FaavaeinaSaienisi

Sela manu - o le talafaasolopito o le malamalama

Le faatulagaga feaveai o le natura faaalia mai i tagata le taimi ina ua mavae le mauaga o le mikerosekope. I le 1590, o se masini e gaosia e H. Jansen, aumaia o suesuega i se tulaga fou. History of mauaina o le sela sa amata mai i le taimi lena. Saienitisi o lena taimi auala umi e malamalama iunite o mea ola uma, seia oo ina sa i ai se sailiga maoae. O le feaveai laau na uluai vaai i ai ma suesue i botanist Igilisi ma physicist Robert Hooke i le 1665 i luga o vaega o momono ia maua mamanu masani ai, o lo latou foliga tutusa ma le honeycombs pi. O nei na ia taʻua o sela. Ae sese matua Robert Hooke i latou suesuega, e taʻu o le sela i latou lava o ni avanoa, ma o latou puipui ma ua mataupu soifua.

E le gata i le atinae o optics ua iʻu ai i le sili atu faataitaiga soifua o microscopes. E ala i le tioata o le aupito lata mai na mafai Dutchman Antoni van Leeuwenhoek e vaai i le auala e fau ai le feaveai manu. Na latou tuua a latou sailiiliga i luga pepa i totonu o le pepa faatumu o lalo-atavali, o loo faaalia i latou vaai e ala i se masini e faalapopoa ai. Sa faamatalaina e le siama, sperm, faapea foi sela mumu o le toto ma a latou gaoioiga i le capillaries. Ae e oo lava i le e ui lava o le suesuega saienitisi, ua umi tumau fesili unsolved - pe o le sela i ai moni lava le ivitu o le fausaga o meaola uma lava. E na o le i le 1838 - o le tali 1839 i ai e mafai ona tuuina atu i le botanist M. Schleiden ma le zoologist T. Schwann. Latou tuufaatasia le postulates faavae o le teori feaveai, lea e alu ai seia oo i le aso nei, faatasi ai ma suiga laiti, fetuunai ma le suesuega faasaienisi lata mai.

O lenei, iloilo saienitisi Siamani le faamatalaga o loo maua ia i latou, sa mafai ona fuafuaina e faapea o matua o loo aofia ai sela o laau ma meaola uma. O lea, o le tasi laau ma sela manu e taitoatasi iunite tutoatasi, ola i le sologa lelei i le lotogatasi ma le tino atoa. Ae sa le atoa saʻo a latou faaiuga. Ae peitai, o loo tumu le talafaasolopito o le suesuega o le sela o ia mea na tutupu. Ina ua mavae se taimi latou compatriot sa mafai Virchow e faamaonia ai e maua feaveai uma mai isi sela, ma manatu e uiga i le amataga mai o mea feaveai mai le leai se mea, e faia e lona muamua atu, ina ia e tuu le agamalu, le saʻo.

taimi e tasi faailoa sela manu e suesuega i le tele o atunuu. O lea la, e oo lava i luma o le faavaega o le teori feaveai, o le botanist Igilisi R. Brown maua se vaega faamalosia o feaveai taitasi - o le vaega faaogatotonu len¯ao. Ma i le 1895, sa mafai T. Boveri e vaai e ala i se masini e faalapopoa ai ma faamatala le tamai povi o loo taoto i tafatafa o le vaega faaogatotonu len¯ao, lea na valaauina centrioles. I le 1890, saienitisi faamatalaina R. Altman dvumembrannye organelles taʻua mitochondria. E tusa ai ia te ia, o le autu o galuega tauave o le mitochondria o le tuuina sela ma le malosi. Ma, o mea e ofo ai, o lenei manatu faamaonia e saʻo ma ua faamauina e tausaga o le suesuega.

Ona, i se taimi umi taimi, faaatoatoaina uso tomai microscopes masini, faatagaina e suesue sili ona latalata i le faatulagaina o le sela. Taimi i lea taimi, sa maua, teori feaveai oi ai nei e faasao. Ae o le moni tupuga moni na tuanai ai o le folasaga o le mikerosekope electron. K. Porter i le 1945 na mafai ona iloa ma faamatala le reticulum endoplasmic (reticulum), e ala lea i le manu feaveai maua tuufaatasia porotini, sugars ma lipids. Mulimuli ane, i le 1955 tausaga e faaaoga na suesueina a lysosomes malamalama mikerosekope - faapitoa fausaga globular mo vaeluaina ma biopolymers o loo enzymes proteolytic eseese.

O le suesueina o sela manu o le mataupu faavae "mai faigofie - e faigata". metotia suesuega po nei faatagaina e suesue atoatoa le elemene DNA, o le tuufaatasiga o protoplasm ma sili atu. O lea, faatasi ai ma le faaalualuina i luma o tekinolosi o loo i ai le avanoa o le iloaina o mea uma lalolagi soifua. E pei, o lenei e matele i le mafaufau o le tagata.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.delachieve.com. Theme powered by WordPress.