News ma SocietyNatura

Toe gaosia o tupe iti i le lalolagi ma le aiga

Tupe iti - o le foafoaga o arthropods. I le lalolagi o le tufatufaina e sili atu nai lo e luafulu o afe o lo latou ituaiga. O le toatele oi latou o loo bloodsucking. Latou faapipii i latou lava e manu ma tagata. O loo i ai tupe iti - meaola faalafua o laau. Latou lamatia ai faatoaga, laau potted, faaumatia atoatoa i latou.

Ituaiga ma le tufatufaina o ticks

Sili ona manaia e faapea o le faasaʻo - e le o se iniseti. o se manu lenei e patino i le aiga o arachnids. Tausaga taitasi, e faamaumau saienitisi se numera eseese o nei tagata. Ticks ola masani i vaomatua, ae faapea foi ona tupu i le nofoaga autu o le aai, o fale ma nofoaga. Mo i latou, o le mea autu na matua susu ma le pogisa. Ticks aloese mai le aafia tuusao i ave o le la, lalafi i latou i le laau ma crevices.

Faamasani i le tagata po o se manu, ticks vave taumafai e nana i lalo o lou ofu ma lauulu. O le mea lea, oi latou o le faigata ona iloa le taimi lava lea. Ticks - matua tagata unmoving. I le faataamilosaga o le olaga atoa o latou lava, e mafai ona latou agai i na o ni nai mita. O loo i ai tupe iti e fafagaina i luga o le toto o tagata ma manu. Ae o le tele o ituaiga - herbivores. Latou faaumatia o meaai pulou aitu ma laulaau. O loo i ai tupe iti e 'ai isi arthropods, o le tele tele i le toatele nai lo i latou lava.

ticks

O lenei namu tupe iti. E lelei fuafua i so o se tuutuuga climatic. O nei mea o loo maua lava i le Atika, parasitizing i penguins ma isi manulele. Ticks i le lalolagi e uiga i le ono selau ma le lima sefulu ituaiga. O le toatele oi latou o loo bloodsucking mafai ona faaliliuina faamaʻi matautia - encephalitis ma borreliosis (faamaʻi Lyme).

Le siama i le toto o se tagata po o se manu ulufale le faua o le faasaʻo i le u. Aafia i sea faamai, e mafai ona oti tagata. Ina ua toe malosi, e mafai ona faaalia i le taunuuga - faaaliga faanenefu (e aofia ai tauaso), o le supa, mamafa leiloa, ma isi. E aupito a taifau ma ticks taiga. Toe gaosia ma le atinae o nei ituaiga tupu e faaee fuamoa.

fanafānauga

Ina ia faateleina le faitau aofai o nei meaola faaee o latou fua. foi ticks toe gaosia tupu le faaaogaina o lenei metotia. Tamaitai faataatia ai le eleele e oo atu i le fitu afe o fuamoa. Ae e ola pea e matua aofaiga laiti o tamaiti - iunite uma. Mai nei fuamoa fofoa i larvae, ua faatalitali mo le taimi o le a lava e aai ai.

Latou fafaga i luga o le toto o le isumu, o se ituaiga o manu felelei ma manu o loo i totonu o le oo atu o le fanua. Ina ua uma ona aai, i le afato toe foi mai i le lalolagi, moe ma atiina ae i totonu o se nymph. I lenei laasaga e manaomia mai i le mana, ina ua mavae lea e tulai mai i tagata matutua - o le vaega matutua. tupu toe gaosiga tupe iti i le taimi o le vaitau o le mafanafana. I le faataamilosaga o le olaga atoa o nei mea ua fafagaina faatolu pei larvae, nymphs ma tagata matutua. Tagata - E seasea latou meaai, sa latou fiafia e masani ona i povi ma manu o le vao.

tupe iti apogaleveleve

O lenei ituaiga o tupe iti - o se afa moni o le au faamemelo o laau i totonu e. Le taimi lava e le laau le a nofoia e tenants, e mafai ona galo i le fugalaau. E faigofie ona togi nai lo fofo. O lenei arachnids laiti, aapa i le tele o na o se milimita. Mafaufau e na o lalo o se tioata faalapopoa upu. E sili ona taatele tupe iti apogaleveleve ua i ai se lanu samasama. ua ufitia lona tino ma bristles, e fa taitoalua o lala.

e matua Hardy i latou, e aveesea o latou e faigata, ae e mafai. A e vaai i nei manu i luga o laau, e mafai ona e taumafai e taulimaina le ava malosi faavaivaia i le vai. ua faatau atu tupe faapitoa i faleoloa faatoaga e mafai ona fesoasoani e aveesea o tupe iti ma faasaoina le laau. O nei tagata e nonofo i nofoaga, entangle apogāleveleve lafi fugalaau i le tua o le lau, o le palapala ma le crevices eseese. E pei o le vevela ma le sūsū aiga.

tupe iti apogaleveleve: toe gaosiga

ola tamaitai tupe iti apogaleveleve mo e uiga i se masina. latou maua ai le faitau selau o fuamoa i le malamalama i lenei taimi. Latou matutua e uiga i aso e tolu, o le vaitaimi atoa o le tupulaga e uiga i le luasefulu aso - o le taimi tonu e faalagolago i luga o tuutuuga climatic.

Toe gaosia o tupe iti apogaleveleve tupu tausaga atoa i le lanu i le fale. E tusa lava pe e te filifili e aveesea o le laau aafia, aua le faanatinatia e tuu i lona tulaga o se tagata fou. E tatau ona ipu uma, lea na latou tu, crevices ma recesses tausia ma faapitoa vaega lea e mafai ona aafia ai le fuamoa.

Toe gaosia o tupe iti e leoleoina le natura, lea e mautinoa ai le saogalemu o fanau i le lumanai - fuamoa atigi e matua mafiafia. Ola ai i nei fuamoa mafai ona tumau e oo atu i le lima tausaga! Tamaitai faaeteete natia i latou i le tipi o sills faamalama ma meafale. O le mea lea, e tatau ona tuuina atu nei nofoaga gauai faapitoa i le taimi o le faʻagaoioiga.

Ticks i le natura

Toe gaosia o tupe iti i le natura tupu na o le vaitau o le taumafanafana. Mai Me ia Iulai, tamaitai taoto fuamoa o loo i ai taimi e tuputupu ae Young i luma o le tau malulu. O le toe faia o le tupe iti ua aafia i le tele o vala - o le laufanua, o le tau, ma taumafa. Tane ina ua mavae fertilization oti ni tamaitai. mai ai le manatu lava i luma o le mana. Ina ua mavae lenei faagasologa, ma faaee o latou toto manaomia ona i ai taimi e inu - e tusa o le sefulu aso.

Tamaitai, ina ua uma ona aai, faaee o latou fua. O nisi ituaiga o tupe iti e tanumia ai i latou i le eleele, ma o nisi mo atinae sili fua faataatia i le mutia ma le vao, e fofoa larvae mafai ona faigofie ona maua i luga o se manu le tufaina. Le manu feai, o lea e mafai lava ona ia maua, sa latou aai ai i le va o le lua ma le lima aso, ona toe foi atu i le eleele po o le mutia e faamasaa ma avea nymphs. Ina ua mavae se isi taumafataga avea i latou ma tagata matutua.

Afai sa aunoa ma se meaai larvae mo se taimi umi ma e ala i le pau e lei avea nymphs, latou ola e aunoa ma faigata e tele foi seia oo i le tautotogo, ma tuua ai le malulu ma blizzards. I le tautotogo ina ua faamafanafanaina le tau, latou ala i luga ma amata ona saili mo manu. O le maualuga gaoioiga o ticks - mai Me ia Iuni. Le faapotopotoina i totonu o le vaomatua, aua nei galo e tausia oe lava ma auala faapitoa protivokleschevye lau fagafao. Lavalava e tatau ona lelei faapipiiina.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.delachieve.com. Theme powered by WordPress.