FaavaeinaTala

History of Azerbaijan mai aso anamua i le taimi nei

Azerbaijan - o se atunuu i le itu i saute-sasaʻe o le Caucasus. Le tele o mea taua na tutupu ma manaia tupu i nei atunuu. Ma o le toatele oi latou, e mafai ona tatou faamatalaina le tala. le a foliga mai Azerbaijan i se vaaiga faasolopito, le faaali mai o le mealilo o lona olaga ua mavae.

nofoaga Azerbaijan

O le Malo o Azerbaijan o loo tu i le itu i sasaʻe o le Caucasus Saute. Mai le tuaoi i matu o Azerbaijan ei ai se fesootaiga ma le Malo o Rusia. I le itu i saute o le tuaoi atunuu ma Iran i sisifo - i Armenia, i le Matusisifo - ma Georgia. Mai le itu i sasaʻe o le atunuu ua fufuluina e le galu o le Caspian Sami.

sui tutusa tele mafuaaga Azerbaijan mauga ma fanua laugatasi. O lenei mea moni na avea ma se matafaioi taua i le atinae o le talafaasolopito o le atunuu.

taimi anamua

Muamua o le aoao mea uma e uiga i le taimi e sili ona anamua, lea e mafai ai ona tatou vaai atu i le tala. ua aina Azerbaijan talu mai le amataga o tagata. O lea la, o le maa faamanatu sili ona anamua o Neanderthal tumau i aso o tua o le atunuu i le silia ma le 1.5 miliona o tausaga ua mavae.

E sili ona taua o nofoaga o tagata anamua o loo maua i Azikh ma Tağlar ana.

Azerbaijan anamua

O le tulaga muamua, lea e tu i le teritori o Azerbaijan o le Manai. na tu i lona nofoaga autu i totonu o tuaoi o le Azerbaijan Iranian nei.

O le igoa "Azerbaijan" e afua mai le suafa Atropates - kovana, na amata ai ona pule i le Manai ina ua uma lona faatoʻilaloina o Peresia. I le faamamaluina o ia na valaauina ai le atunuu atoa Midia Atropatena e mulimuli ane morphed i le igoa "Azerbaijan".

Se tasi o uluai tagata na aina Azerbaijan, sa Albanians. Le vaega lenei ituaiga o tagata auai i le aiga Nakh-Dagestani o gagana ma sa pei o le latalata ona po nei Lezghins. I ou afe. TLM ua faaali Albanians latou lava tulaga. E le pei o le Manai, na tu i luga le itu i matu o le atunuu. ua af¯aina soo Caucasian Albania i le faanaunauga feai o Roma anamua, Byzantium, Parthia ma Iran. O nisi taimi i luga o vaega tele o le atunuu e pulea e faamalosia le Armenian Tupu Tigran II.

O c IV. n. e. teritori Albanian, lea seia oo lea na pulea e le lotu i le lotoifale ma Zoroastrianism, na oo mai le faa-Kerisiano mai Armenia.

O le faatoilaloina Arapi

I se VII. n. e. tupu se mea na tupu, lea na i ai se matafaioi maʻoti i le talafaasolopito o le itulagi. O loo tatou talanoa e uiga i le faatoilaloina Arapi. Le taimi muamua, o le faatoilaloina Arapi le malo Iranian, mai lea Albania o se pologa, ona faalauiloa se osofaiga i luga o Azerbaijan lava ia. Ina ua uma le faatoilaloina Arapi o le atunuu, ua na faia se taamilosaga fou o lona talafaasolopito. Azerbaijan ua avea nei ma faavavau inextricably fesootai ma isalama. Arapi, e aofia ai i latou i le Caliphate amata ona faatino se faiga faavae faiga o Islamization o le itulagi ma vave ona ausia a latou sini. faatino faapitoa aai i saute o Azerbaijan Islamization, ona tuia le lotu fou i totonu o le nuu ma le itu i matu o le atunuu.

Ae le faapea e faigofie ona gaugau i le pulega Arapi i le itu i saute-sasaʻe o le Caucasus. amata se fouvale faatonuina ai e le 816 tausaga Azerbaijan faasaga i Arapi ma isalama. Taitaiina lenei gaoioiga lauiloa Babak, o mulimulitaia i le lotu Zoroastrian anamua. O le lagolago autu o le fouvale sa artisans ma tagata faifaatoaga. Mo le silia ma le luasefulu tausaga, tau le tagata na taitaia e Babak ma le pulega Arapi. O le fouvale lava na mafai ai ona tuliesea le leoleoga Arapi mai le teritori o Azerbaijan. Ina ia taofia le fouvalega, sa tuufaatasia le Caliphate latou malosiaga.

Malo Shirvanshahs

E ui lava i le mea moni e faapea sa nutimomoia le fouvale, faavaivaia le Caliphate i tausaga taʻitasi. Sa ia le toe i ai le malosi, e pei ona luma, e pulea ai vaega eseese o le malo tele.

vaega i matu Kovana o Azerbaijan (Shirvan), talu mai le 861 tausaga, na lauiloa ai Shirvanshahs ma auina atu i lo latou mana e ala i le tofi. Nominally maualalo i caliph, ae o le mea moni pule atoatoa tutoatasi. Le aluga o taimi, e oo lava a faalagolago laiti mou.

Shirvanshakhs sa uluai laumua Shamakhi, Baku ma le ona. alu ai le tulaga seia oo 1538, ina ua tuufaatasia faaletulafono i le tulaga o Peresia Safavid.

I le taimi lava e tasi i le itu i saute o le atunuu sa fesuisuiaʻi sosoo Sajids setete, Salaris, Shaddadis, Ravvadids, lea ua e pe foi le iloaina o le mana o le Caliphate i uma, po o le faia na aloaia.

Turkization Azerbaijan

E leai e le taua tele i le tala nai lo le Islamization o le itulagi e mafua mai i le faatoilaloina Arapi, sa Turkization ona o le osofaiga o ituaiga oe maumau solo Turkic eseese. Ae, i le eseesega i le faaloaloa faagasologa Islamization mo le tele o seneturi. Ia faamamafa atu le taua o lenei mea na tupu i le tele o vaega o loo faamatala ai le gagana o aso nei Azerbaijan ma le aganuu o le faitau aofai o tagata o aso nei o le atunuu ua i ai se amataga Turkic.

O le galu muamua o le osofaiga Take o se osofaiga o le ituaiga Seljuk Oguz mai Tutotonu Asia, lea na tupu i le senituri XI. Na tuuina atu faatasi ma matautia le faatafunaga ma le faafanoga o le faitau aofai o tagata i le lotoifale. E toatele tagata o Azerbaijan e sao ai, sola i le mauga. O le mea lea, o le itulagi maugā o le atunuu mafatia le Turkization itiiti. Iinei le lotu iloga o le faa-Kerisiano, ma ua fefiloi le tagata o Azerbaijan ma oe sa nonofo i le mauga itulagi e Armenians. I le taimi lava e tasi, o totoe i lo latou nofoaga, o le faitau aofai o tagata e fefiloi ma le manumalo Turkic ave i la latou gagana ma le aganuu, ae i le taimi lava lea e tasi faasaoina ma le talatuu faaleaganuu o latou tuaa. E mafua mai i lenei palu faatasi o le vaega faaleatunuu na lauiloa ai o Azeris i le lumanai.

Ina ua mavae le paʻu o se tasi tulaga o le Seljuks i le teritori o le na pule i Saute Azerbaijan Ildegezidov o tupuaga Take, ona faoa faamalosi faapuupuu nei laueleele Khwarizmshahs.

I le afa muamua o le seneturi XIII Na noatia le Caucasus i le Mongol osofaiga. na aofia Azerbaijan i le faigamalo tulaga Hulaguid Mongol totonugalemu i aso nei Iran.

Ina ua mavae le pa'ū o le faigamalo i le 1355 Hulaguid, Azerbaijan mo se taimi puupuu o se vaega o le setete o Tamerlane, ona avea ma se vaega o le faalapotopotoga o tagata lautele ituaiga Oguz Kara Koyunlu ma Ak Koyunlu. O le vaitaimi lea o le faavaega mulimuli o le malo o Azerbaijani.

o Azerbaijan se vaega o Iran

Ina ua mavae le pa'ū o le tulaga Ak Koyunlu, i le 1501, i le teritori o Iran ma ua faia e le itu i saute Azerbaijan tulaga Safavid mamana faatasi ai ma le ogatotonu i Tabriz. Mulimuli ane sa siitia atu le laumua i le aai Iranian o Qazvin ma Isfahan.

tulaga Safavid umia uiga uma o lenei malo. Aemaise tauiviga maʻaʻa tauina Safavids i le itu i sisifo ma le tuputupu ae le mana o le Ottoman Malo, e aofia ai i le Caucasus.

I le 1538, o le Safavids mafai ai ona manumalo i le tulaga o le Shirvanshahs. O lea, i lalo o la latou pule o le teritori uma o Azerbaijan nei. ua tausia Iran pulea le atunuu ma i le dynasties faapea - Hotak, Afsharid faigamalo ma Zand. I le 1795, sa nofotupu faigamalo Qajar a Iran amataga Turkic.

A ua uma ona vaevaeina Azerbaijan i le tele o khanates laiti, lea sa maualalo i le malo Iranian tutotonu.

O le faatoilaloina o Azerbaijan e le malo o Rusia

O le taumafaiga muamua e faatuina pulea Rusia i le oganuu o le na faia i lalo o Azerbaijan Peter I. Ae ao le faalauiloaina o le malo o Rusia i le Caucasus ua le i ai le manuia tele.

O le tulaga na matua liua i le afa muamua o le seneturi XIX. I le faagasologa o taua Rusia-Peresia lua, o le alu ai mai le 1804 i le 1828, na faapipii e toetoe lava le malo o Rusia i le teritori uma o Azerbaijan nei.

O se tasi o manatu liliu, o tumu i le talafaasolopito. Azerbaijan talu mai lena taimi ua avea o se taimi umi e fesootai ma Rusia. O se nofo tumau i le malo o Rusia o le amataga o le gaosiga o le suauu i Azerbaijan ma le atinae o le alamanuia.

Azerbaijan i le USSR

Ina ua mavae le Fouvalega Oketopa, sa i ai le faanaunauga centrifugal i itu eseese o le malo o Rusia muamua. Ia Me 1918, na faavaeina le tutoatasi Azerbaijan Democratic Republic. Ae le mafai ona ola i le tulaga talavou i le tauiviga ma le Bolsheviks, e aofia ai ona o le feteenaiga i totonu. I le 1920 na soloia.

na faavaeina Bolsheviks SSR Azerbaijan. Muamua o se vaega o le Malo o Transcaucasian, ae i le 1936 na avea o se atoatoa faalapotopotoga tupulaga i le USSR. Le laumua o le setete o aoaoga o le aai o Baku. I lenei vaitaimi, atinae matuai ma isi aai o Azerbaijan.

Ae i le 1991, na faia ai le paʻu o le Soviet Union. I le fesootaiga ma lenei mea na tupu e leʻi toe i ai le SSR Azerbaijan.

Azerbaijan po nei

na lauiloa tulaga Tutoatasi o le Malo o Azerbaijan. Le uluai peresitene o Azerbaijan - Ayaz Mutalibov, failautusi muamua sa i ai muamua sa i ai muamua o le Republican Komiti o le komunisi Party. Ina ua uma ia te ia, o lo o nofoia fesuisuiaʻi ai le tulaga o le Ao o le Malo Abulfaz Elchibey ma Heydar Aliyev. Le taimi nei, o le Peresitene o Azerbaijan - le atalii o le e gata ai, Ilham Aliyev. Na ia manatu o le tulaga i le 2003.

O le faafitauli sili ona matuitui i le po nei Azerbaijan - o feteenaiga Karabakh, lea na amata i le vave e pei o le faaiuga o le Soviet Union. I le faagasologa o se finauga toto le va o le 'au malo o Azerbaijan ma eo nonofo i Karabakh, faatasi ai ma le lagolago a Armenia, na faavaeina le Republic unrecognized o Artsakh. manatu Azerbaijan le teritori o lo latou lava, o lea e faafouina i taimi uma le taua.

Ae peitai, e le mafai ona e matau le manuia o Azerbaijan i le fausiaina o se tulaga tutoatasi. Afai i le lumanai o le a atiina ae nei aitalafu, o le manuia o le a le taunuuga faalenatura atunuu o taumafaiga masani o le malo ma le tagata.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.delachieve.com. Theme powered by WordPress.