Faavaeina, Saienisi
Robert Guk: talaaga ma olaga patino. Talaaga puupuu Roberta Guka ma ona amata
saienitisi Igilisi Robert Guk o se tasi o le mafaufau sili o le seneturi lona sefulu fitu. Ua ia galue i le tele o hypotheses ma meafaigaluega, ua faaleleia le faatulagaga o le mikerosekope ma le muamua faatulaga aemaise lava pepa solo feaveai.
laitiiti o le saienitisi tele
physicist Lumanai, botanist, tagata faʻatupu ma astronomer, na fanau mai ia Iulai 18, 1635 i le taulaga o magalo, lea o loo tu i le Motu o Uaite. O lona tama o le faifeau o le ekalesia o le Au Paia uma. Close umi fefe mo le soifua maloloina o le pepe, e pei ona sa matuai vaivai lava ma tscheduschnym ae faasaoina Robert. I le 1648, ina ua mavae le oti o lona tamā, sa siitia Robert Guk i Lonetona ma avea ma se tamaitiiti āʻoga o le tusiata i le igoa o Lely Peter. Ua uma ona avea ma se saienitisi lauiloa, na ia toe manatuaina le fiafia lona tamaitiiti, ae o le tomai o le ata e tuuina atu faatasi le physicist latou galuega, faatagaina fai e leʻi leiloa le taimi i le aoga i se potu. I le sefulu ma le fa, na avea le tamaitiiti se tamaitiiti āʻoga o loo mulimulitai i le Aoga Bashbi mai lea faauu i le 1653-m. A o so o se saienitisi aoaoina Robert Guk Latina, o le gagana autu o fesootaiga faasaienisi i le taimi. I le gata i lea, sa ia umiaina le gagana Eperu ma le gagana Eleni, na ia iloa o le taina o le okeni ma le malamalama lelei le taimi lava lena aoaoga faamasani lavelave.
O le amataga o gaoioiga faasaienisi
Ina ua uma le aoga maualuga, sa siitia Robert Guk i Oxford e avea ma se tagata aoga i le Kolisi o Keriso Ekalesia. I le gata i lea, o ia o se e avea ma taitaipese i le ekalesia, e pei foi o se fesoasoani ma latalata collaborator o Boyle. I na lava tausaga, o se masani i le tagata o le vasega o le "College Vaaia" o Oxford, o le foafoa o le faasaienisi ma le faatulagaina o le lalolagi, lea na avea ma se matafaioi taua i le olaga o Hooke. I lenei vaitaimi, o se physicist fausia le pamu ea, na foafoaina a treatise o le lafo faatu o le a sua i le capillaries. I le faaopoopo atu, Robert Guk, o le tatalaina o lea o le a fausia ai se tautotogo faiga mo leoleoga taga, sa ou maua ai se feeseeseaiga laiti ma le Huygens, sa faigaluega foi o ia ma e pei o masini. I le 1662, na tuuina atu le saienitisi se faailoga o le matuaofaiva i le Iunivesite o Oxford o le Arts, le Sosaiete Royal, i le taimi e na e fausia ai, na tofia ai o ia e le taitai o le suesuega. I le 1663-m foafoaina Robert Guk se tusi tomua mo lenei nuu tau tomai, na faatagaina i le aofaiga o ona tagata, ma i le 1677, na avea lona le failautusi.
polofesa Lonetona
Oo lava i se talaaga puupuu o Roberta le mafai ona faia Guka e aunoa ma se taʻua o le mea moni e faapea i le 1664, ina ua matamataita le mala, physicist tuua Lonetona i Egelani. E lei leva ao lei tofia polofesa i le kolisi Greshemovskogo ma ola o ia i se fale mautotogi i lona fale. Gata i lea, sa le taofia e Hooke le gaoioiga o le le taitai o le suesuega o le Sosaiete Royal. O se tulaga faigata lea sa le tatau e tauia. Mo le saienitisi faamaonia foi saunia suesuega fou na e fesootai ma tau taua. E ui i lea, o lenei galuega ua fesoasoani i lona suesuega faaletagata lava ia ma ua foafoaina a pule physicist faaaloalogia faufautua honorary. I le faaopoopo atu, o le lautele o manaoga o Robert faagaeetia e isi tagata o nuu. Faamatalaga e uiga i Robert Hooke i le "Talafaasolopito o le Sosaiete Royal" lauga e uiga i lana galuega o se le taitai ma faamatalaina lona ofoofogia o suesuega ma le lagona gaogao gunpowder fanafanua, faalauteleina vevela o le tioata, faapea foi ma galuega e fatu ai se mikerosekope, Iris ma ituaiga uma o meafaigaluega Vaaitau.
O le fatuina o "Micrographia"
I le 1665-m na tatala i tua le galuega sili ona taua o le saienisi. Treatise taʻua "Micrographics" faamatalaga auiliili o le auala e faaaoga ai le masini e faalapopoa ai mo le tele o suesuega faasaienisi. O loo faamatalaina ai le suesuega eseese ma vaega onosefulu o laau toto, iniseti ma manu. Tatalaina o le faatulagaga feaveai o meaola ua faia Robert Guk. Paiolo o lona aia faasaienisi autu, ina ia le taunuuga o le suesuega e sili atu ona faateia ai. I le faaopoopo atu, o le mea i
fossils, e faia Hooke le faavaeina foi o paleontology. talafaatusa lelei sili ma togitogiga faia "Micrographics" tusi le mafaatauina. E ui lava i le mea moni e faapea ua toetoe lava a faagaloina le saienisi i le taimi, o ana mea taua i le suesueina o le sela o le o mea sili ona taua. Ina ia iloa e moni taua e uiga i lenei mauaina.
tatalaina o sela
Roberta Guka faaleleia le ua le mikerosekope mataupu autu o le fiafia e le aunoa o le saienisi. Na ia manatu e faaaoga ai ia te ia le tele o mea. Taimi e tasi, o se mea o le suesue i ia tau ai i se momono fagu. Sa ia faia se tipi naifi maai taia saienitisi ma o latou fausaga faigata lelei. Feaveai, o le mea faaitumalo o momono, na faamanatu Hooke melikerio. Talu mai le lavea na o laau tupuaga, nisi suesuega sa faatinoina i luga o le e mafua ma paranesi o isi laau. I luga o se fasi manifinifi o le toeaina toe vaai Robert le laualuga feaveai. O nei sela o loo vavae ese mai le tasi le isi e ala i partitions na igoa superfine sela physicist. Ia suesueina o latou ituaiga ma le aafiaga o latou luma i luga o le meatotino e aofia ai a latou mea. Sa faapea ona amata o le talafaasolopito o le suesuega o sela laau. galuega le gata ia i latou ua siitia atu i se isi tagata o le Sosaiete o le Royal, ola Neemia, o le sa sili atu le ofo e paiolo nai lo Robert Guk. Talafaasolopito o le mauaina o sela ua atiina ae faafetai i ana taumafaiga. Maelega ma gauai atu, na ia tuuto atu lona olaga i le suesueina o laau ma tele aafia le ala atili o le faasaienisi i lenei eria. O lona treatise autu i le mataupu o le "Laau Toto fausaga otooto Flora tala faafilosofia ma nai isi pepa faitau i luma o le Sosaiete Royal." Le taimi nei, ua uma ona amata le physicist Robert Guk mo isi suesuega.
isi gaoioiga
Na te le malolo ai i luga o ana Lora Robert Guk, o lona talaaga, ua uma ona faaleleia ai le lomiga o le "Micrographia". Sa ia atiina ae le talitonuga o le malamalama, le kalave ma le faatulagaga o mataupu, fausia komepiuta mo gaoioiga lavelave numera ma faaatoatoaina o se masini e mafai ai ona e suesue i le faataamilosaga a le Lalolagi. I nisi o ona manatu o saienitisi sa tele faigata.
Mo se faataitaiga, i le 1674 sa ia te ia se feeseeseaiga ma Hevelius fesootai ma le peculiarities o le faaaogaina o microscopes. I le afa lona lua o le 1670 a le na tusia pepa i luga o le talitonuga o elasticity, lea ua avea o se mafuaaga fanafānauga mo le tulafono a le Hooke lauiloa. Sa ia taʻua e faapea o le faateleina o le umi e faatatau i le malosi uluai elongation fuafuaina Tagata telefoni inversely fuafuaina i le tele o le mea satauro-fuaiupu ma e fesootai i le mea lea gaosia le.
Fesootaiga ma Newton
I le 1672-m Isaak Nyuton avea o se sui o le Sosaiete o le Royal, lea ua leva aofia Robert Guk. Talafaasolopito o le mauaina o sela ma isi suesuega ua faamalosia ai lona faʻamaoni i le mata o le fisiki, ae sa atuatuvale ai lana fegalegaleaiga ma Newton mo ni tausaga. Latou finauga faasaienisi e fesootai uma i mataupu patino, e pei o le ata lea piʻoga e faamatala ai le tino pau, ma o le mataupu faavae, e aofia ai le natura o le malamalama. manatu Newton e faapea o le flux malamalama aofia fasimea faapitoa na ia faaigoa ia corpuscles malamalama. Robert Guk, talaaga o loo aofia i le taimi o le faagaoioiga o le galu natura o le malamalama, ua manatu e faapea e aofia ai le gaoioiga gatete o le auala manino. Lea sa i ai se talanoaga i le va o le corpuscular ma teori galu. Le finauga sa matua malosi lea e filifili Newton le tusi e uiga i alava i le maliu o le Hooke.
Plagiarism po o le amata lava lena?
I le 1686 i le va o Newton ma Hooke gau le isi finauga, o le taimi e faatatau i le tulafono o le gravitation aoao. Atonu na oo mai tutoatasi Guk i le malamalamaaga o le sootaga i le fuafuaina i le va o le malosi o le kalave ma le sikuea o le mamao le va o le tino, lea na faatagaina ai o ia e tuuaia ai e le tusitala o le "Vaega" o plagiarism. I lenei autu na tusia a physicist se tusi i le Sosaiete o le Royal. Ui i lea, Newton sili atu faamatalaga auiliili o le mataupu, saʻo faailoa ma tuufaatasia i le tulafono o fegalegaleaiga o le tulafono a le inisinia e sili ona taua. I lenei tulaga sa ia faamatala mai le lafo faatu o le paneta, o le ebb ma tafe, ua faia ai le tele o isi suesuega taua. Sa i ai foi Hooke foi overworked e faia ma le faaeteete lenei eria tonu. Ae peitai, e tatau ona taʻua lona naunau loloto i le faafitauli o le gravitation ma se faasologa o suesuega tuuto atu i ai, lea na faia mai le 1671.
gaoioiga goto
I le tausaga mulimuli o lona olaga Robert Guk, o lona talaaga o le atoa o le suesuega e sili ona taua i le tele o eria, sa pei toaga pei lava. Ia suesue i le maso o le masini, i le taumafai e faia le faataitaiga masini, na maua ai lona faailoga faafomai, sa manao i mūmū sesega, lectured, e aofia ai i luga o le mafuaaga o le mafuiʻe. O lea, na faalauteleina le tulaga o aia a saienitisi i le tausaga, ma o lea, i le taimi lava lea e tasi ola ma le avega. Ina ua uma ona faaumatia o se afi matautia tele o Lonetona. Toefuataiga o le aai taitaia e Kristofer Ren, le silisili tusiata Igilisi ma uo vavalalata o Hooke. Fesoasoani ia te ia, Hooke galue malosi mo le fa tausaga, o se faiga mataʻina i gaoioiga e faatosina mai ai ma suesuega, ma tuua ai na o ni nai itula o le moe ma le malologa.
Saofaga i le toe fausia o Lonetona
sa Robert Hooke le matafaioi faigata. Faatasi ai ma Christopher Wren i tolopō le eria i le Fetufaaiga o Oloa Lonetona. Faatasi ai ma le fesoasoani a Hyu Meya ma Roger Pratt ia faia se saofaga iloga i le tusiata fale o Lonetona. Faatasi ai ma isi mea, sa tuu e le mamanu a Hooke ma Wren mo se maa faamanatu i tagata na aafia i le afi matautia. ua atiina ae galuega maeʻaeʻa, ma le 1677 vaai i le lalolagi le faagaeetia Doric koluma, na faaaogaina ai le faia o se maa Portland. O lona tumutumu faapaleina i le a polo auro i gagana eseese o le afi. na uluai manao Kristofer Ren e faaalia ai Charles II, lea na ia tali mai e le taliaina le auai i le tulaga o le afi. O le maualuga o le koluma o le 61 mita ma le 57 senitimita, e pei ona tele o mea mai le koluma i le amataga o se afi. faamoemoe e Hooke faaaoga le maa faamanatu o se falesuesue faasaienitisi mo faatumutumuga vaai mamao ma galuega i le pendulum, ae o le vibrations mafua mai i taavale, na taofia e galuega.
O le maliu o
Galuega e toe fausia le tulaga tau tupe faaleleia a Lonetona o le saienitisi, ae i ai se aafiaga le lelei i le soifua maloloina. aso tiute mamafa fai faamaʻi ma se faaitiitia o le malosi o le faaaliga. Fou mauaga o le saienitisi maoae o barometer o le vaa. Uiga ia te ia le avea iloa Society Royal ia Fepuari 1701 mai le fofoga o Edmond Halley, o se uo mamae o Hooke. Physicist, tagata faʻapiolosi ma le natura maliu Robert Guk i le aso 3 o Mati, 1703 i lona fale mautotogi i le kolisi Greshemovskom. O se tasi o tagata o lena sili ona talenia taimi, sa galo undeservedly i le aluga o tausaga.
Mafuaaga e galo
Taualumaga a Hooke i luga o le autu o le natura o le malamalama ma le tulafono o gravitation auauna atu o le faavae mo le galuega Isaaka Nyutona, ae eseesega matuia o saienitisi lua ua faateteleina le la mafutaga. E amata se ituaiga o finauga. O lea, mai i lona "faamatematika Mataupu Faavae o le Faalenatura Filisofia" aveesea Newton faasinomaga uma i le galuega o Hooke. I le faaopoopo atu, ia taumafai e faatauaina lona sao i le faasaienisi. Avea ai ma peresitene o le Sosaiete Royal, taofia le faaaogaina o Newton tele meafaigaluega foafoaina manually Hooke latou tanumia lea i totonu galo ai o lana galuega ma tuu lona ata. mou mamalu physicists talenia. E ui i lea, e uiga ia te ia na tusia e upu lauiloa a Newton. I se tasi o ana tusi, na ia fai mai ai, na ia vaaia i le gata ona ou tu i luga o le tauau o tagata tino ese. O le mea moni, e tatau Robert Guk e pei o se igoa, ona o ia o se saienitisi maoae, tagata faʻatupu, natura, astronomer ma tusiata o lona taimi.
mea moni mataina e uiga i le saienitisi
Fomai ma aiga fefe Hooke o le a ia oti i le fanau iti. O nisi fai mai o le a le ola i le luasefulu tausaga. Ui i lea, sa nonofo le physicist 68 tausaga, o se taimi umi e mafai ona valaauina e le tulaga faatonuina o le seneturi lona sefulu fitu. Ulutala "feaveai", lea na ia fuafuaina mo le iunite tulagalua o le tino ola, ona o le mea moni e faapea o sea fasimea sela Hooke faapei au puta. O se tasi o suesuega e fesootai ma le manava, toeitiiti muta i loimata mo se tane saienitisi. Ua Ia tuu lava i se iunite airtight faapitoa, mai lea pamu ea, ma o se vaega o se taunuuga o le leai o se faamasinoga. E ese mai i le maa faamanatu, na fausia i le galulue faatasi ma le Wren, Hooke i luga o le ua foafoaina galuega faatino o fale e pei o le Observatory i Kerenise ma falesa o le St. Paulo. Tagai i le galuega a le physicist tele mafaia i le taimi nei.
Similar articles
Trending Now