FaavaeinaTala

Toyotomi Hideyoshi: ata, talaaga, upusii, gaoioiga

Toyotomi Hideyoshi - o se taitai iloga o le militeli ma faaupufai o le Medieval Iapani, oe sa mafai ona savali ese mai le totonugalemu o le peasantry i le pito i luga o le faiga faatulagaga. O ana toe fuata'iga na fausia ai le faavae o le fausaga o le setete Iapani ma e le'i suia lava mo le 300 tausaga. O le igoa o Toetomi e lilo i mea faalilolilo ma talafatu, e o'o lava i se isi itu o se faatusa o le taimi nei o Iapani.

Fanau mai ma talavou

Na fanau mai Toyotomi Hideyoshi i le aso 2 Fepuari, 1536, po o Mati 26, 1537, lea na fetaui i le lima ma le ono tausaga o Tenbun, o le aso tonu e le o iloa. O lona tamai lau'ele'ele o le nu'u o Nakamura i le itumalo o Ovari. Sa fanau mai o ia i se aiga o tagata faiva, ma afai o ia o se tamaitiiti masani, ona alu lea o ia i le fanua seia oo i le iuga o ona aso. Peitai o Hideyoshi e le o se tagata faigofie, ma na ia mafai ona faamaonia i tagata uma, e aofia ai le emeperoa. E ui lava, masalo, e le o ia o se tagatanuu, talu ai o isi punaoa e uiga i lona samurai, ma mai le sili ona "lanu uliuli" -avae vaevaega o fitafita. O lenei mealilo na tumau pea le le mautonu e tusa lava pe ua mavae le fa seneturi talu ona maliu Toyotomi Hideyoshi.

O lana talaaga puupuu e tumu i le tele o mea moni ma mea tutupu i le militeli ma le olaga faaupufai o le atunuu. Ae o lo'o i ai se avanoa pe a fai e le'i maliu lona tama i le amataga, e le'o faalogoina e Iapani ma le lalolagi atoa se igoa faapena. O le mea ina ua mavae le maliu o le tama o Yaemon, na faaipoipo lona tina. Sa vave ona le fiafia lona tuagane i le atalii o lona toalua, e masani ona sii ae lona leo ma masani ona taia o ia. O lenei mea na mafua ai le sola o le lumanai e sola ese mai le fale o lona tama. Sa alu o ia i le itumalo o Suruga, lea na ia pulea ai le aiga o Imagawa. O T. Hideyoshi sa fa'auluina i Matsushito Naganori ma se igoa fou Kinoshita Tokitiro. Mai lea taimi e amata ai lona olaga matua mai le fale o lona tama ma le fale.

Oda Nobunaga ma le amataga o le tuputupu ae i le faiga o faatulagaga

O le tausaga 1554 na faailogaina i se fonotaga i le va o Hideyoshi ma Oda Nobunaga. I le taimi lava e tasi, na ia tuua ai le Imagawa ma amata ona tautua i le matai fou. O le mea moni, e lei vave avea o ia ma samurai, muamua o ia o se ave taavale o Nobunaga seevae.

Toetomi Hideyoshi na tu i fafo mai le lotolotoi o au'auna faigofie, o ia o le atamai, fa'aeteete, ma i lana galuega, o le fa'aaogaina o mana'oga fa'ainisinia ua pa'u. O le mea mulimuli na fesoasoani e sui le uiga faaalia o le pule ia te ia. O le taimi lava na i ai se pa'u o le fale nofoia o Ode. O le tele o laufanua e tele, ae na mafai e le tagatanuu o Toetomi ona fa'aumatia i latou i na o le tolu aso. I Nobunaga na faia ai se lagona e le mafaagaloina, ma o ia, i le isi itu, na le nofo aitalafu i lana auauna. I se taimi vave lava, na tofia ai o ia e Oda o le kovana o le aai o Kioso, lea sa i ai le tulaga o se prizkakovogo, i le faaopoopo atu i ai, o mataupu tau tupe a le aiga faaiuga na siitia atu i le pulega o Hideyoshi. Ona o le mea moni o Toetomi e le'i i ai se tala fa'asolopito, o se mea e ese ai i tulafono uma. Ina ia fa'amalosia le tulaga maualuga i le sosaiete, na manuia ai o ia i le 1564, ina ua faaipoipo ma le afafine o le vassal lata ane Nobunaga Asan Nagamasi.

Galuega tau militeri i lalo o le poloaiga a Nobunaga

Oda Nobunaga o se tala faasolopito o le talafaasolopito, lea na tele sona sao i le tuufaatasia o Iapani. O se tulafono, sa tatau ona totogi le faalapotopotoga i le faatoilaloina o itumalo tuaoi, o lea, faatasi ai pea taua internecine. Tootomi Hideyoshi sa tele sona sao i lenei faiga. O lona talaaga o lo'o fa'aaogaina i taumafaiga a le militeri i le tauiviga mo le tula'i mai o le aiga o Ode. I le 1566 na fa'aumatia ai le taua ma le aiga Saito. O le poloka maa o le itumalo o Mino. Na faamanuiaina ia Hideyoshi i le fausiaina o se olo i luga o se taufusi i le tasi po, lea na avea ma punavai mo le agai i luma o le autau a Nobunaga. I le taimi lava e tasi, e tatau ona maitauina lona tomai fa'avaomalo, ona o lenei tetee o aiga e lua Iapani na ia fa'ato'ilaloina ai le au pulega sili a Saito i lona itu. Ina ua mavae lena, sa i ai se suiga i le faagasologa o le taua, ma le lua tausaga mulimuli ane, na faamutaina i le manumalo o Ode.

1568 sa taua i le gaoioiga faaupufai o Hideyoshi Toyotomi. Ina ua mae'a le pueina o Kyoto, na tofia o ia e avea ma sui o le laumua.

Mai i luga a'e o ta'ita'i

I le lua tausaga talu ona pueina Kyoto, na faapotopoto ai e Nobunaga se autau e savavali i le itumalo o Echizen, lea na pule ai le aiga o Asakur. O lenei tauvaga na mafua ai le leiloa o mea na leiloa ma le fa'aumatia atoa o fitafita a Ode. Ua i ai nei i le taimi o le osofaiga na maua e Nobunaga e uiga i le fouvalega a se tasi o auga faatosina, ma e mafai e le fili ona ave le autau i se mea leaga ma nutililii. Na saunia e Oda mo se faanatinati vave, ma o se fa'amaumauga na tuua ai le tuafale na ta'ita'iina e Hideyoshi. Na malamalama lelei tagata uma o le oti mautinoa lenei. Ae ui i lea, e feteenai ma faiga le tonu uma, na mafai ai e Toetomi ona teena uma osofaiga a le fili, ma toe foi atu i Kyoto i le itu taua. O lenei gaioiga e le na'o se puipuiga mo le toe fo'i mai o malosiaga o le pule, na ia suia manatu o samurai Oda. I le taimi muamua, latou te talitonu o Hideyoshi o se mea faigofie faigofie i le va o tagata, o lea ua amata ona ia vaaia se ta'ita'i sili.

I le 1573, na fa'aumatia ai le aiga o Adzai, a'o tofia Toyotomi Hideyoshi i lona teritori i le itumalo o Ome ma le pule o le maota o Nagamaha. O le ata o na meatotino na le oo mai io tatou aso, ae o le mea moni e faapea o le tagata muamua sa mauaina se fa'aupuga a le militeli mo le fa'aaogaina o le tele o mea.

I le 1576 na tofia ai Hideyoshi e avea ma fesoasoani o le Katsuie Sibata, o le militeli o le militeli, ina ia mafai ai ona toe faatea le taua a le au a Kensin. I le taimi o le talanoaina o le fuafuaga o le taua, sa i ai se feeseeseaiga, ma o se taunuuga na mafua ai ona malaga le matou toa AWOL - tuua le laumua. O le taunuuga o le fa'ato'ilaloina atoatoa lea o fitafita a Nobunaga. I le taimi muamua, na tonu ia te ia e fasioti Toetomi, ae na ia tuuina atu lona tulaga ofoofogia, na tuua ai o ia e le pule, ma tuuina atu se lapataiga ogaoga.

Togiolaina o le nofosala

O le gaioiga a Toyotomi Hideyoshi e amata mai le afa lona lua o le 16 seneturi. O le pito sili lenei o le malosi o le tauvaga i totonu o le setete i le va o sui ta'itasi o aiga, o le taimi lea o le le toe i ai o taua. Ma o le auala sili ona lelei e maua ai le fa'amagaloga a le pule o se fitafita. Sa le umi se taimi e faatali ai Toetomi, ae maise lava ona o le poloaiga lava na maua ai e ia se avanoa talafeagai. Na tofia o ia e avea ma ta'ita'i'au o Nobunaga i le taua e faasaga i le tuputupu ae o le aiga o Mori. Mo le lua tausaga o Hideyoshi na fa'alagolago i lona pule ituaiga e tolu - Kodera, Akamatsu ma Bassho. I le taimi lava e tasi, na ia fausia ai se olo malosi, o lona totonugalemu o le Himeji Castle. I le 1579, na mafua ai ona faatosina ia Ukita, le vasa o Mori, i lona itu.

Ae ui i lea, o le tausaga na sosoo ai e le o se puaoa. I le pito i tua o le aiga Bese. O Hideyoshi e le mafai ona fa'aauau pea le ita, ao leai se malolo i tua, o lea na ia toe malosi ai e taofia le fouvalega. Ina ia mafai ona ave le olo o le au fouvale, e tatau ona faaaluina se tausaga, aua e mafai ona faia na o se maliega. I le taimi lava na mae'a ai lenei mea, na tolalo ifo ai Toetomi i lona mana o le itu o Tajima, lea o le aiga o Yaman. O le toe vaega o Iana, na iloa ai le le atoatoa o lona suzerain, na tuliesea ai o ia ma taulai atu i le olo o Tottori, o agai atu i le itu o Mori. Ae e le'i faasaoina ai i latou: i le 1581, na siomia e Toetomi le olo, fa'atau uma aiaiga i le itu ma ave e le matagi.

I le 1582, e pei lava i le taimi muamua, na ataata Fortune i le matou toa Toyotomi Hideyoshi. O le ata o ana manumalo, e moni, e le oi ai, ae afai e pu'eina, o le a ofo tupulaga i le lumana'i i lo latou amataga. I le taimi nei, na faaauau pea e Toetomi lana faasologa manumalo, ma, ina ua osofa'ia laueleele o le itumalo o Bittu, na amata ai le osofa'iga o le falemai o Takamatsu. O se maota e sili ona sauniuni ma e le mafai ona suia. Mai i itu uma o le vanu lea sa tu ai na siomia e mauga, ma i itu uma e lua vaitafe. Na toe fa'afouina foi Hideyoshi i le inisinia, o le fausia o vai i se auala e avea ai le vanu atoa, faatasi ai ma le timu e le aunoa, e avea ma sepa tele, ma o le maota lava ia e pei o se motu. I ni nai vaiaso mulimuli ane se olo impregnable pa'ū.

Faiga Fa'apolokiki

O tausaga o le pule a Oda Nobunaga e le mafai ona ta'ua o falema'i ma tamaoaiga. O le faitau aofai o tagata na afaina mai taua faifai pea. I lalo o lona malosi, na mafai ai ona ia pu'eina pitonuu e 33 lea na ia faia ai se mea e le mafaamatalaina. O nei mea uma na mafua ai ona fouvale faasaga ia Nobunaga. O le au fouvale, na taitaia e Akechi Mitsuhide ma lana 10,000 fitafita malosi, na faamalosia Nobunaga e faia le seppuku.

I le taimi lea, sa pisi lava Toyotomi i le fafatiina o le maota o Takamatsu, ae o le faalogo e uiga i le tala le fiafia, e leai se tasi na ta'u atu ia te ia, i se taimi puupuu na faaiuina ai se loli ma Maury ma alu ai i le laumua. I le taimi lava e tasi, na alu atu ai se isi paaga o Nobunaga - Tokugawa Ieyasu i Kyoto. Ae o Hideyoshi na muamua atu ia te ia, i totonu o le tolu aso, na vaeluaina le mamao o le selau maila. I le masina o Me, 12 aso, i le 1582, na faatoilaloina ai e le autau e fa sefulu afe-malosi o Toetomi le autau a Mitsuhide i lalo o Yamazaki. O le tagata lava ia na fouvale na fasiotia e tagata masani masani i le taufetuliina o meaai mo solofanua.

Toyotomi Hideyoshi, o ana upusii na salalau solo i luga o meatotino uma a Nobunaga, na avea o ia ma se tauimasui, lea na mafua ai ona faateleina le faatosinaga i le va o ta'ita'i taua ma samurais. A'o filifili i luga o le faasologa o malosiaga o Toetomi, e le faigata le tusia o le lagolagosua a le lautele. Malosiaga o se tauva mo le nofoalii - Nobunaga le atalii o Nobutaka - na faamalosia o ia e pule. Ina ua mavae lena, na maua e Hideyoshi le tele o meatotino a le Ode, o le faipule faufautua i le pule fou o le aiga Oda Sanbosi (3 tausaga). Tatala le le fiafia i le taimi lava e tasi ua filifilia le taimi fou o Siban Katsuie.

Tuufaatasi le atunuu e ala i le faamasaa toto

Toyotomi Hideyoshi (1582-1598 gg.) E leai se filemu i le mae'a ai ona folafolaina o ia o le suli moni o le malosiaga o Nobunaga. I le taimi lea, na osofaia ai e le tagata tetee ma le tetee o Hideyoshi Shibata se taua faasaga ia te ia. I le taua taua na faatoilaloina ai le fili ma faamalosia ai e sola ese atu i lona itumalo o Echizen. O le tele o aumea o Sibata na iu lava ina pasia i lalo o le fu'a a Toetomi. I le fa'aaogaina o le taimi, na fa'aumatia ai Hideyoshi i fanua o le fili ma siosiomia le 'olo o Kitana. Sa maliu Shibata ma lona faletua mai le seppuku, na toe faafoi atu le maota i le alofa tunoa o le manumalo. O le i'uga, o fanua uma na fa'atautaia e Nobunaga na fa'auluina Hideyoshi.

I le 1583 na avea ai le aai o Osaka ma totonugalemu o le fausiaina: o iinei na faatuina ai le fausiaina o se maota tele. E pei ona molimau tagata i aso nei, o ia 'olo e le'i maua e so'o se setete o le lalolagi malamalama. E tusa ai ma le Iapani, Iapani, Saina ma Korea e faapena. I le taimi lava e tasi, na avea ai Osaka ma nofoaga tutotonu tau tupe ma se ofisa le aloaia ae o le tupe faavae o le atunuu.

Fa'asa'oina o teritori uma o Iapani

O le tagata sili ona tamaoaiga i le unification o le atunuu mo Toyotomi o le muamua lea o Nobunaga o Tokugawa Ieyasu. I le 1584 na i ai se taua tele i le va oa latou autau, o le manumalo lea na manumalo ai Samurai Tokugawa. Ae o le gafatia ma le fa'aagaga o malosiaga mo le fa'aauauina o le taua sa i le itu o Hideyoshi, o lea na alu ai Ieuasu i lauga filemu. Sa leai se filemu o Toetomi, sa ia manaomia le usitaia e matua o taitai uma o Iapani. Ina ia faia lenei mea, sa ia tuuina atu foi i lona tuafafine o Asahi e faaipoipo ia Tokugawa, ma na auina atu o ia e le tina ia te ia o se tagata faaoolima. I le 1586, na taunuu atu ai Tokugawa i Kyoto ma sa ia tauto atu ma le faamaoni ia Hideyoshi.

I tausaga lava ia e tasi, na filifili ai Toyotomi Hideyoshi e faaopoopo i ana meatotino le motu o Shikoku, lea na ia tamoe ai i le Tesokaba Mototiki. I le taimi muamua, na fautua mai Hideyoshi e na o ia lava e iloa le lapisi. Peitai, e pei ona faamoemoeina, na teena e Tesokaba, ma mulimuli ane na auina atu e Hideyoshi se vaega e 100,000, lea na ave i ai le fili.

Ona sosoo ai lea ma le motu o Kyushu, na pulea e le aiga o Shimazu. I le 1587, na ta'ita'ia patino lava e Toyotomi le 200,000-fitafita malosi. E le mafai e ta'ita'i o le lotoifale ona teena se malosi faapena ma toe fo'i atu i le au manumalo.

I le faaiuga o le 80 o le 16 senituri, sa i ai pea le tasi o le tele o fanua umia fanua tele i le teritori o Iapani - o le ituaiga Go-Hojo. I le 1590, na amata ai le taua i le va o le lua titania. Na fa'ataunu'u e Toyotomi le 'olo malosi o Odawara. I le taimi lava na mae'a ai, na faatonu ai le samurai o le itu i Sasae o Iapani e faapotopoto i lona fale. O se taunuuga, toetoe lava o ali'i sili uma o le taua na fa'aali mai ia te ia ma latou iloa le faalagolago ia Hideyoshi. Ina ua mae'a le tolu masina o tete'eina le malosi, lea e le mafai ona ave e se ta'ita'i'au malosi i Toetomi, na pa'ū. Na faia e le pule o le aiga ma ona atalii le sopuku.

O se taunuuga o lenei gaioiga, i lalo o le faatosina a Toyotomi Hideyoshi, o le taitaiau ma le faipule na toilalo i lana pule i le itumalo atoa o Iapani. Na avea o ia ma tupu malosi i le talafaasolopito o le setete.

Fa'afouga Lotoifale

I totonu o mataupu tau le lotoifale, o Toetomi Hideyoshi sa malosi tele i le fa'auluuluga o le militeli. Ina ua mavae le faaiuga o le seneturi o taua a le interncine, o se vaitaimi o le malupuipuia na taunuu i le atunuu, lea e manaomia ai le vave faateleina i vaega totoina - na latou ola ae i le 70%. Ae ui i lea, Hideyoshi na fa'atuputeleina lafoga i luga o faifaatoaga - 2/3 o le seleselega na latou teuina i le faleteuoloa. O le mea lea, o le aoina o araisa mo le tausaga e tusa ma le 3.5 miliona tone.

Na faia e Toyotomi se faiga fa'avae o le faoa faamalosi o auupega uma i totonu o le faitau aofa'i o tagata, ma e o'o lava i fa'ama'i ma ma'i mai lenei vaega i lena taimi. O le aofai atoa o Iapani na vaeluaina i ni vasega se lua: o pule, o le vaega a le militeli, ma mataupu tau le va o tagata. O le fanua cadastre uma-Iapani na faia foi mo le taimi muamua i tausaga o le pulega a Hideyoshi ma sa le i suia mo le 300 tausaga.

O se tasi o taimi sili ona taua i galuega a totonu o Hideyoshi o le tuliesea o faifeautalai Kerisiano. O le tele lea o mafua'aga mai le tamaoaiga fa'apitoa i le tagata lava ia. Iuni 19, 1587. Na ia tuuina mai se poloaiga e tatau ai i Kerisiano uma ona tuua motu Iapani mo le 20 aso, a leai o le a latou oti. Ina ia taufaamatau, na faia ai fa'ata'ita'iga fa'ata'ita'iga: 26 Kerisiano fa'asatauroina, fa'atasi ma i latou o tagata Europa.

Manatu fa'apitoa o Toyotomi Hideyoshi

O le fa'amaoni e ala i le manuia o le loto, ma talitonu i lona Atua-filifilia, na amata ai ona faasolosolo malie malie le avea o Toetomi ma valea, e pei ona finau ai nisi sikola. Na avea o ia ma se harem e 300 palake, i taimi uma, e ave selau le fia afe afe o faipisinisi e fausia fale puipui, ma e leai se tasi na manao i ai. Ae o le mea autu o ona manatu le pulea. Na sau Toetomi i lona mafaufau e pueina le lalolagi atoa. Na amata o ia i Korea. O le vaitaimi muamua o le taua, o le mea moni, sa i ai mo le Iapani - ua latou pueina toetoe lava o le aai o uma i luga o le Penisula o Korea ma na oo mai i le tuaoi ma Saina. Ae e liliu taua guerrilla, faaopoopo i ai mai le itu i matu o le autau Saina, Korea oe ua manatu lona teritori pologa. O le taunuuga - na tuleia le samurai i le itu i saute. O Korea sa vaeluaina i laufanua Saina ma Iapani. O lenei tauiviga sa faaauau pea seia oo i le maliu o Hideyoshi i le 1598. Ina ua mae'a lenei mea na tutupu, na ave faamalosi le samurai ma o atu i lo latou lava atunuu, lea na toe osofaia ai le internalcine, o le autu lea na avea ai Tokugawa Ieyasu.

O le mea lea na saunoa ai Hideyoshi

O upusii ma fa'amatalaga, fa'apea fo'i ma solo a le ta'ita'i pule malosi Hideyoshi, na faatumulia i le loloto o le uiga fa'afilosofia. Ae ui i lea, o le mea masani lenei o ali'i uma o le lautele o Sasae o na taimi, ma o la tatou toa e le o se fa'asalaga.

Toyotomi i lo latou tupuaga le mafai ona avea ma tupu, o lea sa tofia ai le igoa kampaku ia te ia. E mafai ona faamatalaina i ni auala eseese, ae o le manatu e faapea o ia o le faapouliuli pule o le tulaga i le faatulagaina mana o le emeperoa. O le mea lea, pe a le samurai ave le tautoga o le loto faamaoni, o le malifa e le o faia e le tupu ma i kampaku Hideyoshi. ua molimauina lenei e ala i le mau autu o le tautoga, tosina tuusao Toyotomi: "kampaku ao ona faaaloalogia Poloaiga ma faatonuga e tagata uma, ma e tatau ona faataunuuina atoa."

O se tasi o upusii faafilosofia Hideyoshi o se lauga e uiga i le olaga: "O aʻu mausali ma mausali i le ausiaina o au sini, ma i tulaga fou taitasi, loʻu feau i le fale uma o le a avea foi i poloaiga. Ou te faamoemoe, e pei ona masani, sa ou vaai atu i le lumanai, ou te talitonu i lona longevity, ma e leai se mea sese ia te au e le tatau ona tupu. le a faaauau pea ona ou fiafia i mea faafiafia uma o le olaga. "

ua tumu lona upusii o filosofia o le olaga, peitai, ua le faasaoina lona saunoaga e faatatau i pulega a le Malo, lea sa matuai malosi. ua oo mai Hideyoshi se auala umi mai le faifaatoʻaga e kampaku ma i tausaga mulimuli ane, e pei ona fai e le tupulaga, sa liliu atu i se matua faanuupo ma tagata amioatua. O le mafuaaga lena o lona solo mulimuli tusia uma i luga o lona moega, na i ai lenei faaiuga faafilosofia:

I - e pei o se pau mataua o le sau,

e pei o se dewdrop, o le a atoatoa mou.

E oo lava i le 'olo i Osaka -

Na o se miti.

Toyotomi Hideyoshi - "manuki" po o le "Mr. manuki," O le auala sa valaauina i historiography Iapani. E le o mai ona foliga eleelea na tusia ai. I Iapani, o se faapena moniker po o le upu "Tokitiro" valaauina tagata o loo i ai i taimi uma, na faaeeina i ofoofogia atamai, molimau ma le malosi. Toyotomi Hideyoshi sa faamaonia uma e le faataitaiga o lona lava olaga. Ia le mafai ona o se faifaatoaga matitiva e avea ma pule o uma Iapani, faatoilaloina fili, ma i le taimi lava lea e tasi e tuufaatasi ai le tulaga i lalo o le pule e tasi.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.delachieve.com. Theme powered by WordPress.