Faavaeina, Kolisi ma iunivesite
Teori Protolytic o acids ma nofoaga autu o Bronsted-Lowry
teori Protolytic o acids ma nofoaga autu o loo i le toetoe o le faasaienisi e lua - o le fisiki ma le kemisi. I ai o loo faamatalaina ai le meatotino ma le natura o le nofoaga autu ma acids. ua vaevaeina saienitisi i vasega e lua o mea e fegalegaleai ai ma le tasi i le isi.
Le galuega o le teori
teori Protolytic o acids ma nofoaga autu o fesoasoani e foia ai se galuega taua: e valoia ua faia oloa ona o se taunuuga o lo latou fegalegaleaiga ma le auala o le a faia lenei tali. Ina ia faia lenei mea, o le tagata tomai faapitoa faatatau uiga Aofaiga ma qualitative o acids ma nofoaga autu.
O lea o loo i ai le tele o manatu o loo ese faauigaina e faapea o se acid ma se faavae. I auala eseese latou iloiloina latou isi uiga. Mulimuli ane e faalagolago i mea o le a le taunuuga o le tali.
faiga vailaau Conceptual
Protolytic teori o acids ma nofoaga autu e matua lauiloa, pe afai e te manaomia ina ia iloa ai pe faapefea ona latou fegalegaleai ai i le natura. E lautele faaaogaina i alamanuia faiga ma le saienisi. Faʻalemafaufau malamalama o le aafiaga o fegalegaleaiga o acids ma nofoaga autu o faiga conceptual fuafuaina le faatuina kemisi aafia ai mataupu tau o ni faaupuga eseese i toetoe aʻoaʻi vailaau uma.
O le amatalia ai le tuputupu o le malamalama e uiga i le fesootaiga o acids ma nofoaga autu o
teori Protolytic o acids ma nofoaga autu e faasino atu i se tasi o le kemisi faavae. na muamua tuufaatasia manatu Key e saienitisi xvii senituri. I lenei tulaga, o le mataupu ina ua uma ona suia soo ma toe iloiloina.
senituri xvii kemisi Igilisi Boyle Robert talitonu acids o le tino, o le atoms o ia ua protrusions maai ma le faavae - o lo latou pores. O le mea lea, na ia manatu, o mea uma le neutralization tali e faaitiitia i le mea moni e faapea acid protrusions ati i le pores o le nofoaga autu.
Mo le taimi muamua le aʻoaʻoga o acids ma nofoaga autu fuafuaina Farani apothecary Nicolas Lemery. I le 1675, na ia faamaloloina "kemisi Course", lea auiliiliga vali vailaau ma meatotino faaletino o mea e faavae i luga o latou foliga ma fausaga. mafaufauina e Lemaire acids maua fao maamaai, ona o sensations lē lelei lea e tulai mai i luga o le paʻu. O le mafuaaga na ia taʻua alkalis, fautuaina atu o lo latou fausaga porous. faia o le masima e le faaituau e mafua.
Ua i le senituri XVIII, o le isi saienitisi Farani meatotino e fesootai Lavoisier Antaun i le afioaga o acids i latou tuufaatasiga o atoms okesene. Le ogatasi faaalia lenei hypothesis, i le gagana Peretania kemisi Gemfri Devi ma lona faaluaina Farani, faailoa Iosefa Louis Gay-Lussac se numera o acids e le aofia ai le okesene. I latou ua halides po hydrocyanic acid. O lea na maua ai se vaega tele o le okesene-o loo tuufaatasi e le maua le acids meatotino.
manatu po nei
O le mataupu o aʻoaʻoga protolytic o acids ma nofoaga autu o ua suia tele i le senituri XIX. Chemists ua oo mai ia manatu acids na o mea ia e mafai ona fegalegaleai faatasi ma le uamea ma faamalolo hydrogen. na taunuu i nei faaiuga e le saienitisi Siamani Justus von Liebig i le 1839. E manatu o se tasi o le faavaeina o Faatoaga kemisi ma le kemisi faatulagaina.
I le tutusa ma le mineralogist Swedish tuufaatasia Jens Jakob Berzelius le manatu e tatau ona taulimaina ma le acids e le lelei oxides lē apamemea, ao le oxide ma se totogi lelei ua faavae. O lenei fesoasoani e faamalamalama ai le meatotino faavae o acids ma nofoaga autu. O le mafuaaga lena le acidic ma Swede faavae manatu e pei o le meatotino e faaaogaina i le tuufaatasi. O Ia o le muamua i le lalolagi faia se taumafaiga e valoia le aafiaga sili o le mea o loo tatou iloiloina.
O aiaiga autu o teori protolytic o acids ma nofoaga autu o ua tuufaatasia ina ua maea galuega o se isi kemisi Swedish Svante Arrhenius. I le 1887, sa ia aoteleina le teori dissociation eletise. Ina ua uma ona a moni avanoa e faamatala ai le meatotino a acids ma nofoaga autu e amata mai electrolytes ionization oloa. Ma e faafetai i le sao o le kemisi Rusia-Siamani teori a Friedrich Wilhelm Ostwald na tuufaatasia mo electrolytes vaivai.
I senituri XX, saienitisi Amerika Cady, faavaeina Franklin ma Kraus solvosistem manatu. E amata ona faaaoga e avea ma aiaiga ma Arruniusa Ostwald, ma e tusa ai uma isi solvents e mafai samodissotsiirovatsya.
I aso nei Protolytic teori o acids sili ona atoatoa articulated Dane Johannes Nicolaus Brønsted ma Amerika Gilbert N. Lewis, sa auai foi i le fisiki faaniukilia ma thermodynamics.
O le talitonuga o Liebig
E tusa ai ma le manatu o hydrogen Liebig acid o se mea e mafai ona tali atu ma le uʻamea mai le hydrogen faia. I lenei tulaga, o le manatu faavae o le "faavae" e leʻi ulufale atu i Liebig i uma.
Hydrogen ma masima faia e ala i le tali. E ala i tali i acids malosi uʻamea tali faaaliga. e faaaoga manatu i aso nei na o le valoia le fegalegaleaiga o mea o loo i ai hydrogen, ma uʻamea i le mafai ona totogi aitalafu.
O le talitonuga o Arrhenius-Ostwald
Iloiloina le mea protolytic teori o acids ma nofoaga autu o Arrhenius - Ostwald, ia manatua o loo i ai mea acids uma i fofo aqueous e fausia cations hydrogen. O lea nofoaga autu o na oi latou mea lea e fofo aqueous maua uamea puipuiga po o ammonium.
O le tali e mafua maua le vai ma le masima. E i ai se faalagolago, pe a tali atu ma acids malosi ma faavae malosi. I luga o le faavae o lenei talitonuga e mafai ona faamaonia ai le vaevaega o electrolytes, faapea foi ma le fuafuaina o le TA taua sa faailoa, lea e faaaogā i alkaline siosiomaga. Foi, ua faaaogaina i le hydrolysis o masima ma nofoaga autu o lo o aofia ai masima. Ae peitai, e itiiti ifo ma le itiiti. O le mea moni e faapea e manaomia ai fuafuaga faigata ona tauave. A teori proton sili ona faigofie.
O le teori Bronsted-Lowry
teori Protolytic o acids ma nofoaga autu o Bronsted - na uluai faailoa Lowry i le 1923. Bronsted Lowry ma ona tuufaatasia tutoatasi. tuufaatasi le saienitisi faatasi le mataupu o le acids ma nofoaga autu.
Tusa ma o latou faamatalaga, acids - o molecules po ions e faagaoioia i le tali matafaioi foai proton. I le taimi lava lea e tasi na o nofoaga autu o molecules po ions e mafai ona faapipii protons. I totonu o lenei manatu o acids ma nofoaga autu o matou taunuu protolytes faamatalaga. O le a le moni?
teori Protolytic o acids ma nofoaga autu i le kemisi faaitiitia i le faaliliuina proton mai acid e faavae. Lē gata i lea, i lenei acid taimi aveesea o se proton, e liliu atu lava i le eleele. Ma atonu foi, sa i le Pepa Faaopoopo le proton fou. O le faavae o lenei taimi avea acid, ua avea ma se vaega protonated.
O lea, o soo se fesootaiga fegalegaleaiga o le mea aafia lua taitoalua o nofoaga autu ma acids. valaau Bronsted latou feusuaiga faaulu- galii. Nei o aiaiga faavae e mafai ai ona tatou fausia teori Protolytic o acids ma nofoaga autu. tali Protolytic tutupu i ni auala se lua i le tasi, ona o so o se mea, e faalagolago i luga o le tulaga, ma e mafai ona avea o se acid ma se faavae.
Mulimuli ane sa ia atiina ae le talitonuga Bronsted catalysis faavae-acid, ma galulue Lowry i gaoioiga opitika o tuufaatasi faatulagaina.
teori solvosistem
teori Solvosistem faaali i le taimi o le atinae o le manatu tuu i luma e Arrhenius ma Ostwald. Le tele o taimi e faaaoga e tali i solvents protic. Na latou ofoina atu ia te ia e tolu Amerika - Cady, Franklin ma Kraus.
Tusa ai ma lenei hypothesis, e faavae i luga o Ion atoa o loo mafai ona totogi aitalafu. O loo i ai le tomai e soli i luga i ions tagata i le toesea ai o le mafai ona totogi aitalafu. I lenei tulaga, o le puipuiga ma anion. Lea le Ion muamua o lithium ma le lona lua - Ion Liat. E pei ona faaaogaina i le tali protic mafai ona totogi aitalafu e mafai ona faaliliuina atu se proton mai so o se molecules faaituau o se suavai i le isi. Ai le faia o se aofaiga tutusa o anions ma cations.
O le fua o lenei tali avea le mafai ona totogi aitalafu ma le masima.
O lenei manatu o loo faaaoga e valoia le tali i le va o acids ma nofoaga autu i solvents uma. O foi mafai ona pulea nei faiga e faaaoga ai se mafai ona totogi aitalafu. Teori faamatalaina auiliili o le meatotino o mea o loo i ai se okesene ma hydrogen.
teori Lewis
I le kemisi loo i ai le faaupuga "Lewis acid". O lenei Ion po molecule lea ei ai se orbitals saoloto electron, lea e mafai ona talia taitoalua electron. A mataʻina faataitaiga o le protons - ions hydrogen ma ions o uʻamea patino, ma mea masima patino.
Afai e le o hydrogen le acid Lewis, o taʻua aprotic.
teori Mikhail Usanovich
teori Maximally aoao o acids ma nofoaga autu i le 1939 tuufaatasia le kemisi Soviet Mihail Usanovich.
O loo faavae i luga o le manatu o le a taitai atu ai le fegalegaleaiga i le va o so o se acid ma faavae i se tali salification. O lea la, ua faamatalaina se acid o le vaega lava o cleaved mai le cations, e aofia ai protons, ma foi e ave i luga i le nofoaga o le anions ma uluai electrons.
I le taimi lava lea e tasi, o se vaega itiiti o le faavae lea o le tomai e faapipii ia lava i le proton po o isi puipuiga. Ae e mafai foi ona tuuina atu se electron po anion. O le eseesega taua mai le teori Lewis e faapea o le faavae o le faamatalaga o le "faavae" ma le "acid" e le o le faatulagaga o le atigi electron, ma le faailoga o le tau faaee atu o le vaega.
I le manatu o Mikhail Usanovich ei ai vaivaiga. Sili i latou - o se numera tele o faalauaitele ma faaupuga faʻanenefu o talitonuga faavae. I le faaopoopo atu, e le faatagaina lenei manatu e tuuina atu se taumatematega Aofaiga o le aafiaga o le fegalegaleaiga o acids ma nofoaga autu.
Similar articles
Trending Now