Soifua maloloina, Faamai ma Tulaga
Pipisi Intestinal i fanau: togafitiga, taumafa i lenei faamaʻi
E leai se tasi ua puipuia mai le tulai mai o siama intestinal, aemaise lava fanau. Latou umi lē mafai ona faaaogaina i le tausia atoatoa o le tulafono o le tumama, ua matutua fesootai ai le tasi i le isi, faasoa atu le agalelei meataalo, lea e manu ninii ma fafanoina ina ua uma ona faaaoga le faleuila ma auala lima ma mai faua pe a talanoa po sneezing. A siama intestinal ma o loo faatalitali mo le tulaga e oo i aafia le tino o le tamaitiiti. Le aluga o taimi, aoao a le tamaitiiti nei tulafono faigofie e tausisia, ma o lenei e tatau ona e toafilemu ma malamalama i ai faamatalaga taua e uiga i mea o le siama intestinal i fanau - o latou togafitiga e tatau ona faia i le saʻo. E foi ona e manatua mea e te faia lelei ma e le manaomia e gauai latalata atu i le faailoga o loo faailoa mai ai le taimi e alu atu faanatinati i le falemai.
O lenei faamaʻi, lea ua faaalia e ala manavatatā, faasuati, fiva. E mafua mai i le o se bacterium po o siama, po protozoan, ae o lo latou toxins, e le pei o isi faamaʻi ma auga faapena, lea ua taua o ōnaga.
E faapefea ona e maua se siama intestinal?
O le ala autu o siama - insufficiently fufuluina po o le mafanafana-faatatauina oloa meaai faamutaina, tunu i le vai po o le susu. O le auala lona lua - o le fecal-tuufofoga, pe maua ai siama mai feces i le lima po o meataalo, ma ulu atu ai i le gutu o le isi tamaitiiti. siama intestinal Viral i fanau e mafai ona feaveaʻi e droplets airborne, ma ina ua tuu i le gutu o siama e lavelavea i se ipu masani po o meataalo.
O le tele o sua i le toto vaa ma aano o le tino o le tamaitiiti e sili itiiti ifo nai lo o se tagata matua. Le vai leiloa mo pepe i le manava tatā i se aofaiga o le 200 ml i le aso (f.t.t., 20 ml o 10) - o se aofaiga tele lea e manaomia e faataunuu. O le mea lea, ua i ai siama intestinal i fanau, e tatau ona taui togafitiga mo le tusi ua leiloloa o le suavai. O le tamaitiiti i le aso e tatau ona maua le suavai ia e manaomia e tausi ai le ola (eg masina le matua le tamaitiiti, o le 140 ml kilokalama o le tino mamafa i le aso, ma mo se tamaitiiti mamafa 10 kg - 900 ml i le aso) faatasi ai ma le tasi ia aveesea ma manava tatā ma faasuati. Ina ua faaopoopoina lenei suavaia vai, na leiloa i le manava ma lea i le vevela maualuga.
O lenei tusi e tatau ona tuuina mai i le ituaiga o teas, teisi compotes suamalie, "rehydron" fofo, "Humana-electrolyte" ma isi. Otpaivat tatau ai e avea o se tali atu i le potu vevela i se sipuni minute 5-10 uma. Afai ona o le faasuati, e le mafai ona tamaitiiti mausali, aua le faatuai, alu i le falemai e tuuina i luga o se sisina.
Auala e feutagaʻi ai?
- Afai e maua pipisi intestinal i fanau, o le togafitiga o le ata lona lua ua faavae i luga o le faaaogāina o sorbents. O lenei "koale sinasina", "Smecta", "Polisorb". E tatau ona tuuina mai i tausaga inumaga se itula i luma o se taumafataga po o le aveina nisi fualaau. fofo sorbent gaoioiga leaga faapea ona faailoa atu i se enema.
- e tatau ona faatonuina fualaau e se fomai. Afai o le togafitiga e faia i le aiga, lea e tatau ona e faatau ai se suega i le faletalavai, "Roth suega", ae o le "Rota-Adeno-suega." Pau a nofoa itiiti, e pei ona faamatalaina i le faatonuga, e mafai ona e aoao e ona mafua mai i rotavirus faamai po e a bacterium. Tofia e fualaau pei o le "Enterofuril" po o le "nifuroxazide". I mataupu ogaoga, e tatau siama e faaaoga fualaau malosi.
- Lactobacilli ma bifidobacteria "Enterozhermina", "Latsidofil", "e leʻo-Gaia."
- Afai e tatau ai - antipyretic.
Talu pipisi intestinal i fanau (togafitiga oi latou e faalagolago i le ituaiga o mea faatupu - siama po bacterium) e le masani ai, e tatau ai ina ia iloa e mafai ona auauna atu io latou mafuaaga. Auala e fai ai?
a. O le filifiliga e silisili ona lelei ma saʻo - e tuu i luga o le aofaʻi atoa o le toto ma le totoina o le nofoa i le microflora, feutagai se fomai.
b. Ia "Roth-suega."
i. siama Adenovirus muamua faaalia o siama matuitui respiratory viral ma conjunctivitis ogaoga. siama Enterovirus masani ona tupu ma mageso lanu punctate i le tino ma se faai mumu. Rotavirus amata foi faapitoa i le masani malulu ma le vevela o le tulai mai, ae o loo i ai le manava tatā ma faasuati. Afai e le o auai i lenei, pe afai e suia le lanu o le feces ma ei ai foliga o se mama eseese e maua ai le siama siama.
Pe a talafeagai ai e valaau se fomai?
1) Ua gausia e le tamaitiiti malamalama: o le faaesea, fia moe.
2) fanau uma i lalo o le tasi le tausaga.
3) Afai stomachache.
4) Pe a i le nofoa o loo i ai se faaiteite o le toto.
5) E leai se miaga mo le fa itula pe o le pogisa.
6) faatauanau faasuati po manavatatā, pe a tamaitiiti otpoit mafai.
7) Gagana - paʻu matutu, aoina i le gauga, tu sao i le taimi e tasi (i le paʻu suesueina i lalo o le ivi asoaso taumatau), maanuminumi ona mata.
8) Mai le tamaitiiti e sau ai le manogi o acetone.
Fafagaina o se tamaitiiti ma se siama intestinal
Afai o le tamaitiiti o le susu, e tatau ona faaauau pea ona breastfeed ia te ia, e tatau ona mulimuli le tina se meaai atoatoa. Ina ia fafaga i manaoga. Afai o le tamaitiiti i lalo o le tasi le tausaga ma amata ona maua le maunu, e manaomia e tuuina atu ia te ia o se tuufaatasiga o maualalo lactose, lauti matutu ma masi wafer, e mafai ona avea pateta palu a itiiti i luga o le vai e aunoa ma le suauu.
Matutua fanau faaali: porridge araisa, pateta palu luga o le vai e aunoa ma le suauu, soups vegetarian, kuki galetnoe. E le mafai ona fua, fualaau faisua, sua, pasta, aano o manu ma iʻa, fuamoa, falaoa enaena, Beets, kapisi, pi, tunu, ulaula ma meaai solo le manogi, salati, mayonnaise, sisi, oloa taususu.
Toe faaleleia mai maʻi suʻia e umi, e faapea mai e manaomia ai le meaai o le "o atu i fafo" faasolosolo, itiiti e laitiiti i le meaai e aofia ai se o ipu eseese. I lenei tulaga, tuu fagu, falai ma isi "le lelei" meaai e le o muamua faailoa atu nai lo i le masina ma le afa.
Similar articles
Trending Now