FaavaeinaTala

O fausia le mikerosekope mo le taimi muamua

O se masini, e pei o se masini e faalapopoa ai, i luma ma le lalolagi o ona po nei ua matuai taatele. manatua i tatou taitoatasi mai le aso aoga e faapea o lenei se masini opitika e faalauaitele ai le mataupu i le faitau selau po o le afe ma afe o taimi. I paiolo vasega tatou vaai e ala i le eyepiece i luga o le sela o le ata tifaga aniani ma mafaufau dodgy ma le lavelave o se masini. I aso nei, tatou te taumafai e malamalama po o fausia le mikerosekope, talu mai le tali tonu ae i lenei fesili.

E faapefea ona faia e le muamua mikerosekope

meatotino opitika o o luga curved na maua i le tausaga e 300 TLM. fetalai Euclid i lona treatises e uiga i le suesuega, faamalamalamaina o le refraction ma ata o le malamalama, e mafua i se faateleina tupu mea faitino vaaia. Ptolemy i le "Optics" e faamatala ai le uiga o le tioata mu gofie. Ae e ui e le faaaogaina uma nei meatotino. Ma na o ni nai tausaga na faaaogaina i latou i le faiga. fausia Hans Janssen ma lona atalii o Sakaria i le 1550, o le muamua lava faataitaiga o le masini: i se tasi faagaau tuuina lenses lua, faapea le mauaina o se faateleina limasefulu taimi. O le tasi lenei o le tali i le fesili o oe fausia se mikerosekope anamua. A Galileo i le 1610 o loo maua e faapea, tulei le vaai mamao, latou fausia, e mafai ona faateleina ai foi mea laiti. O lenei atamai ma sa manatu o se tasi na fausia le uluai mikerosekope, e aofia ai lenses lelei ma le lelei. Ina ua mavae lena aso, o suesuega i lenei eria na amata ona faatupulaia vave.

senituri lona 17 - o se taimi o le mea sili ua mauaina

I lenei senituri sa i ai se moni fetauaiga faatekinolosi, lea na avea le faavae o le tele o le faasaienisi po nei: paiolo, vailaau faafomai, fisiki, matematika. na faia maoae na maua ma mea fou matagofie. E pei lava i lena microscopes taimi tele faaleleia ma ua avea o se vaega taua o le suesue uma. Ae talu ai e leai se tasi e leʻi faapea o le moni fausia le mikerosekope, o mafaufau ia te ia le foafoa. E tusa ai ma se tasi manatu, o le foafoa o le iunite o le lipoti o A. Kircher, i le 1646 o loo faamatalaina le masini e pei o le "o se ipu utufiti." O le a le aofia ai? O se tioata faalauteleina, ua faatulagaina e le faavae o le kopa, lea o lo o umia le tulaga. I le pito i lalo na tuuina se faata mafolafola ina ia atagia ai le malamalama ma le le malamalama i le mataupu. E ala i le faovilivili e mafai ona siitia ma faatu le faailoga o loo tioata faalapopoa upu. O lenei masini avea le prototype o microscopy malamalama nei.

faiga eyepiece C. Huygens ma le toe atinaeina o le masini

O le faavaeina o lenei faiga o se laasaga tele i le atinae o microscopes. Sa mafai ona tuuina atu se faatusa colorless e faatagaina ai e faateleina ai le le manino o le mataupu. K. Drebel saienitisi i le amataga o le senituri lona 17 faia a mikerosekope lotoa, e aofia ai lenses lua: o le lauga muamua i le mataupu, o le lona lua - i le mata o le tagata suesue. I lenei tulaga, o le uluai e faaaoga le tioata biconvex, le tuuina atu o se faatusa faateleina inverted. Robert Guk i le 1661 faaatoatoaina le masini, ma faaopoopo se isi tioata. O lenei ituaiga na avea ai le faataitaiga sili ona lauiloa ma le tele o microscopes i le ogatotonu o le seneturi lona 18. O le isi tagata faʻatupu - Antoni van Leeuwenhoek - manatu foi i latou na fausia le masini e faalapopoa. O le mafuaaga - lona sao tele i le atinae o le iunite o le lipoti. I lona taimi avanoa, ia faaleleia le lenses. E ui lava i le mea moni e faapea sa toʻaitiiti i latou, tuuina atu le faateleina o le mataʻina - i le taimi 350-400.

Taunuuga i luga o mikerosekope microbiology

O le faaaogaina o lo latou lenses foafoaina Leeuwenhoek lona lava masini ma amata ona e suesue i se o mea eseese. O lea, ina ua mavae na o le tasi tioata spherical laiti ia vaaia ai se mataua o vai palapala a motu o tagata o mea ola i le tele itiiti. Sa faaiuina o loo i ai nisi ituaiga o le ola microscopic. avae Leeuwenhoek ana suesuega, lea na faailogaina ai le amataga o se isi faasaienisi fou - microbiology. I le 1861, na tuuina atu le saienitisi lona mauaina o le Sosaiete o le Royal ma maua ai le igoa o tagata faʻatupu o le mikerosekope ma le tagata suʻe nuʻu silisili. E liliu atu o ia - o le tasi e fausia le masini e faalapopoa. E ala i masini faamatalaina nei oo i suiga tele. E i ai faataitaiga e le faaaogaina le malamalama ina ia maua se faatusa, ma le electron tafe ma o nisi taimi o se leisa. Ina ia faia lenei mea, e faaaogaina ma le fuafuaga komepiuta. Ua avea le mikerosekope se tasi o meafaigaluega sili ona taua i le suesuega i le faasaienisi faalenatura, ona faaaogaina i le kemisi ma paiolo, ma le fisiki.

mikerosekope electron

Afai e te mafaufau e uiga i na fausia le mikerosekope electron, o le tali sao o le a: fisiki o le Iunivesite o Sheffield. I le fatu o le masini tuai - o le auala o le microscopy faasalalauga, e mafai ai ia te oe e maua ai le iugafono o ata, faatapulaaina na o le wavelength o le electron. O le mamanu o le masini e auina atu, suesue lafoaia le lenses maneta, talu mai le latou masani tuutuu ifo ma le iugafono. E ala i le faataitaiga mavae le diffraction o le galu, ma le komepiuta le auiliiliina o le faatusa. o se ptychography faaeletoroni lenei. Le faaaogaina o se suiga laiti mamanu ma ni nai isi auala e fausia ai le faatusa mulimuli, sa mafai e saienitisi e faateleina ai le iugafono lima taimi i luga o se masini o lo oi ai.

O le mataupu faavae o le faatinoga o se mikerosekope electron

O lenei e le taua tele o le fausia le uluai mikerosekope. O lenei tamoe matua ese atoa le ata, e sili atu masini mamana, e aofia ai faaeletoroni. E tusa ai ma le mataupu faavae o le galuega e tutusa ai i le malamalama. Na ia i latou nai lo le flux malamalama e ala i le faataitaiga tofotofoina electrons, ma magnets o loo faaaogaina nai lo le lenses tioata. Ae ua eroded ona aberrations fananau i lenses maneta. maua e saienitisi se auala e toefuatai mai le faatusa. O lenei faatagaina le magnets aveesea mai le matagaluega ma e tusa ai, faaleagaina.

O fausia le mikerosekope malamalama? A talafaasolopito itiiti

O le a se mikerosekope opitika? O lenei faiga o fale suesue ua fuafuaina ina ia maua ai ata o mea laiti i le vaaiga faateleina mo le faamoemoe o le suesuega, toe iloilo ma talosaga talafeagai. Amata la tatou mataupu faavae ma le talafaasolopito o le atinae o le mikerosekope, ae o lenei ua vaai i le mataupu mai le isi itu. O le taimi nei, e pei o se masini e tatau ai e le gata i fomai ma meaola. E aunoa ma le mafai ona vaai faalemafaufau i le tekinolosi sili ona po nei ma manaoga i le taimi nei e pulea ai le faapotopotoga ma le lelei o oloa.

Taʻu atu i tatou e uiga i se tasi ausia. I le 2006, atiina ae Siamani saienitisi Mariano Bossi ma Stefan seoli nanoscope - mikerosekope opitika mamafa tiute, lea e faatagaina ai oe e suesue le mea supermalenkogo tele o 10 Nm, ma maua foi le tulaga maualuga o 3D-faatusa.

Faapuupuu e uiga i le avanoa o le masini po nei

O i tatou o se tamai malamalama i le fesili o oe fausia le uluai mikerosekope. O lenei, na o se ulugalii o upu e uiga i le avanoa o le masini nei. I le 2010, o se Iunivesite a Isaraelu Yeshiva, na oo mai le tala sa mafai e le saienitisi e matau le auala molecules tagata agai i totonu o le sela. I le taimi lava lea e tasi suesue Siamani ua puʻeina le suiga molecular i le faagasologa o tali vailaau. Ma se tausaga muamua i le taunuu Kharkov PTI se ata manino o se atomu tagata taitoatasi. Foi e tatau ona matauina e taofi mai ai microscopes malamalama i le taimi nei i lo latou gafatia faaeletoroni.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.delachieve.com. Theme powered by WordPress.