FaavaeinaSaienisi

Einstein le Nobel Taui mo le manatu o le aafiaga photoelectric

I le talafaasolopito o le lalolagi faasaienisi e faigata ona maua se saienitisi o le fua lava lea e tasi e pei o Albert Einstein. Ae peitai, sa le faigofie lona ala i le lauiloa ma le le aloaia. Ua lava le faapea na maua ina ua maea unsuccessfully filifilia le Nobel Taui Albert Einstein mo ia sili atu i lo le 10 taimi.

faamatalaga o soifuaga puupuu

na fanau mai Albert Einstein ia Mati 14, 1879 i le aai Siamani o Ulm se aiga Iutaia ogatotonu-vasega. galulue muamua i lona tama i le tuuina atu o mattresses, ma ina ua siitia atu i Munich tatalaina le mausali e faafesuiai masini eletise.

I le 7 tausaga na auina Albert i se Katoliko aoga ma lea i le aoga maualuga, o le taimi nei o loo tauaveina le igoa o se saienitisi maoae. E tusa ma lona vasega ma faiaoga, sa ia le faaali naunautaiga tele e aoao ma na togi maualuga le gata i le matematika ma le Latina. I le 1896, Einstein o le taumafaiga lona lua ulu atu i le Polytechnic o Zurich i le faiaoga o Aoga, ona sa ia manao e iu lava ina galulue e pei o se faiaoga o le fisiki. O iina na ia tuuina atu se taimi tele i le suesuega o teori eletise a Maxwell. E ui lava e le o vaaia o le tomai mataʻina Einstein sa le toe mafai, i le taimi o le faauuga, sa le manao i se tasi o faiaoga e vaai ia te ia e pei o lona fesoasoani. matauina saienitisi Mulimuli ane i lena i le Zurich Polytechnic ia obstructed ma māmā mo se tagata tutoatasi.

O le amataga o le ala i le lauiloa lalolagi

Ina ua uma ona faauu mai le aoga maualuga Albert Eynshteyn le mafai ona maua se galuega ma e oo lava matelaina i le fiaaai. Ae peitai, i le vaitaimi lea na ia tusia ma lomia faasalalau lana uluai galuega.

I le 1902, sa amata galue ai le saienitisi tele i le lumanai i le Ofisa pateni. 3 tausaga mulimuli ane, sa ia lomia faasalalau i le taitaiina o mekasini Siamani "faamaumauga o le fisiki" mataupu e 3, lea na mulimuli ane iloa harbinger o fetauaiga faasaienisi. I latou, sa ia faamatala le mataupu faavae o le talitonuga o relativity, o le teori quantum faavae mai ai mulimuli ane tulai mai le aafiaga photoelectric, teori a Einstein, ma lona manatu i luga o faamatalaga faafuainumera o lafo Brownian.

O le natura o fetauaiga o le manatu o Einstein

mataupu uma 3 a saienitisi, na lomia i le 1905 i le "faamaumauga o le fisiki", na avea le mataupu o le vevela paaga talanoaga. Manatu na ia tuuina atu i le nuu faasaienisi, e mautinoa tatau e aumai Albertu Eynshteynu le Nobel Taui. Ae peitai, latou te le vave ua aloaia i totonu o lio tau tomai. Afai o se vaega o le lagolagoina manino saienitisi le uo, na latou maua se vaega toatele o physicists oe, e pei experimenters, e manaomia le tuuina atu o le taunuuga o le suesuega o ni faataitaiga.

O le Nobel Taui

Lata i le maliu o le auupega lauiloa magnate tusia Alfred Nobel lona finagalo, e tusa ma lea na siitia atu ana meatotino i le Faaputugatupe Faapitoa. Lenei faalapotopotoga o le faia le filifiliga o sui tauva ma ua tuuina atu i le tausaga e taui tele tupe ia i latou oe "faaee le manuia silisili i tagata", le faia o se isi mea fou taua i le fanua o le fisiki, kemisi, ma physiology po o vailaau. I le faaopoopo atu, na tuuina atu faailoga i le foafoa o le galuega sili ona mataʻina o lomiga, ma saofaga foi i le tuufaatasiga o malo, o le faaitiitiga o le vaegaau ma le "uunaia o le maota le filemu."

I lona finagalo, e manaomia Nobel tulaga ese e leʻi aofia ai le filifilia o le sui tauva o latou ituaiga, ona latou te le mananao na politicized lona taui.

O le taimi muamua faailoga o le Nobel sauniga sa faia i le 1901. I le isi sefulu tausaga ua avea le manumalo o ia physicists mataʻina pei o le:

  • Wilhelm Roentgen ;
  • Hendrik Lorentz;
  • Pieter Zeeman;
  • Antuan Bekkerel;
  • Per Kyuri;
  • Mariya Kyuri;
  • John Uilyam Strett;
  • Philipp Lenard;
  • Dzhozef Dzhon Tomson;
  • Albert Aperaamo Michelson;
  • Gabriel Lippmann;
  • Marconi Guglielmo;
  • Braun Karl.

Albert Einstein ma le Nobel Taui: o le faaopoopoga o le taimi muamua

Mo le taimi muamua na e filifilia le saienitisi maoae mo lenei taui i le 1910. Lona "tanē pāpatisoa" manumalo i le Nobel Taui i le kemisi Vilgelm Ostvald. E manaia le mo 9 tausaga i luma o lenei mea na tupu, e leʻi gata ina ia Einstein e galulue. I lana ata sa ia faamamafaina o le manatu o relativity o se loloto faasaienisi ma le faaletino, ae le na faafilosofia finauga e pei ona taumafai lona taufaaleaga e tuuina Einstein. I tausaga mulimuli ane ai, puipuia pea Ostwald lenei manatu, sa toe tulei ai mo ni nai tausaga.

ua teena le komiti Nobel tau- sinio a Einstein, faatasi ai ma le faaupuga faapea e le o talafeagai le talitonuga o relativity tonu i se tasi o nei taiala. Aemaise lava, sa matauina e faapea ua talafeagai e faatali mo sili atu ona manino lona faamauga faataitai.

Po o, i le 1910, na tuuina atu ai le taui malosiaga Yanu der Van Waals, mo le derivation o le faamatalaga o le tulaga mo le kasa ma suavai.

Aitalafu i tausaga mulimuli ane

I le 10 tausaga na sosoo ai, Alberta Eynshteyna filifilia toetoe lava i tausaga uma le Nobel Taui vagana ai le 1911 ma le 1915 tausaga. I le taimi lava lea e tasi i taimi uma i le tulaga lelei o le galuega ua agavaa mo se taui lauiloa e faailoa mai le manatu o relativity. O lenei mea moni ua taitaiina i le mea moni e masani ona fesiligia e oo lava i le tupulaga, e pei ona sa tuuina atu le Nobel Taui e Einstein.

Ae paga lea, 3 o le 5 tagata o le Nobel Komiti sa mai i le Iunivesite Swedish Uppsala, ua lauiloa mo ona aoga faasaienisi malosi, lea sui ua faia laa tetele i le faaleleia instrumentation ma auala faataitai. e matua masalomia latou o theorists mama. Latou "tagata" e le o le na o le tasi Einstein. e leʻi tuuina atu le Nobel Taui i se saienitisi mataʻina Anri Puankare, ma maua ai Plank Maks i le 1919, ina ua mavae talanoaga umi.

gaseʻeleʻele la

E pei ona taʻua, o le toatele o physicists manaomia faamauga faataitai o le talitonuga o relativity. Ae peitai, i le taimi e le mafai lenei. fesoasoani Sun. O le mea moni e faapea i le poloaiga e faamaonia le sao atoatoa o aʻoaʻoga a le Einstein sa manaomia e valoia le amioga o se mea faitino ma se vaega tele tele. Mo lenei faamoemoe o le la fetaui lelei. Sa faia le tonu e iloa ai le tulaga o fetu i le taimi o se gaseʻeleʻele la, lea na faia ia Novema 1919, ma faatusatusa i latou i le "masani". Iʻuga sa e faamaonia po o le le faamaonia le afioaga o le faaleagaina spatio-faaletino, lea e mafua mai i le manatu o relativity.

faagaeetia na faatulagaina i luga o le mataupu faavae o le motu ma le tropics o Pasila. Fuafaatatau faia mo le 6 minute seia oo i le gaseʻeleʻele umi, na suesueina e Eddington. O le taunuuga, manatu masani a Newton e uiga i le va inert mafai ma tuuina auala e Einstein.

aloaia

Le 1919 sa i ai se taimi o le manumalo o Einstein. E oo lava Lorentz, o le sa auai i lona manatu i le le talitonu, iloa lo latou taua. Taimi e tasi ma Niels Bohr ma le 6 th e isi saienitisi, o le sa i ai le aia tatau e filifilia ai paaga mo le Nobel Taui, sa ia tautala e lagolago Alberta Eynshteyna.

Ae peitai, i faiga faapolotiki faalavelave. E ui lava e manino mai e le sili ona faamamaluina filifilia - Einstein, o le Nobel Taui i le fisiki i le 1920 na tuuina Sharlyu Eduardu Guillaume mo suesuega o ni faaletonu i alloys ma uamea limasene.

E ui i lea, o le finauga faaauau pea, ma sa manino lava o le a le malamalama i le nuu lalolagi pe afai o le saienitisi tuua e aunoa ma se taui lelei tatau ai.

O le Nobel Taui ma Einstein

I le 1921, o le aofaiga o saienitisi na faatuina le candidature o le foafoa o le aʻoaʻoga o relativity, taunuu i lona tumutumuga. Mo Einstein palota 14 tagata ua aloaia le aia tatau e filifilia ai sui tauva. O se tasi o tagata e sili ona malosi o le Sosaiete Royal Swedish Eddington i lana tusi faatusatusa e oo lava ia te ia e Newton ma fai mai o ia ua sili mamao atu lona tupulaga uma.

Ae peitai, o le Nobel Komiti talosagaina ina ia faia se aoaoga e uiga i le taua o le le manatu o relativity Laureate i Faafomai mo le 1911 Alvar Gullstrand. O lenei saienitisi, o se polofesa o le fofoga i le Iunivesite o Uppsala, ma faitioina malosi iloa tusitusi a Einstein. Aemaise lava, ia finau o le punou o le le mafai ona manatu utupoto malamalama a le suega moni o teori Alberta Eynshteyna. Sa ia uunaia foi le e mafaufau i faamaoniga o le iloiloga ua faia e tusa ai o le taamilosaga o le mekuli. I le faaopoopo atu, e le o aemaise outraged e le mea moni e mafai ona eseese le umi o le ituaiga fua e faalagolago i ai pe le o le matau gaepu, ma le saoasaoa ma lea na te faia ai.

O se taunuuga, Einstein le Nobel Taui i le 1921, e le i tuuina atu, ma sa tonu ai ia i se tasi taui.

1922

fesoasoani vagana fofoga Nobel Komiti physicist Karl Vilgelm Oseen mai le Iunivesite o Uppsala. Na faaauau mai i le mea moni e faapea e le afaina, ona o lea e maua Einstein le Nobel Taui. I lenei tulaga, sa ia fautuaina ai ona tuuina atu "mo le mauaina o le tulafono o le aafiaga photoelectric."

fautuaina foi Oseen tagata komiti i le taimi o le sauniga o le 22th na tuuina atu e le gata Einstein. O le Nobel Taui i le tausaga ao lumanai ai le th 1921 na tuuina mai le ala e lenei o le avanoa e faamanatu ai le ausia o saienitisi lua. O le manumalo lona lua o Bohr Niels.

misia Einstein le sauniga aloaia o le Nobel Taui. Lana lauga na ia saunoa ai mulimuli ane, ma sa tuuto atu i le manatu o relativity.

Ua outou iloa le mea e maua Einstein le Nobel Taui. ua faaalia i le taimi o le taua o le mauaina o le saienisi i le lalolagi o le faasaienisi. E tusa lava pe sa le tuuina Einstein le Nobel Taui, o le a lava e alu i lalo i le faamaumauga o le talafaasolopito o le lalolagi e pei o le tagata na suia ai e le sui o le tagata e uiga i le avanoa ma le taimi.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.delachieve.com. Theme powered by WordPress.