FaavaeinaTala

Viko Dzhambattista: talaaga ma galuega

O le faavaeina o le suesuega o le faagasologa o le tala faasolopito, le faifilosofia Italia o le afa lona lua o le sefulu ono ma le muamua - senituri lona sefulu fitu, o le mataupu autu o lenei mataupu. faamatalaina Vico Giambattista i le talafaasolopito atoa e avea o se faagasologa providential ma le faamoemoega, i le mea e atiina ae nuu taitasi i le taamilosaga o le vaitaimi e tolu - o le paia (pe e le ae maua le tulaga, o le mana uma o le au faitaulaga), o le toa (pe afai o le tulaga i le lima o le aristocracy) ma le tagata (pe afai ei ai ni a Malo Faitupu sui, o se malo faitele faatemokalasi).

talaaga

faifilosofia Neapolitan Viko Dzhambattista ma saienitisi fanau mai ia Iuni 1668 i se aiga toatele. faatau atu le Tama tusi, o lea na faailoa mai e le faasaienisi vave i luga o le tama, e oo lava ao lei ulufale atu i le Jesuit aoga. O le mea e maofa ai le maualuga o le aoaoina i ai e na te leʻi taliaina. e faigata Viko Dzhambattista e aoaoina ai i tatou lava e faapea o le auala e sili ona aoga o lenei galuega e taofia ai, aua sa ia tuua. O le malamalama sa ia mauaina vave, i le sili ona tele, vavai ma loloto.

I totonu o ana galuega e le gata i gagana anamua: e faaopoopo atu i le faa-Latina ma Italia Viko Dzhambattista suesueina tusitusiga, tulafono, filosofia, talafaasolopito, saoloto e ola i le vaega o le galuega a Cicero, Virgil, Horace, Petrarch, Dante, Boccaccio, ma le toatele o isi. lauiloa moni i lona nuu moni, sa ia maua e avea o se loia ma taʻitaʻitama, ae e ui lava o lenei stesnonnost mea o lona tulaga masani. O le mea lea, o le tagata sili e leʻi aloese mai e tusi mataupu faavae masani, lauga, solo ma faapena.

aloaia galuega

I le tausaga e tolu sefulu avea Vico se polofesa o le iunivesite o le mau upu i Naples, o le puipui o lea faafaigaluegaina sili atu nai lo le afa seneturi, ma ana galuega ma sikolasipi philological maua ai le lauiloa broadest. na fanau mai Giambattista Vico le tele o galuega mama faasaienisi e uiga i le faavae o le gagana Latina, i le mea sa i ai foi se vaaiga Italia anamua i metotia o ona po nei i le faasaienisi, e uiga Antonio Caraffa - "Tusi fa", i luga o le faavae o le sini o le aia tatau i le aoao e toniga, o le tulafono ma aunoa ma le sili atu suesue maeʻaeʻa le maua o aofia i totonu o tusi.

Ma i le 1725 na oo mai ai le galuega tele o lona olaga, i le aso nei o le mataupu o le suesuega. tusia Viko Dzhambattista, "e faavae i luga o le faasaienisi fou o le natura o le atunuu", ma na faatau atu lenei galuega mai le taimi lava lena ma moni faitau vzapoy e le tagata lautele, lea ma le naunau tele talanoaina le folafolaga faafilosofia tusitala. sa malosi le finauga, ma le autu ua manatu i ai o autu i lenei aso. aoaoina igoa o le tusitala i le mamao tulimanu o le Europa faasaienisi, ae o le tele o ana uo na le fetufaai atu worldview e tausisi i Giambattista Vico. Punaoa o le atinae alualu i luma o le aiga tagata, latou i ai i isi nofoaga.

puipuia manatu

o Giambattista Vico se sui o le faasaienisi, lea o le musu le mafai ona o latou talitonuga, ae ona sa ia taumafai i ni auala eseese e uunaia ai le manatu o uo, e faatalitonu ai i latou e saʻoi latou. Ma ona sa latou saunia lomiga fou e lua, lea na ia taumafai i le tele e mafai ai ona atiina ae le faigofie ona malamalama i le manatu o le galuega matua o se polemic ma le faitio.

Ona, Giambattista Vico, o se manatu lea e lei suia i lo latou manatu i luga o le natura o le atunuu, na tusia ai se talaaga patino, ma, pe afai e le mama faasaienisi, ona, o le a tatou fai atu, o le mafaufau, lea o loo atagia mai lona tulimataiga uma ma ua maua i le lalolagi o le faasaienisi. I le 1735 sa tofia e tuu atoa le Malo o Naples talafaasolopito ma o lea, mulimuli ane, o le leai o se mea, na ia taofia le lagona. Peitaʻi, e leʻi tuuina atu le aoaoga: Latina lomiga ma le mau upu, sa ia aoaoina tamaiti i le fale.

O le manatu autu

saienitisi faufautua moni o lona manatu sa ia talitonu e sili atu nai lo latalata, sa Tacitus, Palato, Frensis Bekon ma Gugo Grotsy. o Giambattista Vico sui o le fanua o le malamalama, lea e le mafai ona faia e aunoa ma le galuega o Pico della Mirandola, Marsilio Ficino, Galileo ma Bruno Dzhorzhano, faapea foi Niccolo Machiavelli sa i luga o le lalolagi o le saienisi o se aafiaga maoae.

Oo atu i se vaega patino o le galuega uma na tusia Vico i le gagana Latina, ma iloa ai e mafai ona tele faalautele ai le avanoa ma le tapulaa o le gagana, ae ona tusia Dzhambattista Viko "Saienisi New" na lomia faasalalau i le gagana Italia. Nai lo lena, ua liliu mai e le o lava Italia - ma e lei i ai pea e avea o se tasi gagana a le atunuu, o se mea malie ma gagana Neapolitan lavelave.

A filosofia fou

O le faiga o le tuuina atu ma le tusi tumau pea - o mama faasaienisi, ma o lea le mautonu ma le pogisa-o le-malamalama i ai, ma le taimi e le i luga sogi sili atu ma le oganuu uma gagana tupu fua Naples - lē na mafai uma Italia e oo atu i le manatu na faataatia mai i se tusi tusitala, ma lagonaina i latou.

na fausia ai le tusi i le faaaogaina o metotia axiomatic-deductive, ma avea o se masani treatise geometric lea na atiina ae ai lona manatu Giambattista Vico, matuai faitioina le faailoga tagata ma subjectivity fananau mai i le le na o tagata taitoatasi ae faapea foi atunuu atoa.

Tatou auala na le fiafia ai ma extrapolation, lea i lena taimi manumalo i humanities uma. Na ia faaali atu i le vaivaiga o le filosofia o le Descartes. Soona rationalism ma subjectivism i le manatu o le masani lava o le fili empiricism sa le sini o le faitioga, o le faia Giambattista Vico.

sociology

faasaienisi New faatulagaina e avea o filosofia talafaasolopito, o le tusitala o faailoaina mai mataupu faalelotu, ae le tauamiotonuina ma faalelalolagi. tusia Giambattista Vico le alualu i luma faaletulafono i le taimi o le lē lagonaina o mea.

Mo se faataitaiga, e faapea o le tulafono o le lalolagi, o le mea moni, na faatuina e le Atua (po Providence), ae mafuaaga i totonu o le lalolagi e masani ona tatalaina le ala o le faagasologa o le talafaasolopito i le isi itu mai le fuafuaga paia. o le natura faamoemoega lenei o lenei aafiaga matautia.

ua faatinoina i gaoioiga Tagata determinism faalenatura, o lona uiga, e tusa ma tulafono o le mafuaaga taatele, ma taiala tulafono talafaasolopito ma faatonutonu le spontaneity o le tauiviga mo mea e fiafia i tagata.

faasalalauina lautele

faailoa Innovator Vico le mataupu faavae o le lotogatasi o le tagata ma le subordination o tagata uma e aunoa ma se faatagaga faapitoa, ma le atinae lautele o le atunuu e tusa ai ma tulafono aoao. Manatu o taamilosaga faaagafesootai, contoured Giambattista iloa nei.

Atiina ae o atunuu i le taamilosaga, e pei o le ola le tamaitiiti, talavou ma le matua, atiina ae i se laina e alu aʻe, i le mea taitasi tulaga e teena e le tasi talu ai, ma le suiga o le epochs loo upheavals lautele, na foafoaina i le totogiina o feeseeseaʻiga a le lautele. O le mafuaaga o le taua o le, e pei ona masani ai, o le sootaga meatotino.

tuluiga pea le faataamilosaga i le faigata o le lalolagi, o ona pala, ma sela uma o le tino o loo aafia i le faalumaina lautele. Ona, e amata i le taamilosaga fou.

E Toatolu "o le senituri"

faaalia Vico faagasologa fegalegaleaiga faaagafesootai o itu faamaoni. Vaega taitasi - le "tausaga" - ei ai lona lava tulafono ma le gagana, aganuu ma lotu, faalapotopotoga lautele ma le tamaoaiga. O le faavae mo lo latou faalauaitele filifili Vico le talafaasolopito o Roma. "Tausaga o le Atua" - le motusia anamua ma le saolotoga bestial aunoa ma tuaoi, o le leai o so o se tulaga. Le mana o le atua (po o nai - le au faitaulaga). ua pulea lalolagi e ala i le faamaoni ma le fefe. Ona knotted taua ma aiga tamā auauna ma le aiga, lea e talafeagai mo le faamutaina o le tulaga lea o le uluai tulafono o le a avea, ma le laueleele atiina ae e gata ai. I le taimi lea e amata i le "tausaga o toa" pe a le aiga o le tama e foliga mai e iloa, ma o le auauna ma le aiga - o le tagata lautele. Patricians ma plebeians. uiga Aristocratic o le tulaga, o le alii feudal faaaoga le malosi ma le taufaasese e umia i luga o le mana. O le taimi pe a saʻo le malosi.

Ae peitai, e le mafai ona faatali tagata masani mo lo latou avanoa e manumalo ai. "Tausaga o toa" faaiuina i le amataga o le "matua o le tagata" - o le tulaga aupito maualuga o le taamilosaga. faatoilalo tagata masani ma faaumatia e le alii feudal. Se malo faitele po o se Malo Faitupu i le tulaga tutusa o le va o tagata ma faaupufai uiga alolofa eseese, o le manumalo o mafuaaga, loto fuatiaifo ma le tiute. Tulafono avea fetaui tonu ai. Lauolaola saienisi, galuega taulima, faatufugaga, i le vaitaimi muamua sa toesea. Fefaatauaiga aumaia faatasi ai tagata, o tagata e maua a le lotogatasi, ma le manuia. Ae saolotoga faatemokarasi taumafai e ola ae i le tele o fenumiaʻiga, e tau atu i le faaumatiaga o le faatulagaga o aga fesootai atoa. Oo mai le paʻu o le malo ma le amataga o se fou "tausaga o le atua."

tuusaunoaga

Peitaʻi, e leʻi fetaui Carthage i lenei polokalame o historiography. Ma e le gata ia te ia. ioe Vico faapea ei ai ni faatagaga, ma le manatu, lea e tuuina atu i luga, e aofia ai na o se vaega tele faapitoa. Aitalafu i le faasaienisi, lea ua tuuina i tatou i Vico - dialectics i le suesuega o le tele o vaega o le lalolagi ma le faasalalauina o historicism. I nei mea uma, sili atu nai lo tele ai le tusitala e oo lava i le malamalama Farani. I le faaopoopo atu, o le tele o Vico aumaia ai i le iloiloga o le faafitauli o filosofia ma le talafaasolopito, filosofia ma tulafono, ligisi faatusatusa, philology, ma isi.

O le meafaigaluega sili ona taua mo le malamalama i le talafaasolopito o le suesueina o le tulafono, sa ia manatu, talafatu, sauniga ma muamua mālō uma - o le gagana. moemiti Vico o le atinae ma le faavaeina o le lotogatasi o le faasaienisi, aoaoga salalau. Ou te saʻo. Tuufaatasia o le faasaienisi o le taimi nei o le vaega sili ona taua mo le atiina ae o tekinolosi. Ia faamemelo i le galuega e faavavau o Homer - "Iliad" ma le "Odyssey", iloiloina i latou o se puna talafaasolopito atoatoa ma le saʻo, peitai, e faamaonia ai i tagata uma ina ia Homer - se tagata mythical. Manatu ua tuufaatasia ia i latou, ae le galo ua, ae o le vaitaimi tau soloaiga umi o le taimi i le ave le tele o seneturi e toatele malamalama Fou.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.delachieve.com. Theme powered by WordPress.