FaavaeinaFAQ aoaoga ma le aoga

E toafia senitimita po o inisi Mafai Thumbelina e faaipoipo i se tamaitiiti-ma-lima?

O le taimi ae ou te lei mafaufau i le tele o se tasi senitimita inisi. Bypassing le faiga i aso nei e masani ai. Ae ona fai atu lea faafuasei le afafine, "Babul ma o ai e sili atu - Boy lima matua ma Thumbelina? Ma afai latou te i ai i se tala faʻataulāitu, e mafai ona faaipoipo? ". O le mea moni, ou te talotalo lona puna filemu-paʻi, ma mafaufau pea i ai. Ma le moni, o le sili atu? Ma i le tulaga lautele - e faapefea le tele o senitimita i inisi?

Na o lona tu atu se taimi e saoloto, sa amata ona ou rummage e ala i le Initoneti. Ma naryla le tele o mea mananaia! E liliu atu o le upu "inisi" mai ia i tatou mai le Netherlands. O lona uiga o se isi lava mea nai lo o le "le vae matua". O lea, o lona uiga o Thumbelina o le tele o le a lima matua, ma le tama limamatua Tom - na o se tamatamai lima laiti? Ma sa oo lava teisi itiiti ifo le tamaitiiti teine laitiiti? Ae peitai, ia manatua i tala faʻataulāitu a Andersen sa taʻu atu i na faia o ia e le tina o se moega o lama atigi ... O se mea iinei e le fetaui!

Ioe, o le a le faamatalaga saʻo! Inisi, ua taʻua o le o le umi o le lima matua, ma lona lautele. o le anini atoa lena! Ma o aso nei, ua manatu e faapea e tutusa 2,54 senitimita se inisi. I se isi ala, e foliga mai o senitimita o 0,3937 o se inisi. Ma e mafai ona faatusaina oo lava i se inisi e se vae, foi, sa le fua o le umi. O lea la, o se inisi e faapea - o le vaega e sefululua o le a vae. Ma afai e te faateleina 2,54 cm ma le 12, tatou te maua le umi o le vae. O 30,48 cm.

Ae i le ala na ou maua mai manaia faamatalaga e le o taimi uma o le tele o se senitimita inisi e pei ona manatu i aso nei. Talu ai ona o le lautele o lou lima matua - e fai si aiga le taua, o tagata e eseese uma, ma tamailima mafiafia eseese uma. Mo srednestaticheskogo tulaga matutua ave le tagata, ma aumai ai le tulaga faatonuina.

E na o le tasi i le atunuu i tausaga eseese sa ou maua ai ituaiga eseese inisi. Mo se faataitaiga, i Austria-Hanikeri, o le mea ua taʻua o "inisi Viennese" e tutusa 2.63402780 vaai. Ma le "Gagana" po o le "inisi malo", o le mea moni, ei ai ona aa i le Egelani puaoa. Ia Mate le tele senitimita inisi le Igilisi?

Ioe, ua motusia Egelani faamaumauga uma o variability i lenei tulaga. Seʻi manatu, e liliu mai, o se 1819 o loo manatu i ai e tutusa ma 2,54004380 inisi cm. Peitai, talu mai le 1895, ua suia tulaga faatonuina, sa amata ona latou e mafaufau i se fuataga o le umi e tutusa ma 2,53999780 cm. Umi lenei seia oo i le 1922. Ona, inisi a itiiti faaitiitia, sa ulufale atu i totonu 2.53999560 cm. Ina ua uma ona toe o lona faaitiitia le 10 tausaga e 2,5399951 vaai. Ma o le 1947 dpi lava avea itiiti nei ia 2,5399931 cm. E na o le i le 1958 avea lenei ata po o le a manatu i ai i soo se mea - 2,54sm. Ma e le suia atili seia oo o ia i Egelani.

Pe e te iloa le tele o senitimita e inisi i Siamani? O iinei o loo i ai se fenumiai atoatoa, inisi i vaega eseese o le atunuu e ese. Mo se faataitaiga, i Bavaria, e tutusa i le 2, 432 160 cm. Ae o loo i ai le mea ua taʻua o decimal inisi, lea e aofia ai 2,9185920 cm. I Perusia, ei ai se inisi masani foi talu mai le 1755, e tutusa ma 2,61545 cm. O sila i le 1816 i le faagasologa o le decimal tutusa 3.766250 cm. i Baden tauaveina talu mai le 1810 e faapea o se inisi i le 3 cm, ma i konifeterasia o le Rhine, o ia o tutusa ma 2,61541 cm. i Saxony, e aofia ai 2.360 cm.

E toafia senitimita i se inisi i Quebec? I le tele e, ma i le Farani - 2.7070050 cm, faatasi ai ma faaaogaina i Quebec sa i ai i le 1985.

I Sepania, i Mekisiko ma i le Rio de la Plata, o lenei fua o le umi o le isi igoa - pulgada. Ma afai e i Sepania o loo i ai 2,32166 cm i Mekisiko -. A 2,32780 cm i Rio de La Plata 2.547 cm ulu atu i le pulgada, o lona uiga, 1 inisi.

ua taʻua o le inisi Saina "Cun" ma e tutusa ma le tasi vae tolu o decimeter, po o le 3.333333 cm Iapani -. Valaauina le "Pese", o se tamai itiiti ifo i le faa-Saina, ma o le 3.0 cm.

O se manaia le mea moni e faapea i le sa itumalo Baltic ai faʻatasi faiga eseese se tolu o le umi, e taʻua inisi: Riga - 2.240 cm, Courland - 3.360 cm, ma Revel - 2,67150 cm.

I Polani, Rzeczpospolita ma le Duchy Tele i le Lithuania sa le fua o le umi: oo atu i le 1819 - Tuai Polani, i ni isi upu - inisi pale, lea sa tusa ma le 2,48sm; mai le 1819 i le toetoe lava o le 1849 sa taʻua o le Silesian, Wroclaw po Breslau, equaling 2,7420 cm I le taimi lava lea e tasi alu i novopolsky -.. 2,40 cm, ma starolitovsky - e uiga i 2,70761 cm.

inisi Amerika talu mai le 1866 faatusaina 2,5400005080 cm, ma i le 1958 na avea ai e tutusa ma le 2.540 cm.

o le fai atu, leai se mea na lē sili 3.3 cm le mea lea, ma sa Thumbelina e uiga i lenei tuputupu ae - .. Mai 2.3 cm e 3.3 m lea o le ai? I totonu o lenei faafitauli o le le lava o se isi - tatou te le iloa ai le tamatamai lima pe na o vaega uma o le vavae ese tina matua i se tala e uiga i se tamaitiiti-ma-tamatamailima. Afai uma, ona fai lea o tau Thumbelina i lona pute, ma afai e le liliu mai pepe na phalanx tasi - e le o le filifiliga sili ona lelei! Lea o le tagata faʻataulāitu-tala e toetoe lava o le maualuga lava lea e tasi! Ma afai latou te fiafia faafuasei le vaaiga o le tasi i le isi, e mafai foi ona faia se ulugalii faaipoipo tele.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.delachieve.com. Theme powered by WordPress.