Arts ma FaafiafiagaPese

I lea faaali opera atunuu? O le talafaasolopito o genre faamusika

Opera, palei, o musika ina mausali faatuina io tatou olaga, o le a tatou amata ona ou lagonaina e pei ua latou i ai i taimi uma. Ae e le o le tulaga. O nisi ituaiga e musika ua matua fou i le aganuu lalolagi. I lenei mataupu o le a tatou vaai i lea atunuu ma pe sa i ai se opera. ei ai le upu Latina o le upu lava. O le upu "opus" o lona uiga o "galuega", "galuega", "galuega". O se genre musika fausia e le Florentines, na faailoa mai ai le oloa i Italia - tala faamusika. Ina ua muamua faia lenei foafoaga, ma mo lona taliga na faamoemoe? O ai le tusitala o le muamua i le lalolagi o opera? Faitau e uiga i ai i lalo.

Academy ma le Camerata

I le pulea Renaissance craze aganuu anamua. O le taumafai e "faamafanafana" talatuu anamua ma faaigoa le epoch talafaasolopito atoa. fua faapitoa lenei lagona mo aso anamua ua taunuu i le "nuu na fanau ai" o le Emepaea o Roma malosi taimi e tasi, i Italia. I le sefulu ma le lima ma le sefulu ono seneturi i soo se mea amata ona foliga mai mea ua taʻua o Academy - nuu faaleaganuu ma faasaienisi, lea sa atoatoa saoloto mai le uunaiga a le Ekalesia. O le a foliga mai, o le a le uiga o le faamatalaga e tuuina atu i luga i le fesili o lea e faaali opera atunuu? Sili ona tuusao. O le academies solo, musika, saienitisi ma na mauoa ma le aoaoina o tagata auai i le mea ua taʻua o faatufugaga faalelalolagi. Ma opera, e pei ona tatou iloa, ua lei pei o le le Benedictine falesa po o oratory ekalesia. kalapu Faaleaganuu (Academy ma le Camerata) lagolagoina e le faalelalolagi pule ma mauoa pasese. O le faamoemoega autu o le nuu o le atinae ma le faalauiloaina o le faatufugaga ma le faasaienisi.

Florentine Camerata

I Italia i le senituri lona sefuluono tuai, sa i ai e uiga i se afe o nei academies. sa laki sili atu Florence i isi aai. Uma o le pule o lenei malo faitele manatu o lo latou tiute e puipuia ai le tagata o le foafoaga ma ua latou tuuina le agalelei. O le mea lea, i le faapotopotoina Florence taleni i Italia. I le 1580 Dzhovanni Bardi, o le na tuuina atu le tagavai o le faitauina o le faamaoni, o le initiator o le Camerata. Ma o lenei o le saʻo e fesootai i le lio i le atunuu i lea sa i ai se opera, aua o lona faamoemoega e "le toe faaolaolaina o musika anamua." E pei o le pese ma fati o Roma anamua, sa le mautinoa e leai se tasi o le Florentine Camerata. Ae o tagata o le nuu faaleaganuu sa saienitisi ma tagata o le foafoaga: Jacopo Peri, Cristofano Malvezzi, Girolami Mei, Ottavio Rinuccini, Petro Strotstsi, Dzhulio Kachchini, Jacopo Korea ma astronomer tamā, Galilei Vincenzo lalolagi-lauiloa.

I lea atunuu faaali opera i musika ma le auala e na valaauina?

Agaga o le, o se vaega o le Camerata o Florence, na oo mai i le faaiuga e faapea i Roma anamua, tala faatino anamua tautino mai i le musika. filifili mamafa Jacopo Peri e faafouina le faatufugaga galo. O se taunuuga, na faaali atu le malamalama monody - o se ituaiga o pese solo fou, faatinoina i se pao saoloto e faigofie musika. O le foafoaga o le fatupese - o le tagata faʻatupu o le genre - taʻua tala faatino i le musica (tala faatino e ala i musika). O lea la, ua uma ona tatou iloa le mea atunuu faaali muamua le opera. Ma o le mea lea na faaigoaina ai? Ma le taimi na tusia? Ona aofia Yakopo Peri i le 1598. Ae, le mea e leaga, o le na muamua lava i le talafaasolopito o opera, o lenei, e lē mafai ona faalogologo i ai. Sikoa lenei oloa, mea e leaga ai, e le sao mai. Tatou te iloa ai sa valaauina "Daphne".

I lea atunuu faaali №2 opera?

Ae o fea sa i ai togi extant muamua? O lenei foi, i Florence. Ma faia ai le tusitala e tasi, Jacopo Peri. Ae o lenei taimi i le galulue faatasi ma le libretistom Ottavio Rinuccini. I totonu o lenei opera, o le tagata o le tuuina Florentine Camerata i musika ma le tala mythological usuina solo o Orpheus ma Eurydice. O lenei galuega e aofia ai le "Aryan", faitau recitative e le musika o se ensemble o meafaigaluega e fitu. Opera "Euridice" Sa foafoaga faamauina. Sa tusia i se mea taua tele - o le faaipoipoga o Marii Medichi Florence moni ma le tupu Farani Henry IV. na tuuina atu le opera i se pati o le faaipoipoga i le maota Pitti lona ono Oketopa 1600. I le ala, i le taimi lava lea e tasi sa i ai se isi fasi musika o le suafa lava lea e tasi ma i le mataupu lava e tasi. Le tusitala o le opera "Euridice" o se tasi o le Florentine Camerata Dzhulio Kachchini.

Le manumalo o le genre faamusika

"O le tala faatino e ala i musika" moni lava sa i le agaga alolofa musika. Ma o le opera o se genre amata ona atiina ae vave. O le uluai foafoa tumau agaga o Italia. Ae e faasolosolo malie le opera "laa" e ala i le atumauga ma amata lana savaliga manumalo e ala i Europa. I le tasi atunuu, e maua uiga o le atunuu.

I Siamani, sa suia le lagona Italia e lotonuu pathos. opera Farani sili faagaeetia. Ina ia faamanino le fesili i le mea e faaali mai ai le atunuu opera, ia tuu atu o le manatu e uiga i mea e galue o lenei genre faaali muamua i Rusia. E iloa i le 1730s i le faamasinoga malo faalogo i le pepese o faatinoina Arias. Ae o nei sa aumau, mafua mai Italia. I le afa o le seneturi lona sefulu ma le valu lona lua sa i ai se faiga mo falefaafiafia tumaoti, lea sa serfs le troupe. O le uluai opera, ua tusia le libretto i Rusia, ua manatu i ai o faleaitu totonu o le atunuu ma Arias "Miller - o se pepelo, o se fai togafiti faataulaitu ma a Matchmaker" fatupese mau Mikhail Sokolovsky A. O. Ablesimova (1779).

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.delachieve.com. Theme powered by WordPress.