News ma SocietyEkonomi

E faapefea le tele o atunuu i le EU? O le faavae ma le talafaasolopito o le faalapotopotoga. UK ma EU

E faapefea le tele o atunuu i le EU? Pe a le Iuni ma o le a le faamoemoega na faatuina? Aisea ua faamoemoe le UK e ese mai le faalapotopotoga? e mafai ona maua tali i nei fesili uma i lo tatou mataupu!

Amataga ma le talafaasolopito puupuu o le Union

O le Iuni a Europa (EU) - o le faatasiga e le gata faaupufai, ae faapea foi le tamaoaiga. I le tuaoi o le aiga e uiga i le 500 miliona tagata. Ae i le tulaga o le tamaoaiga, o le EU - E 23% o le tamaoaiga lalolagi. O lea la, o le Iuni o se tasi o le au taalo tetele i le maketi planetary.

ua matauina pea lava pea le tulaga i soʻofaʻatasiga ma atiina ae i Europa. Aemaise talafeagai amata nei manatu ua mavae le Taua Lona Lua a le Lalolagi, ina ua faia e faalapotopotoga faava o malo e pei NATO ma le Aufono a Europa.

O le taimua lava i le mafai ona manatu faavaega o le Iuni a Europa i le 1951. Ona setete tutoatasi le ono faia o se faalapotopotoga - o le Europa koale ma Steel Community. O lenei o le uluai EU Tagata o le Setete (Belgium, Siamani (e lē aofia GDRs), Luxembourg, o le Netherlands, Italia ma Farani). Ae peitai, sa mama o le tamaoaiga o lenei sini tuufaatasia i le natura. Mulimuli ane, ua faavaeina nei setete lava o se isi faalapotopotoga - o le Europa Community Tamaoaiga (faapuupuu - EEC).

Na faasolosolo malie, ua liua le nuu i le Union o setete Europa, lea ua lauiloa i le lalolagi atoa e ala i le acronym EU. Faaletulafono, ona sa faavaeina i le 1992, ina ua mavae le sainia o le auai atunuu mai le Feagaiga Maastricht.

E faapefea le tele o atunuu i le EU i aso nei?

I le faagasologa o le faalauteleina o le tuaoi o le Iuni a Europa e mafai ona faailoa valu galu. I le 1973, i le ono setete-faavaeina sa auai o le Europa koale ma Steel i Denmark, Aialani ma le Malo o Peretania i le 1981 - Eleni, i le 1986 - o atunuu e lua o le Iberian Penisula (Sepania ma Potukale). I le 1995 o le aupito lelei "aiga Europa" ulu Austria ma le atunuu Scandinavian: Suetena ma Finelani.

Ae peitai, o le na tupu galu sili ona taua o le faalauteleina EU i Me 2004. Ona, i le tuufaatasiga o le Union ulufale faʻatasi 10 atunuu tutoatasi (Hanikeri, Czech Republic, Slovakia, Polani, Slovenia, Kuperu ma Melita, faapea foi ma le setete Baltic tolu). I le 2007, na tuuina atu i le tuaoi EU le Balkans (tagata o le faalapotopotoga na avea Romania ma Bulgaria, ma i le 2013 - foi Croatia).

E faapefea le tele o atunuu i le EU, o loo i ai i aso nei? tagata uma o le faalapotopotoga e 28 setete (i le faafanua o loo i lalo o loo faailogaina i lanu moana). E taua le matauina e le oi latou uma ua i ai i le mea ua taʻua o sone euro.

O le fuafuaga EU e faaauau pea ona faalautele i le itu i sasae ma le itu i saute-sasaʻe. O le mea lea, e fai atu le auala tonu toatele o le a atunuu i le EU i ni nai tausaga - e le mafai. I le taimi lea i le taimi, o le isi sui tauva ona talafeagai mo accession i le tagata tomai faapitoa EU mafaufau Bosnia ma Herzegovina.

Tamaoaiga ma le faitau aofai o le EU

508 miliona tagata e nonofo i totonu o le Iuni a Europa (e pei o le 2015). E tatau ona matauina e maualalo le tuputupu ae le faitau aofai o le lalolagi i le atunuu tagata EU. O le aofai moni o le tuufaatasia tagata faateleina ona inflow o tagata fāi mai toaaga (uma faaletulafono ma faasaina).

Le aofaiga o le tamaoaiga Union ua telē tele - le toeitiiti $ 15 trillion! EU - o le fanua faʻatau atu aupito tele i le lalolagi ma faaulufaleina mai o oloa eseese.

Ia Ianuari 2002, ua faaaogaina le setete tagata EU se tupe e tasi - o le euro. O aso nei o loo faaaogaina na o le 17 th atunuu Union (mai le 28).

UK - se tagata EU. le a le umi?

o Peretania o se sui o le EU talu mai le 1973. Talu ai nei, peitai, David Cameron (Palemia o le Malo) fetalai mai ai le agavaa mo le tulaga o le atunuu o le Union. A referendum i lenei mataupu e mafai ona faia i le 2017.

O se faamatalaga e tatau ona manatu Cameron o se tasi o folafolaga tauiviga o le faautauta Party, ia agai foi. I le faaopoopo, e pei o faamatalaga, e tusa ma tagata tomai faapitoa, e fesoasoani i le UK "fetuunaiga" mo ia lava nisi o le fiafia i le taitaiga EU.

Tusa ai o se faiga palota talu ai nei faia i lenei mataupu, e na o le 36% o Britons manao lo latou atunuu i fafo o le faatulagaga EU.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.delachieve.com. Theme powered by WordPress.