Meaai ma meainu, Moni autu
Sisi Finnish "Oltermani" ma isi ituaiga
Uma fiafia o sisi se uiga tali atu i le filifiliga o ituaiga eseese o lenei anagata. Ina ia olioli atoatoa i le tofo o le oloa, e tatau ona e maua ai le paleni e silisili ona lelei i le va tau ma le lelei. ioe uma e faapea, afai e taua le sisi ni nai afe o le a le lava momose, o le a fai lava si a maasiasi. Ona o lenei mafuaaga ua fautuaina e filifili cheeses Finnish, ata o le ua tuuina atu i lenei tusiga. E mafai ona latou tautua mo le tofo uma, ao totoe gafatia.
O le mea moni, o le tele o tatou taumafai pea lava pea lenei oloa mai Finelani, aua o nisi e le dainty ma e mafai ona faatau mai i le toetoe lava o so o se faleoloa. O lea la, e silafia e tagata uma sisi "Viola" ma a tofo maaleale, teisi peppery "Oltermani" ma kulimi eseese o le "Valio". O le ituaiga autu o loo gaosia i Finelani.
Aisea cheeses Finnish eseese i uiga lelei faapena?
O le mafuaaga e faigofie: o le tomai o le sisi-faia na atiina ae i Finelani mo se taimi umi. E oo lava iinei i le iloa Ages Tutotonu le auala e faia ai lenei oloa, i le taimi lava lea e tasi talitonu o lona uiga ua tatau ona totogi le tomai faapitoa lava, ae faapea foi taulāitu. I aso nei, o le tuuina atu o sisi i Finelani i se tulaga maualuga, e faailoa mai ai le oloa mo lona lelei i le tele o atunuu i le lalolagi atoa. na saofaga tele faia Artturi Ilmari Virtanen, maua le Nobel Taui mo lona tekinolosi sisi le faia i le 1920s. Mo le limasefulu tausaga taitaiina Virtanen "Valio" lab, atinaeina o oloa fou ma ituaiga fou, e aofia ai le lalolagi-lauiloa "Emmental".
Ina ia maua sisi suamalie, e tatau ona faaaoga na o le susu sili ona lelei. O lenei oloa i Finelani ua manatu le mea sili i Europa. O lenei o faamatala ai le tulaga maualuga ma le tofo lelei, ia ua uma cheeses Finnish.
ituaiga
I Finelani, o le sisi (i le Finnish - juusto) ua faia o ituaiga eseese. O lea, e mafai ona maua togi tulaga uma semisolid (f.t.t., "Oltermani" lea e mafai ona maua faapisinisi i Rusia), ma itiiti iloa cheeses Finnish lea o le "Turunmaa". O lenei sisi ua masani susunuina i le taeao ma faia i le senituri XVI. "Turunmaa" ei ai se tofo creamy mauoa ma se paʻi o le matuitui ma le tonu uiga mafiafia. Tufatufaina ma le sisi "Lappi", lea ei ai se tofo faaituau. E mafai ona faaopoopo atu i so o se ipu.
cheeses Finnish lauiloa: "Oltermani"
E pei ona taʻua, "Oltermani" o se meaai Finnish masani. I totonu o le semi-faigata cheeses e eseese e le gata i le tofo ma le tofo, ma nisi o uiga. Le taimi nei, faapisinisi maua e tolu o lona ituaiga, eseese nutritionally:
- Mama, faatasi ai ma se gaʻo mataupu i totonu o le 17%. O lenei ituaiga ua fuafuaina mo tagata e faaaogaina e mananao e faatumauina le felagolagomai ma e aveesea o le mamafa e sili atu. E mafai ona faatauina mai e pei sliced (teu o le 150 kalama), ma i le tele, i le ulu mamafa e oo atu i le 900 kalama.
- Faatasi ai ma se mataupu gaʻo o le 29%. O lenei semi-faigata sisi ua laiti tofo oona. Foi faatauina atu sliced po o le ulu.
- Tulaga faatonuina, ma se anotusi le gaʻo o le 55%. O "Oltermani" ei ai se tofo creamy mauoa. E masani lava e auauna atu i luga o le laulau faatasi ai ma le fua o le vine, o se ituaiga o succulent fua ma fatu. O loo faatauina atu i ato o le 250 po o le 550 kalama, ma sliced.
Faatasi ai ma le alolofa sisi upu "Oltermani", e tatau ona i ai se tofo suamalie creamy faaalia susu tofo ma aftertaste māi.
isi ituaiga
sisi Finnish, o lona igoa ua lisiina atu i luga, aua e te le faamaeaina o le lisi o ituaiga eseese. O lea, connoisseurs pepa faataga o le oloa ma le sisi Apetina. O loo i ai se maʻaleʻale uiga ma o teisi faamanatu mai ai le feta Eleni. O le mea lea, e mafai ona faaaoga mo le saunia o se salati Greek ma sanuisi. E le gata i lea, ua masani ona tipi i totonu o se ipu mafolafola ma faaaogaina o se filler mo panikeke.
E fautuaina foi ma Kippari - e tutusa lenei oloa e iloa uma talu mai le laitiiti sisi sosisi. O lenei oloa ulaula lea e mafai ona faaaogaina o se tagata lava ia e amata. I le faaopoopo atu, o le Finnish sisi "Viola" tagata uma silafia - i latou o loo maua i soo se faleoloa faatauina.
Areto sisi ma isi ituaiga seāseā
E i ai foi ituaiga e le masani ai e mafai ona maua na i Finelani. Mo se faataitaiga, o le sisi o falaoa (Leipäjuusto), lea, i le tepa muamua tutusa a paluga keke. E faia e aunoa ma le faagasologa maturation, tao i se umu. Aemaise lava lauiloa lenei eseese i Lapland - lea na ia auauna atu o se meaai suamalie.
O isi e le masani Finnish cheeses aofia ai le "Ilhwa" ma le "Myunayusto". Oi latou foi, o loo faia i le ogaumu, ae ina ua tao fua.
Similar articles
Trending Now