Faavaeina, Tala
O le uluai laumua o Iapani. Le talafaasolopito o le Malo o Iapani Tele
silafia e tagata uma o le po nei laumua o Iapani - Tokyo. Ae peitai, e le o tagata uma te silafia le auala sa taʻua o le uluai laumua. Matou te fautua atu ina ia faia se malaga itiiti i talafaasolopito ma saili le mea o se laueleele o le oso aʻe le la mo le tele o seneturi ua mavae.
Nara (Iapani) i luga o le lalolagi faafanua - na o se vaega itiiti. Ae peitai, sa tele le taimi lava le taua. O aso nei o se tamai aai Iapani o loo i le itulagi Kansai. O lona faitau aofai o tagata e uiga i le 365 afe. Tagata. Ae peitai, e le na o se aai lenei. Nara - le uluai laumua o Iapani. O lona muamua igoa Heydzo-kou. na fausia ai le uluai laumua o Iapani, e pei o le tele o mea i totonu o lenei atunuu i le amataga o le atinae o le malo, i le faatusa ma foliga o Changʻan, le laumua o Saina i le taimi. Le malo o anamua Saina aafia tele ai le faavaeina o le lotu, o lomiga ma le tulaga o le la oso. O le tele ua faaaogaina ia Iapani. I luga o le faafanua o le lalolagi, o nei setete o loo i le tuaoi, ina te le ofo ai.
Golden Buddha o se faailoga o Nara. na faavaeina le uluai laumua o Iapani i le 710. Ae peitai, o le afioaga i le Nara vaega tele o malumalu lotu Puta, faapea foi ma le aafiaga tele i le olaga o le aai o le au puta lotu Puta o se tulaga e lamatia ai le malo. O le mea lea, ua filifili e sue se tupe faavae fou. I le 784, na siitia i nisi taimi i Nagaoka, ona Kyoto.
O le tala o le tupe faavae o Iapani
O le tala o si mea faigata ma lavelave o le laumua Iapani. punavai aloaia vaitaimi maoti o le taimi po o le aai o le laumua. Ae peitai, e ui lava i lenei mea moni, na siitia atu ai pea lava pea. E oo lava i vaitaimi Nara, sa siitia atu i 740-44 tausaga. i Kuni-Kou (i aso nei Kamo). I le 745, o le laumua o se isi aai - Naniwa-Kou (i aso nei Osaka). Ina ua mavae lena, sa toe o le laumua o Nara.
vaitaimi Nara
O lea, o le vaitaimi i le talafaasolopito o Iapani, ina ua le laumua o le aai o Nara (mai le 710 794 i le tausaga). Aemaise lava ia - faatelevaveina sosaiete Sinification, aganuu lauolaola, aemaise lava solo ma putisiga, o le foafoaga o le muamua nofoaʻiga talafaasolopito Iapani.
Seia oo i le senituri 8 taʻua Iapani i lo latou tulaga Yamato. Ae peitai, i le 702, o le taimi muamua sa i ai le nofoaga-igoa "Nihon". Asiasi Saina Avata-ae Mahito, o le amepasa Iapani, e igoa o lona atunuu. I luma o le vaetamaina o Taiho (autu Tulafono tulafono) i le tausaga e 701 o le tu, ina ua mavae le maliu o le emeperoa na siitia le laumua i se tulaga fou. I le senituri lona 8 amata ai le toefuataiga o le sosaiete Iapani. pule centralized, ua na faia o faiga tau pulega lelei. O se taunuuga, sa tuufaatasia nei mea uma o Iapani. manaomia uma lenei o le foafoaga o se nofoaga tutotonu tele nofoia. O le uluai laumua i le 710, ma avea ai ma nofoaga autu o lenei.
Nara o se quadrangle, lea na vaevaeina i le itu tauagavale ma le tonu "faavae." I le gata i lea, na vaeluaina ai le aai i le tele o vaega laiti. sa taulai fale o le Malo i le vaega i matu o Nara. O loo i ai se maota foi o le emeperoa. O le alatele autu aai, ua lauiloa o le "Red Street Phoenix", na tuuina atu mai ai. Sa taunuu atu i le faitotoa autu, o loo i le itu i saute.
O le faitau aofai o tagata o Iapani i le taimi o le vaitaimi Nara
yaponistike manatu vaitaimi Nara o se faaauauga o le suiga amata i le senituri lona 7. ua fesootai i latou i le nonogatupe ma aafiaga civilizational o Saina. O le faitau aofai o tagata o le malo, e tusa ma le fua faatatau o le suesue Rusia, pe tusa ma le 6 miliona tagata. Malo o Iapani i le taimi o se ua centralized setete. na vaeluaina ai le faitau aofai o tagata i totonu o le 2 vaega: romin (tagata lelei) ma cheonmin (sneaky tagata). Ofisa auai i le vaega muamua (latou le aupito lelei o Iapani i le taimi), faapea foi ma tagata-saoloto ma artisans faalagolago i luga o le fanua. O le leoleo na cheonmin tuugamau liu pologa solitulafono ma o latou aiga, faalilolilo umia pologa. le ofisa uma, e tusa ma le tulafono laiti faaletulafono o le senituri 7 Iapani, vaevaeina i itumalo ma aai tetele. Latou tulaga o faiga tumau 9 vasega. O lea, o loo latou fragmented i se laiti ma se tulaga sinia. Nai lo le tulaga maualuga i lenei faiga ua umia le aloaia, le maualuga o le totogi sa sili atu avanoa ma faamanuiaga.
tulaga Tamaoaiga
O le tamaoaiga o lenei vaitaimi, o le tulaga-fuafuaina. I le fesootaiga o auala e tau atu i le laumua, ua faataatia mo se aoina lafoga sili atu le lelei. Faafetai atu ia te ia, sa amata ona atinae toaga o Iapani. I le faamasinoga o minted tupe siliva ma le apamemea. I le tausaga muamua, e 708 sa tupe Iapani. O le tupe na mafua faaaoga e totogi ai le totogi o tagata faigaluega ma tagata ofisa. o le tele o le Iapani i fafo atu o le lio o faasalalauina oloa-tupe. sa faifaatoaga saoloto 90% o le faitau aofai o tagata. uiga Faalenatura ofuina le tamaoaiga.
Nofomau ma le lauolaola o putisiga Art
O se vaega taua o lenei vaitaimi o le nofomau o putisiga. saofaga Emperor faiga faavae Shomu i lenei. Na ia liua patino e putisiga, lea na tautino mai e se "puipuia" o le atunuu, i ni isi upu, ua faamatalaina o le lotu a le malo. Nara vaitaimi - o le vaitau lenei o le lauolaola faatufugaga na oo i le taimi o le Malo o Iapani. I lenei aso sili o le galuega o faatufugaga e faasaoina i Shosoin (Repository malo), o loo i luga o le teritori o le Malumalu Todai-Ji. I totonu oi latou e mafai ona e maua mea mai Initia ma Peresia, lea e taʻu mai ai aafia Iapani le anamua i fefaatauaiga faava o malo.
O le taimi pe a Nara o le ogatotonu o le tulaga atoa, o se vaitaimi mataʻina i le talafaasolopito o Iapani mai le vaaiga o le alualu i luma o oe ma fausia ai fale. O le mafuaaga o lenei o se tele o le fesuiaiga faava o malo i Korea ma Saina. ua uma ona faia lava le faavae o le aganuu ma faiga faapolotiki i Iapani i le taimi lava lea e tasi e uiga i lona foliga. O le tele o nofoaga paia ma le malumalu o le taimi ma e mafai ona vaaia i aso nei i le uluaʻi tupe faavae, ma toe foi i tua i le 1,300 tausaga, e lagona ai le siosiomaga o na tausaga.
o le faitau aofai o tagata Nara i lona heyday
E talitonu o ia i le o le tele o le heyday o le aai o Nara. E tusa ma le 100 afe tagata. Nara o le nofo Schomu (Sema), o le emeperoa 45th o Iapani. O Ia o le muamua o lē na le commoner ma ana avā. I le faaopoopo atu, o le uluai laumua o Iapani o se nofoaga autu faaupufai ma le pulega ma le tele o taitai. O iinei, e tusa ma le talafatu anamua, sa afio ifo mai le lagi tietie i se aila Jimmy, o le tupu muamua o Iapani. O lea, i le atunuu, aemaise lava i lona uluai laumua, o le aila o manu paia, ua fuafuaina ina ia puipuia ai le aai ma le setete.
taunuuga Nara ina ua uma ona faaliliuina le laumua
Ina ua mavae le toe Nara e avea ma tupe faavae, ua taofia lona atinae mo sina taimi. O le tele o maa faamanatu o le fausaga o le aai i le taimi o le taua i le va o tagata, lea e masani ona tutupu i Iapani ma alu ai se taimi umi lava, ua faaumatia, ona o le toatele o na fausia fale o lena taimi o le fafie. amata ona faaaoga laueleele Faatoaga le uluai laumua o le lalolagi. O le taimi lava na oo mai mamalu aai i se standstill atoatoa. Ae peitai, faatosina malumalu senituri mulimuli ane teena. Toe avea le laumua o Nara Iapani nofoaga paia ma malumalu.
Toefuataiga o le aai
Toefuatai mai e le faigofie - na faaumatia le tele o maa faamanatu. Ma ina ia recreate Suzakumon, faitotoa mamalu o Phoenix mumu, o le autu o le malumalu i Nara, leai lava faamatalaga autu. Sa le iloa ma le mautinoa e uiga i le latou vaai. O lea, na faia le toe fausia i luga o le faavae o le faataitaiga ua faia e avea o se taunuuga o eliga, faafanua ma le auiliiliina o le mamao le va o le koluma ma fragments e mafai ona e iloa. I le 1998, na toe fausiaina o le faitotoa. I aso nei o se maualuga fale matagofie o le 25 m. Ua fausia i sima ma cypress. A reconstructing i latou i tala tulaga seismological i le itulagi, faapea foi ma auala patino e faaaoga, lea e faataga ai le sini e tutu i le isi 500 tausaga.
togalaau Nara
I luga o le faavae o excavations lē mafai ona toe fausia ma togalaau, toefuatai mai le foliga anamua o le eria. I Nara i se afe tausaga, o le faasaina o le vavaeina o le vaomatua, oi ai i le mauga paia Kasugayama. Ma i aso nei ua manatu pristine latou. Latou tuputupu ae pea Iapani arasi ma le togavao o ni aiga i le tele o manu e seāseā tupu. O i latou o latou lava o se maa faamanatu o le lalolagi. E matua le masani ai o nei vaomatua anamua e vavalalata latalata i le aai. O i latou o se nofoaga taua mo faigamalaga turisi. O nei vaomatua e mafai ona maua ai le avanoa saoloto i aso taitasi. E tuputupu ae le 175 ituaiga o laau, 598 ituaiga o fugalaau, 60 o ituaiga o manu ma manulele ma 1180 ituaiga o iniseti.
Nara i aso nei
Le laumua anamua o Nara i aso nei se nofoaga lauiloa mo tagata tafafao maimoa mai Iapani. Asiasiga iinei mo o latou tausaga faaiu i le vaega o aoga ma aoga e sili ona lauiloa. Mo malaga i fafo, o loo i ai tagata tafafao, ua fuafuaina e avea o se tulafono i se tasi aso. Afai e te fuafua e nofo iinei mo se taimi umi, e tatau ona tausia o le faletalimalo tuusaunoaga e pei tele latou i lenei aai. O le tupe faavae muamua o Iapani - se tasi o nofoaga e sili ona lelei e mafai ona e faamemelo i le fuga sieri le tautotogo ma le tautoulu e tausia le lau mimidzhi matagofie.
Similar articles
Trending Now