Soifua maloloina, Faamai ma Tulaga
Faamai tauaveina e ticks: faailoga. Lea o loo tauaveina faasaʻo le faamai?
I le vaitaimi o le tautotogo-taumafanafana, o le fesili o siaki e sili ona faanatinati. O a nei meaola, o a fa'ama'i e ave e le siaki i tagata, taifau ma pusi, pe fa'apefea ona aveese le mea'ai? O nei fesili o lo'o talanoaina i lalo.
Uiga o siaki: o ai i latou ma o fea o latou nonofo ai?
O siaki o tamai elemene ia e toli i totonu o le pa'u e fafaga i le toto. I le aofai atoa e tusa ma le tolusefulu afe ituaiga.
I le natura, o fale e nonofo i nofoaga malulu: vaomatua vaomatua, la'au ma vao maualuga, laufanua laufusi. O mea sili ona malolosi o nei parasite e fa'aalia i le taimi o le taumafanafana.
O le o'o atu i vaega tatala o le pa'u, latou te amata ai ona fafaga i le toto o se tagata ola. Ae, e le pei o se namu, lea e mafai ona tulituliina pe pa, e le faigofie le aveeseina o se siaki. Na susu o ia i le pa'u, ma afai e te seseina ma tuu lona ulu i le tino, tusa lava pe a mavae le oti, o le totosucker o le a fa'amalosi ai mea oona ma afaina ai le tino.
O a fa'ama'i o lo'o ave e le siaki i tagata?
Afai e te matauina le siaki i le taimi ma aveeseina mai le tino, ona leai lea o se taunuuga mo le tino. Ae afai e te le mauaina le parataiso, ona amata lea ona fa'avaivaia le tagata ma atonu o le a ma'i ma se tasi o fa'ama'i matautia.
O fa'ama'iina e siama, i totonu o le tagata e fa'aalia i latou lava i auala eseese:
- Tipi'i fa'asolo mai le kopa. E lua ituaiga: malamalama po o le muamua, lea e fa'aalia i feusua'iga le mautonu, o le tiga ma le vaivai, ma le ogaoga po'o le lua, o lo'o a'afia ai ma le a'afiaga o le tino o le tino o le maningitis, le encephalitis, myelitis. O fa'asalaga e mafai ona maua i le leai o togafitiga.
- Lyme ma'i. Su'eina i luga o le fa'avaega o fa'amaoniga, fa'aalia tino (fa'ata'ita'iga, fa'afefe) ma le mafai ona fa'afeso'ota'i fa'ama'i pipisi. Vailaau fa'ama'i, o se tulafono, fesoasoani. Ae afai e te le'i amata togafitiga i le taimi lava lena, o le ma'i Lyme e mafai ona mafua ai ni faafitauli ogaoga i sooga, o le tino ma le fatu.
- Ma'i fiva. Iniseti e masani lava ona tupu i le pito i luga o gaioiga. O se mamafa po o faamaʻi mataʻutia, pe afai e le faia i ni nai aso ina ua tuanai ua iloa mai faailoga. Fa'ai'uga ono ono tutupu: afaina o le fai'ai (encephalitis), fa'aleagaina o le loto po'o mama, le toe fa'alavelaveina, fa'ama'i pipisi, lea o le a o'o atu ai i le fa'amavaeina o le vaega ua a'afia, oti.
- Tularemia. O se seāseā faamaʻi pipisi. E matua pipisi ma e ono matautia. Togafitiga e mafai ona amata i le taimi aupito pupuu pe a mavae le iloa o fa'amaoniga ma le fesoasoani a mea fa'ama'i. O fa'afitauli faigata: pneumonia (pneumonia), fa'ama'i pipili i le fai'ai ma le va'aia (maningitis), fa'aleagaina o le fatu (pericarditis), ma'i o le ponaivi (osteomyelitis).
- Ehrlichiosis. E maua i luga o le fa'avae o fa'amaoniga, su'esu'ega i falema'i. A aunoa ma togafitiga talafeagai, e mafai e erlichiosis ona i ai ni taunuuga ogaoga mo se tagata matua soifua maloloina po'o se tamaititi. O tagata e fa'avaivaia le puipuiga o le tino ei ai le tulaga sili atu ona lamatia o a'afiaga matuia ma ono lamatia ai le ola: gasegase fatuga, faaletonu o le tino, faaletonu o le fatu, fa'avevesi o le fatu, coma.
- Taofia faifaipea. E mafua mai i osofaiga a le fiva, lea e mau ai ni nai aso, ona pasi ai lea, faatasi ai ma le isi osofaiga mulimuli ane. O lenei faagasologa e mafai ona toe faaluaina i le fa taimi. Ona o togafitiga talafeagai, o le tele o tagata gasegase e toe maua i totonu o nai aso. O fa'afitauli fa'aletagata e seasea lava, ae aofia ai fa'ama'i eseese i le fanua o le neuropathy.
- Papese. O le fa'ama'i e fa'aleagaina ai le toto mumu ma mafua ai se ituaiga faapitoa o le anemia, ua ta'ua o le "hémoliotic anemia", lea e mafai ona taitai atu i le jaundice (samasama o le pa'u) ma le pogisa mumu. O le fa'ama'i e sili ona lamatia mo tagata o lo'o i ai le fa'afitauli fa'avaivaia mo mafuaaga eseese (mo se fa'ata'ita'iga, kanesa, lymphoma po'o le AIDS), ei ai isi fa'ama'i tuga (fa'ata'ita'iga, ate po o fatuga). O ni fa'afitauli faigata: toto maualalo maualalo ma le le mavave, o le anemia (hemolysis) le maualalo, o le fa'asolosolo o le toto (thrombocytopenia), fa'asalalauina ai le totoina o le tino, lea e mafai ona o'o atu ai i le toto ma le toto, totoga o totoga taua (eg, fatuga, mama, ate ), Oti.
Faailoga o fa'ama'i na tauaveina e siaki
O nisi tagata e maua se tali allergic i le u o se faasaʻo. E mafai ona agamalu, fa'atasi ai ma nai fa'a'ailoga fa'aleaga. I se tulaga e le masani ai, o lo'o i ai se fa'afitauli matuia o le mea e tupu ai (anaphylaxis).
O le tele o fa'ama'i mai siama ua afaina o ni foma'i-e pei o le fiva, ma'i vevela, leu, vomiting, tiga o musika ma isi mea faapena. O fa'aaliga e mafai ona amata e pei o le aso muamua talu ona mae'a ona fai, ma na'o le vaiaso lona tolu.
Faata'ita'iga o fa'amaoniga talafeagai mo fa'ama'i fa'ama'i faapitoa
O fa'ama'iina e siama i tagata | Faailoga: lisi ma le taimi o la latou fa'aaliga |
Lyme ma'i | Vaivai, ulu tiga, ua maaa, fiva, tiga i musele ma sooga ma o nisi taimi a mageso mumu, lea e pei a bull's-mata. O le tele o taimi e aliali mai i ni nai aso talu ona fa'ama'i. |
Ma'i fiva | fiva maualuga oso faʻafuaseʻi, ulu tiga ogaoga le tiga, maso ma le tiga soofaatasi, mageso, faafaufau ma faasuati. O le vevela, e pei o se tulafono, o se seti o mea laiti, lanu, lanu violē po'o le mumu (vetechial fash). E amata i tapulima ma tapuvae, ona salalau lea i lima, vae ma isi vaega o le tino. |
Tularemia | Fuga ma maualuga le fiva i le 41.1 ° C, e masani lava ona fa'afuase'i ona fa'afuase'i ona afaina, ma'i tiga, ma'i o le tino (manu'a matala) i luga o le nofoaga o le 'a'ai, pupu'u fulafula i tafatafa ane o le nofoaga ua afaina, taoto ma vomia. O fa'ama'i masani e masani ona o'o i totonu o le luasefulu tasi aso (ae o le averesi mai le muamua i le sefulu aso) i le mae'a ai o se mea'ai. |
Ehrlichiosis | Fefe, afu, ma'i tiga, soifua maloloina lautele (malaise), taoto ma vomiting, lanu violē po'o le mumu. O fa'ama'i masani e masani ona amata mai i le muamua i le luasefulutasi aso (o le fitu aso) pe a mae'a le ga'o. |
Taofia faifaipea | Maualuga fiva e amata faafuasei, ulu tiga, fatu vave, tiga o le musele (myalgia), tiga o le tino, masani malaise, fa'avave (e o'o i le 50% o mataupu). O fa'ama'i masani e amata ona fa'aalia mai le tolu i le aso sefulutasi (pe a ma le ono aso) pe a mae'a le masi. |
Tipi'i fa'asolo mai le kopa | Atonu ei ai le fiva ma le maligi. O le taimi e fa'aolaina ai e puupuu, o lona uiga, o fa'aalia tonu lava i totonu o le tolu i le fa aso. |
Papese | General malaise, faaitiitia le fiaai, vaivai, fiva, tagi, afu, lea e tupu faafuasei ma ua pasi foi, tiga o musika (myalgia). Fa'aalia mai le muamua i le vaiaso lona fa talu ona mae'a le misi. |
O ā fa'ama'i e fa'aulu ai dogs ma pusi?
E pei ona ta'ua i luga, o "miti" a mea uma mo mea ola. O lona uiga, o taifau ma pusi e mafai foi ona aumai i le fale se malo e le'i vala'aulia.
O fa'ama'iina e siama i maile e mafai ona fa'aalia ai fa'amaoniga eseese:
- Anaplasmosis Granulocytic. O le tele o lenei fa'ama'i e a'afia ai taifau mai le valu tausaga ma luga atu. Faailoga: fiva, leai o le fiaai, fa'alavelave, tiga o musika. I tulaga e seasea tupu, vomiting ma manava, tale, mafanafana e mafai. Ole vaitaimi ole fa'alavelave e amata ile vaiaso ile lua.
- Papese, po'o le pyroplasmosis. O taifau o le taua, o la'ititi sili ona fa'aalia. Faailoga masani: fa'afefe, teena o meaai, fiva. O se taifau na togafitia muamua mo lenei fa'ama'i e ono mafai ona avea ma se ta'avale o le ma'i mo se taimi umi. O le pipisi e tupu i le luasefulu fa itula. O le taimi e fa'aolaina ai e amata mai le tasi le vaiaso i le tolu.
- Lyme fa'ama'i, po o borreliosis. O le tele lava o taimi e tupu ai le ma'i e aunoa ma le fa'aalia o uiga manino. Ae o le le lava o le fia'ai, fa'ateleina o gasegase, e mafai ona fai. O le ma'i e tupu ina ua mavae le luasefulufa itula o le mauaina o se siaki i le tino o le taifau. O le taimi e fa'aolaina ai e tasi le masina.
- Monocyte erlichiosis. E leai se fa'amatalaga sa'o i le vaitaimi o le fa'aaoga. Ma o fa'amaoniga e mafai ona matua leai lava. O le ogaoga o le ma'i e mafua mai i le soifua maloloina lautele o le taifau.
- Hepatozoonosis. O le fa'ama'i, lea e le fa'apipi'iina ona o se mea'ai, ae a o'o mai se parasaite i totonu o le vaega o mea'ai a se taifau. Fa'ailoga e ono mafai ona tutupu: afu ma fiva, moli mucous membranes, pa'u o le mamafa, fa'afefe, tiga o le muso.
- Lese o le thrombocytopenia cyclic. O le vaitaimi e fa'aolaina mai le valu i le sefululima aso. O ni fa'amaoniga talafeagai i se fa'alavelave matuia o le fa'ama'i: afu ma fiva, moli mucous membranes, fa'anoanoa o mea'ai, ga'o, fa'asolosolo totoga.
- Demodecosis. Faailoga: leiloa o lauulu, afu o nisi vaega o le tino, manu'a laiti.
- Fa'amatalaga i luma. Faailoga: fa'ama'aloga tumau i totonu o le va'a, lona mumu, le i ai o se aofaiga tele o le efuefu uliuli po o le sulfur uliuli, fufulu ulu masani.
Ma o ā fa'ama'i e ave ai tupe i pusi? O le mea moni, o le to'atele o tagata e pule i pusi o lo'o nonofo i le taulaga, talitonu pe afai e le alu le manu i le auala, ona le fefe ai lea o ia. E mafai e le parasite ona ulu atu i totonu o le fale i le tele o auala. Mo se fa'ata'ita'iga, e ala i le matala matala po'o mea a lē e ona. O fa'ama'i pipisi e fa'aaoga i tupe mama i lapisi atonu e eseese:
- Demodecosis (o tutusa faailoga e pei o taifau).
- Togi o cheyletiella. Fa'ailoga talafeagai: pa'u pa'u, pa'u o nisi vaega o le tino, foliga o manua.
- La'au a Cat. Faailoga: manu'a i luga o le tino ona o se fa'aauau pea o le tigā, pa'ū lauulu.
- Lyse ma'i (vaai fa'amatalaga o lo'o i luga).
- Fa'aaliga muamua (silasila i fa'amatalaga i luga).
E fa'apefea ona toso se pepa?
Afai e te le o mautinoa pe mafai ona e tosoina le parasite mai lou pa'u, o lona uiga, aveeseina atoa, e sili atu le le faia o lenei faiga i le fale, ae ia e alu i le falema'i lata ane. A mae'a, o fa'ama'i e mafatia i ai mama e mafai ona salalau i lona ulu.
E mafai ona e aveesea le toto sucker i meafaigaluega nei:
- Tweezersu fua;
- Pa'u lima;
- Se mālōlō faapitoa mo le su'eina o siaki mai le tino (e mafai ona e mauaina i le fale talavai).
E fa'apefea ona aveese sa'o le tick:
- Ua fa'amamaina le meafaigaluega i le ava malosi mo le fa'apalapala.
- O le malosi po'o le patipati e tu'uina latalata i le fa'amaoniga o le parasite.
- O le mite ua pu'eina ma fa'apipi'i fufusi.
- O le meafaigaluega e fesuisuiai e uiga i lona itu i le tasi itu.
- A mae'a ni nai avanoa, e ave fa'atasi le parasi fa'atasi ai ma le fa'amaonia.
Afai e leai ni auupega sa'o, ona mafai lea ona aveese le siaki i se filo faigofie. Ina ia faia lenei mea, fai se matasele i le pito o le filo ma tuu i luga o le mite. Ona tosoina lea o le vulu, malu lemu mai lea itu i lea itu.
O le a se mea e le mafai ona faia pe ae tosoina se siaki?
Ave ese le parasite mai le tino i le leai o se mea e le mafaia e ala i le fesoasoani a le sunflower po o isi suau'u. O fa'ama'iina e miti e mafai ona fa'asalalauina ma fa'atasi ai ma mea e fa'afouina ai le parasite ona o le fa'aaogaina o le suāsisi proboscis.
Aua le fa'aaoga mea nei:
- Mea manogi suamalie (mo se fa'ata'ita'iga, ammonia po'o petirolu);
- Fa'ailoga;
- Eseese mea manogi.
A'o aveese mai le siaki, aua le faia mea nei:
- E fa'alatalata le afi i le parasi;
- Fa'asese ese mai le mea faigaluega;
- Faaaoga se mea palapala eleelea;
- Raskvyrivat mite ma manua i se nila;
- Fa'asese le parataite ma ou tamatamailima.
O le a le mea e fai pe a uma ona toso ese mai le pa'u o se siaki?
Tusa lava pe o le a le taimi na aveese ai le parasa (e malamalama, pe a uma le taimi pe a mae'a), e fautuaina e fai taualumaga nei:
- I ni nai aso e mata'ituina ai le vevela ma le soifua manuia lautele.
- Mulimuli i le nofoaga na gase ai: pe o le fulafula, mumu, fula, ma isi.
- Vala'au i lau foma'i pe afai ua e maua se malaise po'o se siaki pe a uma se taimi umi.
- Ta'ita'i na vaila'au e faatonu e le foma'i.
Afai e te mana'o ia mautinoa o fa'ama'i na tauaveina e le siaki e le leaga mo oe, o lona uiga, e leai sou taimi e ma'i ai, e mafai ona e su'eina le toto. E na'o le tasi taimi e leai sona uiga. O nisi fa'ama'i e mafai ona iloa na o ni nai vaiaso pe a uma se feso'ota'iga le lelei ma le parasite.
Fa'afefea ona fa'aitiitia le lamatiaga?
Aisea e mafatia ai mite i fa'ama'i? E leai se tali i lenei fesili. Ae e le mafai ona e puipuia fa'ama'i pipisi. Mo lenei, o lo'o i ai le tele o fua puipui.
Laasaga lautele e fa'aititia ai le numera o siaki i se nofoaga patino:
- Togafitiga o le 'upega tafa'ilagi fa'atasi ai ma sauniuniga fa'apitoa fa'apitoa i le amataga o le tautotogo ma le fa'amoemoe o le fa'aumatia o tagata matutua ma tu'u fua.
- Fa'aleagaina o mea'ai ma meaola faalafua.
- Pa'u o vao maualuga (mutia vao ma vao vevela).
- La'uina o la'au pa'u na totoe talu mai le taumalulu.
- Totoina o ituaiga o laau totino o lo'o fa'aaogaina ai vaila'au, lea e fa'aaogaina ai siama. O se fa'ata'ita'iga o le Caucasian, Dalmatian ma Persian chamomile.
Fuafuaga puipui mo tagata
- Aloese mai le faaumiumi o le nofo i le vaomatua, i luga o le taufusi ma le mutia umi.
- Nofoaga e mafai ona avea ai ma ni mea'ai, asiasia le ofuina atoatoa (maualuga maualuga ma le fa'amalosi).
- Fa'aaoga meafaigaluega fa'apitoa ua mamanuina e fa'afefe ai pepa. O nei mea e mafai ona avea ma pulumu, fa'ata'ita'iga i luga o le mataupu faavae o tagata fa'atau, po'o le eletise eletise, fa'asaina o masini eletise faapitoa, fa'aleagaina le fa'alogoina o siama. E le maua i latou e le fa'alogo i tagata ma manu.
- A mae'a ona e savali i totonu o nofoaga lamatia, ia siaki ou lavalava ma lau pa'u.
Auala puipui mo manu
- Mai lea taimi i lea taimi, togafitia lau fagafao ma vaila'au fa'apitoa e fa'atau atu i vailaau fa'ato'aga ma faleoloa fagafao. O nei mea e mafai ona ufiufi, pulumu, pata ma vaila'au.
- Fa'aofu se pusi po o se taifau dog, o mea e fefefe ai ma fa'ailoga.
- A e sau i le fale, tilotilo solo i lau fagafao. E oo lava i totonu o le aai e ono iai ni mea e le pipii atu i se tamaloa, ae mafai i se taifau.
Ia mataala ma mataala i le natura, asiasia oe lava, o ou aiga ma meaola pe a mae'a ona e savali. Taimi faailoa ma aveesea le faasaʻo le a le faatupu se manua tele.
Similar articles
Trending Now