FaavaeinaAoga maualuga ma aoga

Derivation o fuafaatatau o le saosaoa o le malamalama. Tulaga faatauaina ma le mataupu o le

Mai le aso aoga, ua tatou iloa le saosaoa o le malamalama, e tusa ma le tulafono a le Einstein - o se tumutumu ua matua lofituina i le atulaulau. O le mamao mai le la i le lalolagi pasia le malamalama i le 8 minute, ma o loo siomia ai le 150 miliona km. Ina ia Neptune faatoa oo mai ina ua mavae 6 itula, ae o le vaʻa lugalagi e tausaga e faatoilalo mamao faapena. Ae le o tagata uma na te iloa e mafai ona mātalasi tele e faalagolago i le taua o le saoasaoa i luga o le siosiomaga lea e pasia le malamalama.

saosaoa o le malamalama Fua Faatatau

O le iloaina o le saosaoa o le malamalama i vacuo (c ≈ 3 * 10 8 m c \), o se tasi e mafai ona fuafuaina i isi ala o faasalalauga, e faavae i luga oa latou lisi o refraction n. O le fua faatatau o le saoasaoa o le malamalama tutusa tulafono masini o le fisiki, ae, i le faaaogaina o le faaiuga o le mamao le taimi ma le saoasaoa o le mea faitino.

Mo se faataitaiga, tatou ave se ipu lona faasinoupu refractive e 1.5. E tusa ma le fua faatatau o le saoasaoa o v malamalama = c \ n maua lena saosaoa i le a tuuina mai auala e tusa ma le e tutusa ma le 200,000 km s \. Afai e te faia se suavai, e pei o le vai, o le saoasaoa o propagation o photons (fasimea o le malamalama), e 226 000 km \ s ma se faasino upu refractive o 1,33.

O le fua faatatau o le saoasaoa o le malamalama i luga o le ea

Air - lenei o le Aso Lulu foi. O le mea lea, ei ai se density opitika mea ua taʻua. Afai photons i se lagona gaogao te le feagai ma faafitauli i lona ala, o le siosiomaga, latou te faaaluina se taimi i luga o le excitation o le fasimea o atoms. O le denser le auala, o le fiafia e sili ona o le tele o le taimi e faaalu i lenei. Le faasino upu refractive (n) i le ea e tutusa ma 1,000292. Ma e le o lava le agai ese mai le tapulaa o le 299.792.458 m / s.

pulea e saienitisi Amerika faatelegese le saosaoa o le malamalama e toetoe lava o le atoatoa. Sili atu nai lo 1/299 792 458 sekone. e le mafai ona manumalo i le saosaoa o le malamalama. O le mea e faapea o le malamalama - galu o le tasi lenei eletise, faapea foi X-ave, galu leitio po o le vevela. Na pau lava le eseesega o le eseesega i le va o le wavelength ma taimi.

O se manaia le mea moni o le le lava o le vaega tele o le photon, ma faailoa mai ai le leai o se taimi lenei mo se vaega itiiti o tuuina mai. Faaupuga faigofie, mo se photon, na fanau mai i ni nai miliona po o le faitau piliona o tausaga ua mavae, e itiiti ifo nai lo a lona lua o le taimi.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.delachieve.com. Theme powered by WordPress.