Soifua maloloinaFaaaliga

Pupillary reflex ma faailoga o lona toilalo

O mata o se tino taua tele mo le masani ai o le tino ma le ola atoa. O le galuega autu o le malamalamaga lea o fua o le malamalama, fa'afetai i le ata e aliali mai.

Vaega o le fausaga

O le peripheral okeni o luma i totonu o se ana faapitoa o le ulupoo, lea ua taua o le taamilosaga. O itu o mata o loo siomia e muso, lea e taofi ai ma fa'anofo. E aofia ai le tele o vaega:

  1. O le lauulu lava ia, lea ei ai foliga o se polo e tusa ma le 24 mm le tele. E aofia ai le vitreous, tioata, ma malie aqueous. O nei mea uma ua siosiomia e tolu lauulu: protein, vascular and reticulate, faatulaga i le isi faasologa. Elemene, lea e maua mai ai le ata, o lo'o i luga o le atigi gutu. O nei elemene o ni tagata e talia lelei le malamalama;
  2. O le puipuiga, lea e aofia ai laumei pito i luga ma lalo ifo, o le uila;
  3. Mea fa'apipi'i. O le vaega autu o le puna lacrimal ma ona ducts;
  4. O le masini masini komepiuta, e nafa ma le gaioiga o le mata ma e aofia ai maso;
  5. O le nerve opic.

Galuega autu

O le galuega autu o lo'o fa'aalia e le va'aia o le fa'amalamalamaina lea o uiga fa'apitoa o meafaitino, e pei o le lanu, lanu, foliga, lapopoa. Fa'atasi ma le gaioiga a isi tagata auiliili (fa'alogo, manogi ma isi) e fa'atagaina oe e fetuunai le tulaga o le tino i avanoa, ma fuafua ai le mamao i le mea. O le mafua'aga lea e tatau ona fa'ataunu'uina ai fa'ama'i o fa'ama'i mata ina ia masani ai.

Fa'asaga o pupillary reflex

Faatasi ai ma le masani ai o le gaioiga o mata, ma nisi o mea i fafo atu, o lo'o i ai mea e ta'ua o pupillary reflexes, lea e fa'amalosolo pe fa'alautele ai le tamaititi. Pupillary ata, ata loʻu faapea o le substrate anatomical o le tali o le tamaitiiti āʻoga i faamaoniga malamalama o mata o le soifua maloloina ma le tino atoa. O le mafua'aga lea i nisi fa'ama'i o le foma'i muamua o siakiina le i ai o lenei fa'ata'ita'iga.

O le a le tali?

Le tali a le tamaititi po'o le mea e ta'ua o pupillary reflex (o isi igoa - iris reflex, iris reflex) o nisi suiga i le laina laina o le tamaititi o le mata. Fa'avae, e fai ma tulafono, e mafua mai i le vavaeina o maso o le iris, ma le isi itu - fa'alavelave - e o'o atu ai i le fa'aaogaina o le tamaititi aoga.

Mafua'aga mafua'aga

O lenei suiga e mafua mai i le tuufaatasiga o nisi o fualaau oona, o le mea autu o le suiga i le maualuga o le malamalama o le nofoaga lata ane. Ma le isi, o le suiga i le tele o le tamaititi e mafai ona tupu mo mafuaaga nei:

  • Faatinoga o vaila'au. O le mafua'aga lea e fa'aaogaina ai e avea o se auala e fa'amaonia ai le setete o vailaau fa'asaina poo le loloto o le fa'ama'i;
  • Suia le manatu taula'i i le tagata;
  • Fa'afefe o lagona, e le gata i le lelei ma lelei i le tutusa.

Afai e leai se tali

O le leai o se tamaititi ile tali atu i le malamalama e mafai ona fa'aalia ai setete eseese o se tagata e ono lamatia ai le ola ma manaomia vave ai e tagata tomai faapitoa.

Pupilary reflex

O musika e pulea le galuega a le tamaititi e faigofie lava ona a'afia ai lona maualuga pe afai o se mea e fa'amalosi mai fafo e galue i ai. O lenei mea e mafai ai e oe ona fa'atonutonu le tafe o le malamalama lea e ulufale sao atu i le mata. Afai e ufiufi le mata mai le oso mai o le la ma tatala, o le tamaititi, lea na muamua fa'alauteleina i le pogisa, vave fa'aitiitia i le tele pe a o'o mai le malamalama. O le pupillary reflex, o lona fa'ata'ita'iga e amata i le retina, e fa'aalia ai le masaniga o le gaioiga o le okeni.

O le Iris e lua ituaiga o musele. E tasi le vaega o lo'o fa'atusalia e filo musele. Innerviruyut o latou filosofi masei o le nerve opic. Ina nei konekarate maso, lenei faagasologa mafua constriction o le tamaitiiti āʻoga. O le isi vaega e nafa ma le fa'aaogaina o le tamaititi aoga. E aofia ai filalalalalalalalalalalaina e le o nofoia e nusipepa alofa.

O le pupillary reflex, o lona mamanu masani, e tupu i le faasologa lenei. O le malamalama e pasi atu i luga o mata o mata ma o lo'o fa'afo'i mai i totonu, e pa'ū tonu i le retina. Photoreceptors, lea o lo'o i ai iinei, i lenei tulaga o le amataga lea o le fa'ata'ita'iga. I se isi faaupuga, o iinei e amata ai le ala o le pupilry reflex. O le innervation o neura fulafula e afaina ai le fa'aaogaina o le sphincter o le mata, ma o le faitotoa o le pupillary reflex e aofia ai i lona fatuga. O le faagasologa lava ia e taua o le lima tauagavale. O lo'o i ai foi le nofoaga taua o le pupillary reflex, ma e mulimuli ane e suia ai neura e le tele o neura: o nisi oi latou e ui i vae o le mafaufau ma ulufale atu i totonu o le tumutumu pito i luga, o isi - i le sphincter a le tamaititi. E mae'a le auala. O lona uiga, ua tapuni le pupillary reflex. O le le i ai o se tali faapena e mafai ona ta'u mai ai soo se soliga i totonu o le tino o le tagata, o le mafuaaga lea ua tuuina mai ai lenei mea taua tele.

Pupillary reflex ma faailoga o lona toilalo

A'o su'esu'eina lenei fa'ata'ita'iga, e tele ni uiga o le tali o lo'o a'afia ai:

  • Le tele o le vavalalata o le tamaititi;
  • Pepa;
  • Le tulaga tutusa o le tali;
  • Va'ava'avalea.

E i ai le tele o pathoces e sili ona taatele o lo'o ta'u mai ai o le pupillary ma le fa'aleleia o mafaufauga ua fa'avaivaia, lea e ta'u mai ai se faaletonu i le tino:

  • Amavrotic tagata le mautonu. O lenei mea mata'utia o se tali tuusa'o pe a fa'amalamalama mata tauaso ma o le tali e faauo, pe afai e le o matauina le fa'aaliga o faafitauli. O mafua'aga taatele e tele fa'ama'i o le retina ma le auala vaaia. Afai o le le tumau o le tasi itu, o se taunuuga o le amaurosis (liona o le retina) ma ua tuufaatasia ma le fa'aaogaina o le tamaititi, e ui e le taua, ona i ai lea o se avanoa o le aisocoria (o tamaiti aoga e eseese tele). Fa'asalaga, o isi fa'ata'ita'iga pupillary e le afaina i soo se auala. Afai e atiina ae le amaurosis i itu uma (o lona uiga, o mata uma e tutusa uma lava), e le tali atu tamaiti aoga ma e tusa lava pe fa'aalia i le susulu o le la o le a fa'alauteleina, o lona uiga, o le pupillary reflex ua matua leai lava.
  • O le isi ituaiga o amio le mama o tamaiti aoga o le le tumau o le aoga a le tamaititi. Masalo o le toilalo o le ata vaaia lava ia o loo mataituina, lea eo mai faatasi ma heminoopia, o lona uiga, tauaso o le afa o le vaaiga vaaia, lea e faaalia i le leai o se pupula pupula i mata uma.

  • Mafaufauga le mafaufau po o le ma'i a Robertson. E aofia ai le leai atoatoa o tali tuusao ma faauo o tamaiti aoga. E ui i lea, e le pei o le ituaiga muamua o leona, o le tali atu i le liua (le vavalalata o tamaiti aoga pe afai e taula'i le vaaiga i luga o se mea faapitoa) ma le nofoaga (le suiga i tulaga i fafo atu o lo oi ai le tagata) e le solia. O lenei faailoga e mafua mai i le mea moni o lo'o i ai suiga i le soso'o o le mata o le mata i le mea e tupu ai o lo'o i ai se liona o le fatu parasympathetic, o ona filo. O lenei ma'i e mafai ona fa'aalia ai le i ai o se tulaga ogaoga o le syphilis o le tino o le tino, e masani ona masani ai lipoti o le ma'i i luga o le encephalitis, tumama o le mafaufau (e pei o vaevaega), fa'apea fo'i ma le gaioiorerebral trauma.

  • Le atoatoa, po'o le le atoatoa o le aoga a le tamaititi (o lona uiga, e le vaapiapi, ma e le faalauteleina). Pe a fa'aaogaina se uila moli uila i le tamaititi aoga, o le leai o se fa'afeiloa'iga tuusa'o ma faauo i le mea e fa'aosofia ai e maua. O lenei gaioiga e le tutupu vave, ae faasolosolo lava. I le avea ai o se tulafono, e amata i le solia o tali a le pupilia physiological - mydriasis (tamaiti vaevaeina), le leai o ni ta'aloga pupillary.

O mafua'aga e mafai ona avea ma fa'aogaina o le tino i totonu o le kulupu, a'a po'o le ogalaau o le nasu e gafa ma gaioiga o le mata, o le taulaiga o le tino o le tino, o le tino, o le tino o le ga'o.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.delachieve.com. Theme powered by WordPress.