Soifua maloloina, Faamai ma Tulaga
Vomiting, fiva ma le manava i se tamaititi 2 tausaga. Fa'afefea ona fa'amalie lona tulaga, o le a le mea e fai?
Faasuati ma le manava tatā i se auga tama e le aunoa o so o se faamai. Ae maise lava matua o tamaiti laiti latou te le iloa pe fa'apefea ona fa'amatalaina e faaopoopo atu i fa'amaoniga o lo'o i luga o le ma'i e popole tele ia i latou.
Ae sili atu le matautia, o le fula ma le manava i se tamaititi e 2 tausaga le mafua'aga o le manavaina o le tino o le pepe, ma amioga sese a matua e mafai ona o'o atu ai i se fa'afitauli i lona tulaga.
E uiga i le auala e amio ai i le tulaga o le manava, vomiting ma le fiva i tamaiti, faapea foi ma mafuaaga o nei faailoga, o le a tatou talanoa mulimuli ane i le tusiga.
Fa'ai'uga o le manava i se tamaititi
E pei ona faaalia e le tamaititi, vomiting, vevela ma le manava i se tamaititi e masani lava o faailoga o se ma'i pipisi. O le isi, o le a tatou lisiina na'o ni nai fa'ama'i pipisi e masani ona a'afia ai fa'atasi ai ma fa'amaoniga tutusa.
- Adenoviral fa'ama'i. O le nofoa e pei o se manu, o lo'o i ai le tele o le taoto ma le vomiting. E le gata i lea, e popole le tamaitiiti e uiga i le susu, talema o le isu ma fa'aaliga o le fa'alogo. Ole siama pito sili ona ogaoga e tupu i tamaiti ile ono masina.
- Toto. Faatasi ai ma lenei siama, o le tamaititi o loo i ai se manava lanumeamata, faatasi ai ma se fefiloi o siaki ma le tele o vai. Gagana o le pepe e masani lava ona ufitia i se ufiufi papae, a tiga le ulu ma cramps i le manava. O le gasegase ua fa'aitiitia. I faamaʻi vave aafia pepe ma le vevela maualuga (e oo atu 39 ° C). I le auala, e masani lava ona tupu pe tusa o le aso ao lumana'i le fa'ama'i o le tamaititi na fa'aaogaina le susu.
- Salmonellosis. Faatasi ai ma le atina'eina o lenei ma'i, o le amataga, e pei o se tulafono, e afaina. E sau faatasi ma le tele o vomiting, tiga ogaoga ma le afaina. Ua avea le nofoa ma lanu meamata, matagofie ma le le fiafia. E afaina mai le fa'aaogaina o le le lava o le aano o aano o manu po o fuamoa o pato ma geese.
- Esherichiosis. toe le siama faaalia faasuati, bloating, faapea foi ma se tulaga patino o feces - avea slimy, moli, ma inclusions whitish i le tulaga o lumps. I le tamaititi o lo'o fa'aalia le fa'amalaloina.
E fa'afefea ona a'afia le tino i le tino o le pepe?
Afai ei ai le tausaga a le tamaitiiti, o le manava ma le vomia e avea ma se suega ogaoga mo lona tino. Ioe, ma tamaiti matua atu ua afaina tele i lenei tulaga.
O le tele o taimi, siama o siama, siama po'o le sigi e ulu i totonu o le tino ma fualaau faisua ma fualaau aina po'o vai inu, lea, mo se faataitaiga, o lo'o i le gutu o le pepe pe a aau i se vaituloto. O anufe, lea e tipi ai nifo, masani ona taumafai e togi se malosi malosi i gomu ma so'o se mea na lafo i totonu o le gutu.
E pei ona e va'ai, e leai se mea fou i lenei fa'amatalaga. Ae ui i lea, o fa'ama'i pipisi ma le manava ma le vomiting e le o se mea e seasea tupu. Ma o le tausisia o le tumama e lei avea ma se tulafono e le maluelue.
I le tamaititi tausaga: manava manava - o le a le mea e fai?
Fa'alagolago i le mafua'aga na mafua ai le ma'i o le ma'i, o le manava manava na fa'aalia i tamaiti e ta'isa'i tausaga ta'itasi ma i latou matutua.
- E mafai ona avea ma ni meainu vai, e pei lava o le mush, fa'atasi ai ma la'au o sulugatiti, toto, tulei ma se manogi manogi.
- O nisi taimi e maua mai ai se fa'asologa tutusa, ma i totonu o ni vaega vaaia o meaai e le'i fa'aaogaina.
- Ma o nisi taimi o fecese e avea ma vevela ma susulu, e matua fufuluina le pa'u o le tama ma mai puipui o le ulo.
Pe a talanoa atu i se tagata tomai faapitoa, ia mautinoa ia ta'u atu ia te ia pe na faapefea ona vaai foliga o le pepe ina ia mafai ai e le fomai ona iloa sa'o. A uma mea uma, mo se fa'ata'ita'iga, afai ei ai se tausaga a se tamaititi, o le vevela ma le manava fa'apitoa i se tui o le toto e mafai ona talanoa e uiga i le i ai o le liona o le manua lapoa ma se ma'i pipisi po o le E. coli - lea e sili ona matautia mo le soifua maloloina o le pepe.
O le tuufaatasiga o faailoga e mafai ona fai mai tele
O se pepe e tasi le tausaga le matua ma tamaiti matutua e masani lava ona foliga le mautu ma teuteu. Ae peita'i, o fa'amaoniga e tasi o le le lava o le susu e le tatau ona fa'alavelave tele ai matua, aemaise lava pe a le maua e le pepe le vevela, ma le manava manaia e le sili atu i le 3 aso.
Ae afai o lau tama ei ai le tausaga, manava manava, vomiting, fiva ma tiga o le manava - o se taimi lea mo suesuega ogaoga ma togafitiga. Ina ua maea uma, e oo lava i le manava tatā i le tuufaatasiga ma le tiga lona manava e mafai ona faaalia ai appendicitis le pepe po o colic Fatugao. I le auala, tutusa lava faailoga e mafai ona fa'aalia i pancreatitis po'o i le amataga o le fa'alavelave o le tui.
O le taimi e fai ai fuafuaga e matuā talafeagai lava
O le televave o le tali atu a matua i nisi taimi e mafai ai ona suia le ala o ma'i o le pepe. I le tulaga o le manava manava i se tamaititi e lua-tausaga le matua pe sili atu ona matua e aliali mai i tulaga o lo'o lisi atu i lalo, e tatau ona fa'afeso'ota'i vave se foma'i:
- Tou te masalomia le oona i mea'ai vevela po o pulou;
- Faatasi ai ma le manava o le tamaititi, o le vevela na maualuga i luga o le 38 ° C;
- O le vavalalata e fa'atasi ma se tiga matuia i totonu o le manava;
- O le maliu na aliali i le taimi o se malaga i se atunuu ma se mafanafana;
- Sa ia faatoilaloina tagata uma o le aiga;
- O le tamaitiiti o lo'o i ai se vaivaiga malosi, e faigata ia te ia ona manava ma foloina;
- O le ma'itaga taua e iloagofie (pupula o mata, pepe tagi e aunoa ma loimata, e matua pogisa po o leai foi);
- Yellow skin skin ma mucous membranes o mata;
- I le pa'u o le manava manava ua tu'uina atu.
O le tasi foi, o faailoga o lo'o lisiina i luga o fa'amaoniga matuia e mana'omia vave togafitiga faafomai!
Tulafono lautele mo le le atoatoa o le manava
E tusa lava po o ai e aafia i le faama'i, o se tamaititi e tasi le tausaga, tamaiti e lua-tausaga le matua poo le tamaititi 3 tausaga, manava, vomiting ma isi faailoga o le malaise e manaomia ai ia lava amioga i le vaega o matua.
O le mea muamua lava e tatau ona fa'amalosia ai oe o le tau faasaga i le fa'amalaina, aemaise lava le matautia mo tamaiti o tausaga muamua o le olaga. Ma ia manatua pea o le la'ititi o le mamafa o le pala, o le vave ona o'o mai. O lea, ia mautinoa e maua ai le vai i le tino. Ina ia faia lenei mea, ia fa'aaoga fofo sauniuni ua saunia i vaifofō ("Regidron" po'o le "Tagata Ta'ita'a Mata'ita'a"). Pe fai i le fale.
Ina ia faia lenei mea, sasaa se sipuniti i totonu o se lita o vai ua kukaina e aunoa ma se pa'u o le masima ma fa'aopoopo 4 i le 6 tsp masima. Suga (o lenei fofo ua teuina mo le sili atu ma le aso).
A'o le'i o'o mai se foma'i, aua le tu'uina atu i le tamaititi se fofo mo le fesuiaiga, ina ia le fa'afefe le fa'aalia o le ma'i ma e le fa'alavelave ai i le fa'amaoniga sa'o.
O le a le mea e le mafai ona tu'uina atu i se tamaititi ua manava?
O le pepe i se tamaititi 2 tausaga po'o se isi matua e le faatagaina e avatu ia te ia o se mea inu suamalie suamalie, sua o fualaau suamalie, soda. O susu susu ma moa moa e le taliaina.
E leai se mea e le faia ai ni sauniuniga o le enzyme e pei "Festal". O lenei mea e mafai ona fa'aleleia ai le manava, aemaise lava pe afai o le tamaititi o lo'o i ai se fa'ama'i viral. Aua nei sasaa atu i le pati masi - i lalo o lona aafiaga o se mea e gaosia ai le feces, lea e puipuia ai mea o le iniseti mai le tuua, lea e mafai ona matautia.
O le mafua'aga o le manava manava e mafai ona avea ma ave vaila'au
O tina o ona po nei ua leva ona latou iloa e le aoga le mafuaaga e leai se aoga o mafuaaga e avatu ai i tamaiti. Talu ai ona o latou, ao faia ni fa'amanuiaga le mautinoa, e mafai ona mafua ai le tele o taunuuga le lelei. O le mea moni, faatasi ai ma meaola laiti-o meaola fa'ama'i latou te fa'aumatia ma a'afia ai siama, mo se fa'ata'ita'iga, i latou e auai i le faagasologa o le ga'oina. O lenei mea e tau atu i faaaliga o le dysbiosis.
O le manava o lo'o fa'aalia i se tamaititi pe a fa'ama'i vailaau e avea ma su'ega fou mo le tino, e puipuia ai o ia mai le toe manuia lelei pe a mavae le ma'i ma atili fa'avaivaia.
O le mea moni e fa'apea, faatasi ai ma feeseesea'iga i ia tulaga, e tele minerale, vitamini ma isi mea fa'apitoa e fa'aaogaina, e le a'afia ai le tulaga o le metabolism o le tamaititi. I le auala, o le dysbacteriosis i le tali atu i le aveina o vailaau oona i fanau e atiina ae le tele o taimi nai lo tagata matutua, ma o le taunuuga o le le atoatoa o la latou tino.
E faapefea ona taulimaina le faafitauli?
Le mea e fai pe afai o lau tama ei ai le manava tatā ina ua uma fualaau? I le tau faasaga i lenei faailoga, o le a fesoasoani nisi tulafono faigofie.
- Tu'uina le pepe i mea'ai talafeagai, fa'amalo mea inu ga'o mai le mea'ai, fa'apea fuala'au ma fualaau 'aina, meaai ga'o, suamalie ma susu.
- Tuu atu ia te ia le tele o le malosi e mafai ai ona toe faafoi lona leiloa.
- Le fesoasoani sili ia te oe e mafai ona e maua mai ai ma ni susu mai laau o St. John's wort, fennel, mint poo le immortelle. O le a latou taofi le manava ma fesoasoani e fa'amalolo le mumu o le mucosa o le intestinal.
Ma mo le lumana'i e tatau ona manatua e amata ona ave vailaau fa'ama'i, ma fa'afuase'i ona taofi pe suia se vailaau i se tasi e aunoa ma fautuaga a le foma'i ua le taliaina! I le auala, o le tu'ufa'atasia o vailaau fa'asa'i ma mea fa'apitoa ("Hilak-forte", "Linex", ma isi) o le a fesoasoani e aloese ai mai le dysbacteriosis ma fa'apipi'i ai le mana'oga i meaola laiti aoga.
O le a le lanu meamata o feces i se tamaitiiti?
Ae afai e le'i ave e lau pepe ni vaila'au, ma o lona nofoa e fa'ama'a, ma ioe e o'o lava i le lanumeamata, pe fa'apefea ona i ai i lenei tulaga? O a mafuaaga o le manava i lenei tulaga?
E masani lava o se setete faapena e le afaina ai ia lava. E pei ona ta'ua i luga, i tamaiti laiti, e le o lava le faagasologa o le 'aina o otaota, ma e ta'ita'ia ai le mea moni e fa'apea, o so'o se suiga i le masani ai e mafai ona mafua ai le le atoatoa o le tui. O le lanu o lea mea e masani lava ona fa'alagolago i oloa e aofia ai i le lisi o pepe. O le mea lea, la'au, salati, ga'o, mea'ai, broccoli e mafai ona valivali ai fe'au a lau pepe, i le taimi lava lea e suia ai lona tulaga tutusa. Ma afai o le tamaititi e to'a ma fiafia, e le tatau ona e popole.
Afai e maua e le tamaititi le manava lanumoana e sau faatasi ma lagona, mumusu e ai, moe lemu, e tatau ona e su'esu'eina e se foma'i. E matuā lamatia lava le tulaga o lo'o i ai nofoa i totonu o le nofoa, ma o lona sogisogi ua fa'aaogaina.
E fa'apefea ona malamalama pe a fesoasoani le togafitiga fa'asoasoaina?
Tetele i se tamaititi 2 tausaga po'o se isi tausaga la'itiiti, pei ona e malamalama i ai, e mana'omia se foma'i. Ae o le togafitiga ua faatonuina ia i latou e mana'omia ai lau pule.
Afai e sili atu le malosi o le pepe, e fa'anofoina o ia, ma vomiting ma manava manava e fa'aaliali fa'afuase'i pe leai atoa, ona fesoasoani lea i togafitiga.
I le tulaga pe a fai e le o matauina faailoga o le pa'u o le manava ma le vomiting i le aso, ma ua amata le lelava ma le moe o le pepe, e le aoga ia togafitiga mo le lumanai.
Fa'aauau pe fa'afefea ona fa'aitiitia le manava i lau pepe
Ou te toe manao e toe fai mai o fa'amaoniga o le fa'ama'i e afaina ai le tama (1 tausaga) - manava, fiva, vevela ma le vomia, o taimi uma lava e mafua ai ona vala'au se foma'i. I lenei tulaga, o matua ma tamaiti e ta'i tausaga le matutua, ma tamaiti matutua e tatau ona to'a ma nofouta.
- Aua e te taumafai e togafitia oe lava (aemaise o vailaau fa'ama'i), aua le taofi le manava fa'apitoa i soo se tau.
- O le diarrhea o se gaioiga o le tino e fa'amoemoe e fa'aumatia mea leaga, ma o le mea autu e le o le fa'atagaina o le tino e fa'aitiitia le suavai.
- Taofi le na'o se vai inu ma le manava, ae na'o le mae'a ona talanoa i se foma'i.
Ia soifua maloloina!
Similar articles
Trending Now