Aoga:Saienisi

O le tulafono o le gaioiga lautele

I luga ifo o ona aso, na ta'utino ai e Newton pe na faapefea ona tupu mea uma. Sa ia savalivali atu i le apu apu a ona matua ma vaaia le masina i le ao. Ma, i luma o ona mata, e sau le apu mai le paranesi ma pau i le eleele. O le taimi lea, na galue ai Newton i le tulafono o le lafo, ua ia iloa o le pa'ū o le apu e vavalalata vavalalata ma le gaioiga. Na ia iloa foi o le Moon e sui i le taamilosaga, ma e le tautau i le ea, e afaina i se malosi e taofia ai i lenei nofoaga, e le o le pa'u ese mai lona ala ma alu i le avanoa avanoa. Sa i le taimi o le pau o se apu ae lei afio mai o Isaako: ma le pau o apu, ma tumau ai i le taamilosaga o le masina e taitai atu ai le malosi o se tasi. O le tulafono o le gaioiga lautele o Newton e latalata i le mauaina.

Se'io tatou tilotilo i tua. Galileo ma isi tagata muamua o Newton e suesue le lafo faatu o tino (fa'avavevave le vave) e pau i luga o le eleele. E fautuaina e le aafiaga matautia o le mama o le lalolagi ma o loo i ai na i luga o le lalolagi atoa. O Kepler ma ana paaga o loo finau mai faapea i totonu o le lagi o tulafono e ese, ae le oi latou uma e puleaina le gaioiga i le lalolagi. maʻisua ifo i finauga uma le mea moni o tino selesitila, e tusa ai o le atoatoa o le siitia o lona i faataamilosaga, toe, ona o lona le atoatoa. I se isi faaupuga, o le kalave na vaevaeina i ni ituaiga se lua: terrestrial (le atoatoa) ma lagi (atoatoa).

Ma o le malamalama a Newton na tuufaatasia uma ia ituaiga o kalave i lona mafaufau. E mafai ona tatou fai mai o lenei taimi ua avea ma tala faasolopito, fa'atasi ai le vaevaeina o le mea sese (Earth) ma le mea fa'apitoa (le vanimonimo).

O le taunuuga o fa'atulagaga a Newton ua foliga mai nei: o le tulafono o le gaioiga lautele. O le fa'amatalaga o lea mea e fai mai: i le va o pa'u o tino i le atulaulau atoa o lo'o i ai le malosi o le felagolagomai. O le tulafono o lo'o i le faiga o le faiga tutusa:

F = GMm / D2,

M ma le m - o lona uiga o le tele o le tino ma le tino lona lua, D - le mamao i le va o nei tino, F - o le malosi o le tosina mai o le tosina mai. G iinei o se fa'aauau, ua fuafuaina ma fa'aalia ma, pe'ā fa'aalia i iunite SI, e 6.67 × 10-11.

Ae o le tulafono o le aofa'iga lautele e mana'omia ai ni fa'amatalaga. Muamua, o lana gaioiga e fa'alauteleina i tino faaletino faaletino i le atulaulau. Mo se fa'ata'ita'iga, o le tusi e te faitauina, e pei o oe lava, e mafai foi ona a'afia i le malosi o le va'aiaiga o le tosoina o le fatu, tutusa i le sili ae fa'afeagai i le itu. O le mana e la'ititi lava e tusa lava mo meafaifa'atasiga ma'ale'ale, ae o lo'o i ai ma e mafai foi ona fuafuaina. O le isi fa'ata'ita'iga, o le fefa'asoa'i'iga i le va o oe ma le mamao e mamao ese mai le itu, lea e aveeseina e piliona o masina malamalama. O nei malosiaga lalelei e laiti nai lo le faataitaiga muamua, ae latou te i ai.

Lona lua, o le malosi o le kalava o le lalolagi i luga e aafia uma ai tino i le manua ma fua i so'o se itu. I le taimi nei, o lenei lava malosi o lo'o galue ia te oe, lea e mafai ona e fa'atatauina e ala i le fua fa'atatau o lo'o ta'ua i luga, o le tino e te lagona ai e avea ma au lava mamafa. Tu'u se mea. Ma o lenei mea o le a faanatinati i le lalolagi i le taimi e tasi. Galileo o le muamua lea na fuaina le taua o le saoasaoa o le fa'alavelave i luga o le fogaeleele. Manatua le mataitusi g mai le fetaui? Ae mo Galileo ua fuaina experimentally e a aunoa, ma o lenei taua Newton (saoasaoa o le kalave) e mafai ona maua e ala i le suia i le fuafaatatau o vaega tele lalolagi (M) ma lona faataamilosaga (D). O le autu o le fuaina o Galileo e avea ma numera o le matematika ma fa'amatalaga o Newton.

Tolu, o le tulafono o le faaalia aoao gravitation ma faamatala mai le faatulagaga o lo tatou faiga (la), o tulafono a le Kepler, lea e faaalia mai le trajectory o mafai ona maua mai le paneta mai ai. Mo Kepler lava ia, o nei tulafono e na o le faamatalaina - o saienitisi na o le faalauteleina o iloiloga i fua numera. I le faatulagaga sili o le lalolagi, e tusa ai ma Newton, o le toesea o tulafono a Kepler o se taunuuga tuusa'o o tulafono o le enisinia ma le tulafono o le gaioiga lautele. Ma le isi, tatou te vaaia le suiga o faaiuga fa'amalosi na maua i le tulaga o le tasi, i ni fa'amaoniga manino lelei ma le suiga i le tulaga o le isi.

Na ta'u moni e Newton i le maulalo o ona tausaga? Na ia ta'uina atu le mea moni e uiga i lana mauaina? E leai ni pepa e fa'amaoniga pe fa'amaonia le mea moni o le faafitauli o le kalave o Newton sa faia i lena taimi ma o ia lava, leai. E pei ona e iloa, o pepa fa'amatalaga e fa'apitoa ma leiloa. Ma ua lauiloa foi o Newton o se tagata le fiafia ma e matua maoa'e lava i lena mea, aemaise lava i le popole i le tuufaatasia o mea e faamuamua i le saienisi i ona tua. O le mea lea, ina ia faalilolilo le upu moni, lagona le itiiti ifo o le taufaamatau, na sa'o lava i lona uiga.
O lea e tumau ai pea le fesili: aisea, talu ai ona ua lolomiina lana tulafono o le aofa'iga lautele i le 1687, na ia tatalaina i le 1666 tausaga? O le a le vaeluaina o nei 20 tausaga?

Similar articles

 

 

 

 

Trending Now

 

 

 

 

Newest

Copyright © 2018 sm.delachieve.com. Theme powered by WordPress.