Taaloga ma Ta'alogaTaunu'uga Pa'u

Pauna ma le maualuga mo tamaitai ma alii

Pa'a - tau fa'atau. Mo le tagata e toatasi, 60 kilokalama e mafai ona avea ma vaega muamua o le ga'o, ma mo le isi, o se faailoga o le le lelei o le ola mama. O le mafua'aga lea na atia'e ai e tagata tomai faapitoa i luga o le tele o su'esu'ega se numera o le tino (BMI) po'o se mamafa ma le tuputupu ae. O lenei fuataga e mafai ai e oe ona fuafua, e aunoa ma le fesoasoani a se foma'i, tutoatasi, i le fale, o le a le tele o lau mamafa e tutusa ma le masani.

Fa'amatalaga

O le numera o le tino o le fua o le mamafa i le maualuga. E fa'aaogaina e iloa ai pe lelei le soifua maloloina o se tagata mo lona tino pe mamafa i le mamafa po'o le mamafa.

Ole fesuiaiga o le numera o le tino mai le masani i nisi taimi e faateleina ai le lamatiaga o le tulai mai o ituaiga eseese o faamai, aemaise lava o faamai o sooga ma le cardiovascular system.

E tutusa lava le taua o le BMI mo tama'ita'i uma e lua. Le tulaga lamatia o le soifua maloloina e fesootai ma maua mamafa, faamatalaina e se gaoioiga faifai pea. Peitai, e faalagolago i le faitau aofai o tagata, o le mamafa ma le tuputupu a'e o mea moni o lo'o fa'amatalaina pea i nisi suiga.

Aisea e taua ai le faatumauina o se mamafa maloloina?

Afai e leai ni fa'ama'i e mafua ai ona sili atu le mamafa, o le a fa'aosoosoina pea oe i le tino ma mea'ai lelei e fesoasoani ia te oe e faigofie ona tausisia le masani. Ma o le mea taua muamua e le ona o le fa'aalia, ae ona o le tele o aogā fa'alesoifua maloloina:

  • Le lava le tiga i maso ma sooga;
  • Malosiaga atili ma se manao e auai i gaoioiga eseese;
  • Fa'aleleia atili o le toto, taofiga o le toto;
  • Soifua maloloina, malosi malosi;
  • Fa'aitiitiga o triglycerides ma kulukose i totonu o le toto;
  • Fa'aitiitia le lamatiaga o fatu fatu ma nisi ituaiga o kanesa.

O le mamafa o le mamafa e maua ai se uta tele i luga o le fatu, fa'aveveseina le toto, maualuga le cholesterol i le toto.

O a a'afiaga o le ga'o?

O tagata o lo'o gasegase e lamatia. O le mamafa e mafua ai fa'ama'i ma tulaga nei:

  • Maualuga maualuga.
  • Maualuga maualuga.
  • Faateleina le maualuga o le lipoproteins maualalo ("leaga" cholesterol) ma faaitiitia-maualuga lipoproteins maualuga ("lelei" cholesterol).
  • Ituaiga 2 ma'isuka.
  • Ischemic fatu fatu.
  • Manunu'a.
  • Faamai o le gallbladder.
  • Osteoarthritis (fa'aumatiaga o le kalama i totonu o sooga).
  • Moega o le moe.
  • Fa'afitauli i le manava.
  • Fa'asologa o gaioiga fa'ailoga.
  • O nisi o kanesa (susu, colon, kidney, gallbladder ma le kanesa o le ate).
  • Tulaga maualalo o le lelei o le olaga.
  • Mafaufauga o le mafaufau e pei o le atuatuvale, popole, ma isi.
  • Fa'anoanoa taimi ma faigata i le gaioiga.

I nai tausaga talu ai, o le gasegase ua mafua ai le tele o tagata fa'atau.

E le afaina le mamafa o le tino?

O le fa'agasolo sese o mafaufauga e fai siiti e lelei. E le gata i le mamafa ma le maualuga o le fua, o le leai o se mamafa o se vavaeese mai le masani ma e mafai ona o'o atu ai i le tele o fa'ama'i tuga:

  • Fa'afitauli;
  • Amene i fafine;
  • Ma'i fa'ama'i;
  • Ituaiga 1 ma'isuka;
  • Hyperthyroidism (ma'i o le thyroid);
  • Manatu o le mafaufau, atuatuvalega, atuatuvalega, leona o le mafaufau;
  • Fa'afitauli i le fa'apalaina.

I le tulaga o le mamafa, e tatau foi ona sailia le fesoasoani a tagata tomai faapitoa e faailoa ai le mafua'aga o le suiga ma atiae le taumafa lelei ma le tino.

O le a le mea e faaaoga e le BMI?

E na'o le numera o le tino e le mafai ona avea ma meafaigaluega talafeagai mo se fa'amautinoaga atoa. Mo se fa'ata'ita'iga, o mea mamafa ma maualuga mo tagata o lo'o auai i le mamafa o le mamafa, e masani lava e le tutusa ma le fuainumera fa'amau. E mafua lenei mea i le mea moni o fa'atauaina ua fa'amatalaina mo le tagata "masani," ma se numera itiiti o maso. I le tulaga o tagata ei ai le maso taua, o taunuuga e mafai ona sese.

O le mafuaaga lea e iloa ai faafitauli fa'afitauli i le mamafa, e mana'omia foi e se foma'i ona fai mea nei:

  • Le fuaina o le mafiafia o le pa'u o le pa'u e fuafua ai le pasene o le ga'o;
  • Iloiloina le taumafa ma gaoioiga faaletino;
  • Aoao e uiga i faafitauli ma le mamafa i totonu o le aiga;
  • Fai ni su'esu'ega faaopoopo pe a mana'omia.

E le'o fa'aalia i taimi uma le manua o le maualuga o le tino o le tino, ae ina ia mafai ai ona iloa pe o le mamafa o se mea e lamatia ai le ola maloloina, e taua le feutagai ma tagata tomai faapitoa.

E fa'apefea ona fa'atusatusa le mamafa ma le alualu i luma oe lava?

O se saienitisi Belgian, o se tasi o faavae o fuainumera faamauina, o Adolf Ketle, e tusa ma le 150 tausaga talu ai, na atiina ae se fua faatatau mo le fuafuaina o le BMI.

Ioe, mo le 150 tausaga na tele suiga. E le gata o le faigata o le tagata ua suia, ae faapea foi le ala o le ola. O lenei faatosinaga e le'i i ai se aafiaga i le faiga lava ia, ae ui i lea, ua faasa'oina e saienitisi o aso nei ia faamatalaga, e tusa ai ma le tulaga o le mamafa ma le tuputupu ae o le ola e mafai ona fuafuaina i le aso.

O le fua mo le fa'atulagaina o le numera o le numera o le tino e matua faigofie: e tatau ona e vaevaeina le mamafa i kilokalama i le maualuga (i mita) i le sikuea.

Mo se faataitaiga, o se tamaitai e 160 cm le maualuga ma e mamafa le 55 kilokalama. BMI mo e e faapea 55 / 1,6 2 = 21,5

Ua lava lea e fa'amaonia ai le tau maua ma le laulau o lo'o i lalo, ma ua uma ona e iloa pe o lo'o mamafa lau mamafa.

O le mamafa o le mamafa ma le maualuga mo tamaitai ma alii e tutusa ma tutusa ma:

E itiiti ifo i le 18.5

Le lava le mamafa

18.5 - 24.9

Soifua maloloina ma masani

25.0 - 29.9

Totogi mamafa

Sili atu i le 30

Mafuaaga

Afai tatou te toe fo'i atu i le fa'ata'ita'iga, o le mea lea, e tusa ai ma le laulau, o le tino o le numera o le tino o lo'o i totonu o le masani. E leai ni lamatiaga tau soifua maloloina e fesootai sao i le mamafa, leai.

E fa'apefea ona fa'amaonia e le BMI le pasene o le ga'o o le tino?

O le mafutaga i le va o le BMI ma le tino ga'o e malosi tele. Peitai, e oo lava i tagata e tutusa le tutusa o le fua ma le maualuga (e oo atu i le tasi le selau pasene o le afe), o le pasene o le tele o lapisi e mafai ona eseese tele.

Faatasi ai ma le numera tutusa o le tino:

  • I tamaitai, o se tulafono, o le pasene o le ga'o o le tino e maualuga atu nai lo alii;
  • Fa'alagolago i le tuuga, i le pa'epa'e o le fatty layer e sili atu nai lo le lanu, ma e itiiti ifo nai lo le Asians;
  • Tagata ta'avale gaosi ga'o maualalo ifo nai lo tagata e leai se malosi faaletino.

O se maualuga maualuga o le mamafa ma le maualuga e le o taimi uma e ta'u mai ai le tele o le oona. O le BMI i luga atu o le masani e mafai ona tutusa le tulaga maualuga i le tino o le ga'o ma le maso maso.

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.delachieve.com. Theme powered by WordPress.