sau kisi e maualalo-ga'o-o aoga ma fa'afefe i totonu e fetaui lelei ma tulaga. O lona uiga e leai ni a'afiaga leaga mai le taumafaina i meaai. O se tuusaunoaga atonu o tagata e iai mea'ai fa'alepalegata taitoatasi ma le i ai o nisi fa'ama'i fa'ama'i.
Ituaiga ituaiga kisi falaoa
Afai e te fa'apipi'iina ituaiga ituaiga kusi uma i le fa'avasegaina o mea e ga'o, ona mafai lea ona e iloa mea nei:
- Fat, 18%.
- Fa'amama, 9%.
- La'au maualalo pe maualalo-ga'o, 0.1 - 1.8%.
- Tagata faiva, 5%.
- Fale'ai, 2%.
- Taumamafa, 4-11%.
- Taumafa'ai fua ma fualaau aina, 4-11%.
- Laititi-ga'o, fa'atasi ma fua o fualaau aina, 4%.
I le tele o nei meaai e mafai ona e piki se taliaina le tofo ma faailoilo lelei curd. O tagata e naunau e faitau calories ma faia ma le atamai a latou taumafataga i aso uma filifili se fesuiaiga ma le itiiti ifo o le tau o le malosi. O le fa'aaogaina ma le fa'aleagaina o le pa'u vaivai ma le maualalo, e mafua ai masalosaloga. O le fualaau taumafa e sili atu lona taua nai lo lona sili atu le kalori "paaga"? O le uluai oloa, faatasi ai ma le ga'o susu ga'o, e le aoga ona aoga? E le maua ni uiga leaga?
Vasega masani ma ona aoga aoga
Se'io tatou mafaufau e uiga i le tuufaatasiga o le ga'o ga'o ma maualalo le ga'o. O fa'amanuiaga ma fa'ama'i o oloa ta'itasi e fa'amoemoeina e ala i la latou fa'asologa.
Curd classic with a fat content of at least 9% o lo'o i ai mea nei, lea e aoga tele i le tino o le tagata:
- Kalaku. O lenei minerale e tele naua galuega i totonu o le tino o le tagata: e aafia ai le vavaevave o maso, tauaveina o mana'oga o le nasu, fa'amalosi ai le ponaivi, fesoasoani i le toto, ma le tele o isi mea. O se vaega o le calcium i oloa gaosi susu o le fa'atasi lea ma le lactic acid e fai ai lactate. O lenei vaila'au o lo'o maua i le tino o le tagata ma o lo'o fa'afefeteina lelei. O le maualuga o le fa'aaogaina o le calcium e mafua ai le vitamini D, ma e maua foi i totonu o mea'ai susu ma se mea e maua ai le ga'o.
- Puipuia. O lenei mea autu o le fale. I luga o le faavae o amino acids, o nei mea e puipuia ai, o meaola uma ma okeni o le tino o le tagata ua fausia. O le tulaga ese o le kusi falatini o lona fa'aogaina lea.
- O le mea lea, o le sisi lea ua fautuaina e 'ai mo tamaiti, o gasegase e le atoatoa le mafaufau ma tagata matutua. E na o mea'ai susu e iai se popo faapitoa faapitoa, lea e fa'amaonia ai le fesuiaiga o ga'o i le tino o le tagata.
- Vitamini. O le kulimi laumua e mau'oa i vitamini eseese: D, E, A, B2, B1, B12, B6, PP. O nei mea'ai e fesoasoani i le atoatoaga o le fa'atinoga o le tino o le tagata, fa'atonutonuina le gaioiga o okeni ma faiga. O Vitamini E ma A o fa'amalosiaga masani ia ma puipuia le matua ma le fa'avaeina o fa'ama'i tuga e pei o le kanesa.
- Mea omea. I le faaopoopo atu i le calcium i totonu o le pata e aofia ai le potassium, iron, phosphorus, magnesium. O i latou uma lava e tele sona sao i le gaioiga o le tino o le tagata. O lea ituaiga paleni tu'uina uma togitogi i luga o le "ma le" i le fesili: "E lelei ma lelei le patisi kulimi?" O aoga aoga o lenei sua susu suamalie, o le mea moni, e puleaina ona aafiaga le lelei.
- Mea fa'apitoa - kefalin ma phospholipids o lecithin - o lo'o aofia i le ga'o susu. E ofoofogia i latou mo le avea ma se fale mo mea uma o le tino ma e aofia ai i tulafono faatonutonu o mea taua.
- Faatasi ai ma isi amino acids i le curd o le methionine. O lenei vaila'au fa'apitoa e maua ai le fa'aleleia o le gasegase ma puipui le ate mai i le ga'o o le ga'o. E iai fo'i le kulimi si'osi'o e aoga mo nisi o le endocrines e feso'otai ma le oona, o le gout, o le fa'aogaina o le oona.
O le paleni o le natura o lenei oloa na mafua ai ona finau le au masalosalo e uiga i le aoga o le si'osi'a. O le kulimi laumua, o le lelei ma le fa'aleagaina e le mafai ona fa'aogaina e le tasi ma le isi, o le oloa sili ona taua mo tagata ua fa'avaivaia e le fa'ama'i, aua o le saofaga i le vave fa'afouina ma le fa'amautuina o galuega sili ona taua a le tino.
E mafai e le kuka si'i ona afaina le tino?
E masani lava ona fautuaina e le aufaila'au meaai ni lapataiga e 'ai le kusi falaoamata i mataupu nei:
- A o'o i le atherosclerosis o le ma'i.
- Faatasi ai ma le susu susu o le polotini.
- Ma'i fa'ama'i tuga.
- Ma le mamafa o le mamafa.
E tatau i lenei vaega ona fa'atapula'a fa'aaoga.
Aua nei galo e uiga i le aso e muta ai!
O le kulimi laumua, faia e tusa ai ma le fua masani, e mafai ona teuina i totonu o le pusaaisa mo le sili atu i le lua aso i le vevela i lalo ifo o le 8 ° C. A mae'a lenei mea, o le siama e amata ona matua fa'ateleina i totonu o le oloa, ma fa'agasologa o le pala o proteins e tupu. Afai e te 'ai le kusi falaoa, e mafai ona e maua se mea oona. Ia mautinoa ia gauai atu i aso faaiu o le oloa! Afai e fa'amaonia e le kamupanī se vaitaimi e teu ai e sili atu i le 2-3 aso, o lona uiga ua faaopoopo atu i le paluga fa'asa'o. Pau lava le mea e mafai ona faaumiumi le ola o le oloa o le afifiina o masini. I totonu, o le kusi e mafai ona teuina mo le 30 aso. O se tulaga taua - e le tatau ona solia le amio sa'o o le afifi. A uma ona tatala le oloa na aveeseina, e tatau ona fa'aaoga i totonu o le 2 aso.
O a ni uiga o le si'isi'i ga'o maualalo?
O lenei sei o tatou tilotilo totoa i le mea o le kusi maualalo maualalo. O le manuia po'o le fa'aleagaina o lo'o taoto i lenei oloa maoa'e? I le avea ai o se mea moni, o lenei kusi falaoamata e ese mai le taumafa ma le malosi o le tau o lo'o faamatalaina i luga. I totonu o le si'isi o le si'isi'i calorie, o le ga'o ga'o e fa'aitiitia. O lenei mea na avatu ai ia te ia meatotino o se mea taumafa. O lona uiga o mea uma pe toetoe lava o ga'o uma ga'o na aveesea mai le meafaitino - susu - e ala i le vaeluaina. E faigofie ai ona fa'afefe tagata e fa'aaoga lenei oloa ae le fefe ona o le mamafa.
E aoga le kisi falao'o-maualalo?
Ae pe na ola uma manuia manuia o le kusi kulimi? La'au e maualalo le ga'o faatasi ai ma se vaega maualuga-kalori o se vaega pe leai foi o mea nei ma meatotino:
- Vaila'au e mafai ona suamalie A, D, E e toetoe lava a toesea i totonu o le si'i ga'o e leai ni ga'o.
- O se taunuuga, o le bioavailability of calcium e faaitiitia. Mai le maualalo o le kalori oloa, ua leaga le leaga.
- Lefithin ma le cephalic e mou atu foi ma le ga'o susu.
- O mea o lo'o iai i protein ma amino acids e fa'aititia sina vaega.
Fa'amasino oe lava, o le a se mea e mafai ona maua ai le tino i se kalu falaoamata maualalo-ga'o? O le fa'aaoga po'o le afaina o le si'i kulimi ma le fa'aititia o kalori e mafua ai le feeseeseaiga i mea'ai. Fai mai nisi o lenei oloa ua le maua ai le tele o ana mea ofoofogia o mea aoga ma le ga'o. O isi e finau e faapea, o se meaola malamalama e avanoa mo tagata ei ai le ga'o ma le atherosclerosis. Eseese e ono foliga mai, e sa'o uma lava i la latou lava ala.
E i ai se mea e afaina ai le si'isi ga'o?
I totonu lava ia, e le leaga le kusi falaoa-maualalo. A fa'aaogaina mo mea'ai, e maua e le tino ni fuala'au faigofie faigofie digestible, vitamini, elemene elemene ma isi vaila'au fa'asolosolo. Ae o le mea e le toatele o le a pei o le "tofo" le tofo o lea ituaiga sisi. I nisi atonu e foliga mai ua leai se aoga pe oona. Sa vave ona maua e le au fai pisinisi o oloa gaosiga se vaifofo talafeagai. I le kulimi maualalo-ga'o sa amata ona latou faaopoopo le suka po'o isi mea suamalie, o mea manogi, fualaau aina po'o fualaau. O le tele o ia mea o se mea fa'afefiloi ma o ni mea fa'apisinisi mo le tino. Mafaufau i le mea e aoga e mafai ona aumai ai lou tino e pei o le si'i kuka? Lagi ga'o maualalo-ga'o, o penefiti ma fa'aleagaina e mafua ai masalosaloga o se oloa ua tumu i mea manogi ma fa'ato'aga. Mafaufau, o le a le mea lelei e uiga i sea ituaiga "maualalo-kalori"?
Ona o le faaopoopoina o suauu suamalie, o le malosi o le malosi o le oloa e mafai ona sili atu i le tutusa o le fatty curd curd. Vaega o vaila'au fa'asaina e fa'aleleia ai le tofo, e mafai ona fa'avalea i totonu o le tino, fa'alavelave fa'alavelave fa'asolosolo ma mafua ai nisi fa'ama'i. O le mea lea, o le taufaasese taufaaleaga e mafai ona aumaia ni faafitauli matuia o le soifua maloloina
O le a le mea e fautuaina e foma'i?
E fautuaina tagata tomai faapitoa i mea'ai e fa'afeiloai lenei mataupu i se tulaga tatau. Afai e te le maua se gasegase tuga (fa'aaoga le atherosclerosis po'o le fatu fatu), ona e le aafia ai lea i le fa'alavelave e uiga i le faafitauli: o le a le ga'o ga'o sili atu ma sili atu ona aoga e 'ai? O le tau faasaga i le mamafa mamafa e tatau ona faitau. E sili le lelei le 'ai o le fa'ailoga masani, fiafia i lona matagofie o le tofo ma fa'amaoaigaina lou tino ma mea'ai fa'apitoa masani. Ma o calorie e mafai ona fa'aalu fa'aalu i le fa'aaogaina o le tino i le faletaalo po'o le ta'alo i totonu o se paka malulu. Ia soifua maloloina ma fiafia i le olaga!
Similar articles
Trending Now